
5G mreža
Lučić: Telekom jedini operator koji radi sa Evropskom investicionom bankom
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
"Ako uložimo u rekonstrukciju pojedinih kasarni, opet smo uložili u našu zemlju. Građevinska industrija dobija neki novac, zapošljavaju se ljudi", kaže ministar finansija Siniša Mali
Vraćanje vojnog roka neće samo uticati na borbenu gotovost Vojske Srbije, već će, kako to navode predstavnici vlasti, povoljno će uticati i na ekonomske prilike.
Od kad je stigla vest da su Generalštab i Minstarstvo odbrane pokrenuli inicijativu ka predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka, među pitanjima koja su postavljena je i ono da li država ima novca za tako nešto.
„Pitanje za ministra Vučevića: Da li je ‘inicijativa’ Generalštaba potkrepljena analizom i pokazateljima, za početak i jednostavnim rečnikom koliko košta i koliko vremena treba da se vojska ‘preuredi’ po toj ‘inicijativi’ Generalštaba; koliko košta i koliko vremena treba da se ‘opravi’ aktuelni model, tj. neuspešna profesionalizacija Vojske?“, upitao je Zdravko Ponoš, lider opozicione stranke „Srbija centar“ koji je i sam bio načelnik Generalštaba.
Dobro za loklanu ekonomiju
Ministar finansija Siniša Mali kaže da je novac najmanji problem kada se razmišlja o ideji obaveznog služenja vojnog roka.
Mali smatra da je to ideja „gde novac ne treba da se dovede u pitanje“.
„Zamislite samo za jednu lokalnu samoupravu, kada biste osposobili te kasarne, da li Negotin, Sombor, bilo koji drugi grad. Podiže lokalnu ekonomiju, podiže lokalni grad. Ako uložimo u rekonstrukciju pojedinih kasarni, opet smo uložili u našu zemlju. Građevinska industrija dobija neki novac, zapošljavaju se ljudi, vraća se PDV ili bilo koji drugi porez u budžet“, izjavio je Mali u emisiji „Hit tvit“ na TV Pink.
On je istakao da je jaka srpska vojska garant mira i slobode, i dodao da bi bilo neodgovorno u ovakvoj bezbednosnoj situaciji u svetu ne razmišljati o bezbednosti Srbije i jačanju Vojske Srbije.
„I mi danas ulažemo stostruko više nego pre samo 10, 15 godina i naša vojska je sto puta, ako ne i više, jača nego što je bila samo pre 10 godina. Ako hoćemo da sačuvamo svoju samostalnost, svoju nezavisnost, a jasna je naša politika, mi nećemo da budemo deo nijedne druge vojne alijanse, hoćemo da naši avioni čuvaju naše nebo, hoćemo da naša vojska čuva teritoriju naše zemlje. Dakle, garant za to je jaka vojska“, poručio je Mali.
Priznanje o razaranju vojske
Reagujući na ideju o vraćanju vojnog roka, predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić ocenio je da niko iz vlasti ne želi da preuzme odgovornost za razaranje Vojske Srbije kao institucije i da zbog toga sada pokušavaju da vrate obavezni vojni rok.
Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenio je da bi bilo dobro da zaživi inicijativa za obavezno služenje vojnog roka u Srbiji, ali da ljudi koji to treba da sprovedu nisu dorasli zadatku.
Za penzionisanog brigadnog general avijacije Sretu Malinovića najava vraćanja obaveznog vojnog roka je na neki način gašenje požara.
„Ovo nije pitanje dnevne politike, hoćemo li ili nećemo. Ovo pre svega iznuđen potez zbog stanja popunjenosti sastava Vojske Srbije“, navodi Malinović za “Vreme”.
Kako kaže, on je još ranije upozoravao da će nepoznvanje koncepta profesionalne vojske i nepoznavanja rada unutar sistema dovesti do velikog odliva ljudstva, posebno stručno osposobljenog ljudstva.
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Radnici fabrike Elrad u Vlasotincu pokazali su da istrajnost i solidarnost donose rezultate. Nakon dvodnevnih štrajkova upozorenja i pretnje generalnom obustavom rada, uspeli su da nateraju poslodavca na popuštanje i povratak socijalnom dijalogu
Neto gubitak fabrike Linglong u Zrenjaninu u prvoj polovini godine bio je 16,6 miliona evra, što je za 6,4 miliona evra više od gubitka iz prve polovine 2024.
Jedino je prva emisija ovih obveznica u januaru bila uspešna sa procentom realizacije od skoro 93 odsto, kasnije dve aukcije beleže značajno smanjenje interesovanja za ove hartije
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve