img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve prazniji novčanik građana

U Francuskoj pokrenuta zaštita kupaca zbog prevara na gramaži – a kako je kod nas?

06. jul 2024, 11:57 I.M.
Foto: Milovan Milenković
Računi sve veći, novca sve manje Foto : Milovan Milenkovic Photo & © by Milovan Milenkovic News Magazine VREME phone : + 381 64 28 18 498 mobile phone : + 381 11 32 34 774 office e-mail : foto@vreme.com office
Copied

Kako bi obavestili kupce u prodavnicama, u Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation". U Srbiji još uvek to ne postoji

Smanjenje gramaže prehrambenih i proizvoda za higijenu globalno je prisutna. To podrazumeva da je količina robe koja se nudi manja nego ranije. Međutim, cena ostaje ista i posle „mršavljenja“ proizvoda, ali se dešava i da bude viša od dotadašnje. Ta prikrivena praksa dobila je i svoj naziv „šrinkflacija“, od engleske reči „shrink“ koja znači skupljanje ili smanjenje.

U Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation“.

Supermarketi će sada morati da obaveštavaju svoje mušterije kada je neki proizvod „žrtva smanjivanja“.

I dok država nastoji da zaštiti potrošače i njihove novčanike od varljivih pakovanja, neki trgovci su kritični prema toj meri.

Za kršenje novog pravila kazne i do 15.000 evra

Od početka ove nedelje, trgovci na malo su obavezni da postave vidljive etikete na ove proizvode, prema ministarskoj naredbi objavljenoj 16. aprila.

Prodavnice površine manje od 400 metara kvadratnih izuzete su od te naredbe, koja se takođe odnosi samo na proizvode koji se prodaju u konstantnoj količini.

Ovo isključuje rinfuznu robu, kao i proizvode koji se pakuju na tezgi, kao što su sir i meso.

„Smanjenje je podmetanje, mi tome stavljamo tačku. Želim da ponovo izgradim poverenje potrošača, a poverenje ide ruku pod ruku sa transparentnošću“, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

Mera ima za cilj da potrošačima pruži veće znanje i kontrolu nad njihovom kupovnom moći.

Prošle godine je cena prehrambenih proizvoda postala važna tema razgovora u Francuskoj kada je inflacija hrane dostigla rekordnih 16 odsto, iako je ta cifra od tada pala na 0,8 odsto.

Kakva je situacija u Srbiji?

Iz Udružanja potrošača efektiva apeluju da građani budu veoma oprezni prilikom kupovine proizvoda.

„Trgovci prebacuju litre u grame, a u stvari time prikrivaju da su smanjili količinu proizvoda koji prodaju po istoj ceni ili je čak poskupeo. Dešava se da je jedna cena na rafu, a druga na kasi. Na rafu crvenim slovima piše cena i kupac uzme, a kad dođe na kasu shvati da je ta cena mnogo veća. Kad pita zašto kažu mu niste aktivirali kupon, a to piše toliko sitnim slovima da ga potrošač i ne vidi. Ili kažu da se za dinar može dobiti jogurt od kilogram, a na kasi ispadne da je to jogurt od 500 grama“, kaže Dejan Gavrilović iz „Efektive“ .

Kao primeri za to se ističu i supe u kesici, koja je uglavnom za tri, umesto za četiri tanjira, a testenina je takođe spala sa pola kilograma na 350 grama.

Količina smrznutog povrća umesto pola kilograma sada uglavnom teži 400 grama, a pojedini proizvođači počeli su da smanjuju i količinu soka, pa u bocama od pola litra sada ima 475 mililitara.

Korišćenjem ovih prikrivenih trikova proizvođači mogu da uvećaju profit na štetu kupaca, međutim ovo je, sve dok na ambalaži postoji jasno istaknuta količina proizvoda, u skladu sa zakonom. Iako praksa smanjivanja nije nezakonita, udruženja potrošača ipak traže da i proizvođači i supermarketi kupcima jasno stave do znanja kad god dođe do promene.

Spisak namirnica sa manjom gramažom sve duži

Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže da gubitak u profitima svake kompanije mora da se nadomesti, pa se to postiže ne samo kroz vidiljiva povećanja cena koja svaki dan zatičemo u trgovinama u Srbiji, nego i kroz smanjenje količine proizvoda.

Od kada proizvođači mogu slobodno da određuju količinu koja će se nalaziti u pakovanju, spisak namirnica sa sve manjom gramažom postaje sve duži.

Nikolić kaže da su pre otprilike 15 godina u Srbiji prvi sa ovom praksom krenuli proizvođači koji su jogurt od 0,2 litra krenuli da pakuju u čaše od 0,18. Svi ostali proizvođači ubrzo su krenuli da se koriste istim trikovima. Danas retko koja čokolada ima nekada standardnu težinu od 100 grama, većina se pakuje u ambalažu od 90, 80, pa i 70 grama. Ni one veće nemaju okruglo 200 ili 300 grama, već najčešće 180 i 250 grama.

Ipak, sve ovo je naglašava Nikolić, snalaženje na tržištu, jer pod pritiskom konkurencije svi samo „prepisuju“ jedni od drugih.

Izvor: Euronews / Efektiva

Tagovi:

kupci Potrošači Prevare Trgovci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure