img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inflacija

Udar na standard: Voće je u odnosu na 2024. poskupelo za 31,6 odsto

18. jul 2025, 08:56 B. B.
Foto: Marko Rupena
Ilustracija
Copied

Najsvežiji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cene hrane u Srbiji dramatično povećane u odnosu na prošlu godinu što pospešuje inflaciju

I pored uveravanja koja su stizala iz Narodne banke Srbije (NBS) o tome da je inflacija stabilzovana, cene hrane u Srbiji drastično su porasle. To je dovelo do toga da je međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, što je više od ciljanog koridora NBS.

Najsvežiji podaci Republičkog zavoda za statistiku donose dramatično upozorenje: povrće u Srbiji je u odnosu na jun 2024. godine poskupelo za 11,3 odsto, a voće za čak 31,6 odsto, što su mnogi građani najbolje osetili dok su sa pomešanim osećanjima čežnje i panike uglavnom samo gledali ovogodišnje trešnje.

BIA zakazala u borbi protiv naduvavanja cena

Za NBS stvar je tu potpuno jasna i, po običaju, defetistički nepromenjiva – ogroman porast cena hrane rezultat je loših vremenskim uslova, najpre mraza i grada, a potom i suše koji su uništili rod.

Da država, odnosno vlast, ni po koju cenu ne mogu da budu odgovorni što je hrana toliko poskupela, sugerisao je donedavni premijer Miloš Vučević koji je išao toliko daleko da je najavljivao da će ni manje ni više nego Bezbednosno-informativna agencija ispitati „ko sve učestvuje u naduvavanju cena u trgovinskim lancima u Srbiji“.

„Ne možete da držite cene koje su neuobičajeno visoke ili velike marže u odnosu na ono što je praksa, pre svega u Evropskoj uniji, i da niko živ ne može da objasni građanima zašto je u Srbiji sve skuplje u odnosu na iste proizvode u EU, a da ljudi razumeju da to nije zbog carinske ili poreske politike države“, govorio je Vučević.

On je čak, neskriveno cinično, apelovao na trgovce da ne budu nezajažljivi u pokušaju da se obogate preko noći tako što će „pumpati“ cene.

„Јoš jednom pozivam sve, ‘ajde lepo da se urazumite, budite fer, budite korektni, poslujte, zarađujte, razvijajte biznis, samo imajte meru“, rekao je Vučević

On je najavljivao i istrage koje će pokrenuti tužilaštva i akcije skupštinske Komisije za zaštitu konkurencije, ali je po onome što se može videti u prodavanicama jasno da su to bile samo prazne priče.

U nemilosti neba

Ne može se, međutim, sva odgovornost svaliti na prirodu, posebno ako se ima u vidu očajna poljoprivredna politika koja se u Srbiji i dalje najviše zasniva na „milosti sa neba“.

Zato su poljoprivredni posedi, i pored neverovatnog razvoja tehnologije, uglavnom i dalje bez sistema navodnjavanja, ne postoji sistemska upotreba agrotehničkih sredstava, već svako po svom osećaju koristi preparate, a na sve to su poljoprivredni posedi, osim onih koji su „ustupljeni“ strancima, veoma mali.

Problem s fiksim deviznim kursom

Na pitanje da li je iznenađenje što je inflacija u junu skočila na 4,6 odsto, nakon što je u maju iznosila 3,8 odsto, ekonomista i bivši guverner NBS Dejan Šoškić rekao je za „Danas“ da monetarna politika NBS već godinama unazad daje očigledan primat održavanju fiksnog deviznog kursa na račun ciljanja inflacije.

„Iako je takvo postupanje monetarnih vlasti u suprotnosti sa važećim Memorandumom o ciljanju inflacije koji je donela sama NBS, praksa pokazuje da je inflacija dominantno sekundarni cilj NBS. Otuda ponovno probijanje inflacija iznad gornje granice inflacionog cilja ne treba da čudi“, naveo je Šoškić.

On je naveo i da je, u uslovima usporavanja privrednog rasta koji se odvija u Srbiji, a bez nekih eksternih šokova, teško očekivati više stope inflacije u narednom periodu.

Baš to održavanje fiksnog deviznog kursa koji je Srbija uvela još 2009. godine i koje čini osnovu ekonomije i privrede može da bude mač sa dve oštrice u slučaju velikih svetskih kriza. Srbija je zahvaljujući stranim direktnim investicijama uspela da prevaziđe krize izazvane pandemijom korona virusa i ruskom invazijom na Ukrajinu, ali je problem upravo u tome što kriza nije nadvladana zahvaljujući razvoju domaće privrede.

Srbija srlja u prezaduženost

Zbog manjeg priliva stranih direktnih investicija, ali i zbog toga što su gastarbajteri – koji i sami zbog krize lošije žive u zapadnim zemljama – počeli da šalju manje deviza u otadžbinu, Srbija sada mora da brani veštački održavan kurs dinara kako zna i ume, s obzirom da nema domaću privredu koja bi to iznela.

Ekonomisti upozoravaju da zbog toga Srbija nezaustavljivo srlja u prezaduženost, koja je i dalje nevidljiva upravo zbog fiksnog kursa dinara.

Dostupni podaci navode da je javni dug u februaru 2025. godine dostigao 39 milijardi evra i da se postavlja pitanje kako će biti otplaćeni dugovi kada jednom dođu na naplatu. Srbija će zato morati dodatno da se zadužuje za otplatu dugova, a na ime kamata. Podrazumeva se da za to niko neće biti odgovoran, a vlast će i dalje na sve načine pokušavati da sakrije činjenicu da se zemja preterano zdužila da bi spriovela isve planove zacrtane za izložbu EXPO 2027.

Tagovi:

Cena voća Cene Inflacija Narodna banka Srbije Poskupljenja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Rekonstrukcija kojoj nema kraja

Ekonomija

27.avgust 2025. M.S.

Nova ekonomija: Preslaganje kocki kao sport – još 500 miliona dinara

Raspisana je javna nabavka za izradu novih i popravci postojećih saobraćajnih površina od sitne kamene kocke, granatnih ploča, kaldrme i sličnih materijala u vrednosti od 500 miliona dinara. Dakle, 4,3 miliona evra za novo presalaganje kocki

Električna energija

27.avgust 2025. M. L. J.

Kako do popusta na struju

Koliko struja poskupljuje, kakvi su popusti i ko to važi kao energetski ugrožen kupac

PR

26.avgust 2025. R.V.

Više od ekrana: Samsung uređaji menjaju način na koji doživljavamo televiziju

Samsung QLED televizori donose revoluciju - boje koje izgledaju stvarnije nego ikada, zvuk koji vas obavija poput bioskopske sale i pametne opcije koje televizor pretvaraju u centar vašeg doma

Bez građevinske dozvole

26.avgust 2025. I.M.

Ministarstvo građevinarstva odbilo zahtev za dozvolu za Nacionalni stadion

Planirana gradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona naišla je na prepreku – Ministarstvo građevinarstva odbacilo je zahtev za građevinsku dozvolu zbog nepotpune dokumentacije

Energetika

25.avgust 2025. M. L. J.

Vučić (ne)će smanjiti cenu struje penzionerima

Predsednik Srbije hvali se umanjenjem cene struje penzionerima. Ipak, on pominje popust koji već postoji, a nigde ni slova ne daje o poskupljenju struje u oktobru

Komentar

Komentar

Srbija ima što niko nema: Festivali bez ljudi

Festivalska godina u Srbiji protiče ili bez festivala, ili sa festivalima bez publike koje su naprednjaci napravili u inat umetnicima i narodu

Sonja Ćirić

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure