img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve prazniji novčanik građana

U Francuskoj pokrenuta zaštita kupaca zbog prevara na gramaži – a kako je kod nas?

06. jul 2024, 11:57 I.M.
Foto: Milovan Milenković
Računi sve veći, novca sve manjeFoto : Milovan MilenkovicPhoto & © by Milovan MilenkovicNews Magazine VREMEphone : + 381 64 28 18 498 mobilephone : + 381 11 32 34 774 officee-mail : [email protected] office
Copied

Kako bi obavestili kupce u prodavnicama, u Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation". U Srbiji još uvek to ne postoji

Smanjenje gramaže prehrambenih i proizvoda za higijenu globalno je prisutna. To podrazumeva da je količina robe koja se nudi manja nego ranije. Međutim, cena ostaje ista i posle „mršavljenja“ proizvoda, ali se dešava i da bude viša od dotadašnje. Ta prikrivena praksa dobila je i svoj naziv „šrinkflacija“, od engleske reči „shrink“ koja znači skupljanje ili smanjenje.

U Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation“.

Supermarketi će sada morati da obaveštavaju svoje mušterije kada je neki proizvod „žrtva smanjivanja“.

I dok država nastoji da zaštiti potrošače i njihove novčanike od varljivih pakovanja, neki trgovci su kritični prema toj meri.

Za kršenje novog pravila kazne i do 15.000 evra

Od početka ove nedelje, trgovci na malo su obavezni da postave vidljive etikete na ove proizvode, prema ministarskoj naredbi objavljenoj 16. aprila.

Prodavnice površine manje od 400 metara kvadratnih izuzete su od te naredbe, koja se takođe odnosi samo na proizvode koji se prodaju u konstantnoj količini.

Ovo isključuje rinfuznu robu, kao i proizvode koji se pakuju na tezgi, kao što su sir i meso.

„Smanjenje je podmetanje, mi tome stavljamo tačku. Želim da ponovo izgradim poverenje potrošača, a poverenje ide ruku pod ruku sa transparentnošću“, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

Mera ima za cilj da potrošačima pruži veće znanje i kontrolu nad njihovom kupovnom moći.

Prošle godine je cena prehrambenih proizvoda postala važna tema razgovora u Francuskoj kada je inflacija hrane dostigla rekordnih 16 odsto, iako je ta cifra od tada pala na 0,8 odsto.

Kakva je situacija u Srbiji?

Iz Udružanja potrošača efektiva apeluju da građani budu veoma oprezni prilikom kupovine proizvoda.

„Trgovci prebacuju litre u grame, a u stvari time prikrivaju da su smanjili količinu proizvoda koji prodaju po istoj ceni ili je čak poskupeo. Dešava se da je jedna cena na rafu, a druga na kasi. Na rafu crvenim slovima piše cena i kupac uzme, a kad dođe na kasu shvati da je ta cena mnogo veća. Kad pita zašto kažu mu niste aktivirali kupon, a to piše toliko sitnim slovima da ga potrošač i ne vidi. Ili kažu da se za dinar može dobiti jogurt od kilogram, a na kasi ispadne da je to jogurt od 500 grama“, kaže Dejan Gavrilović iz „Efektive“ .

Kao primeri za to se ističu i supe u kesici, koja je uglavnom za tri, umesto za četiri tanjira, a testenina je takođe spala sa pola kilograma na 350 grama.

Količina smrznutog povrća umesto pola kilograma sada uglavnom teži 400 grama, a pojedini proizvođači počeli su da smanjuju i količinu soka, pa u bocama od pola litra sada ima 475 mililitara.

Korišćenjem ovih prikrivenih trikova proizvođači mogu da uvećaju profit na štetu kupaca, međutim ovo je, sve dok na ambalaži postoji jasno istaknuta količina proizvoda, u skladu sa zakonom. Iako praksa smanjivanja nije nezakonita, udruženja potrošača ipak traže da i proizvođači i supermarketi kupcima jasno stave do znanja kad god dođe do promene.

Spisak namirnica sa manjom gramažom sve duži

Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže da gubitak u profitima svake kompanije mora da se nadomesti, pa se to postiže ne samo kroz vidiljiva povećanja cena koja svaki dan zatičemo u trgovinama u Srbiji, nego i kroz smanjenje količine proizvoda.

Od kada proizvođači mogu slobodno da određuju količinu koja će se nalaziti u pakovanju, spisak namirnica sa sve manjom gramažom postaje sve duži.

Nikolić kaže da su pre otprilike 15 godina u Srbiji prvi sa ovom praksom krenuli proizvođači koji su jogurt od 0,2 litra krenuli da pakuju u čaše od 0,18. Svi ostali proizvođači ubrzo su krenuli da se koriste istim trikovima. Danas retko koja čokolada ima nekada standardnu težinu od 100 grama, većina se pakuje u ambalažu od 90, 80, pa i 70 grama. Ni one veće nemaju okruglo 200 ili 300 grama, već najčešće 180 i 250 grama.

Ipak, sve ovo je naglašava Nikolić, snalaženje na tržištu, jer pod pritiskom konkurencije svi samo „prepisuju“ jedni od drugih.

Izvor: Euronews / Efektiva

Tagovi:

Potrošači Prevare kupci Trgovci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure