img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve prazniji novčanik građana

U Francuskoj pokrenuta zaštita kupaca zbog prevara na gramaži – a kako je kod nas?

06. jul 2024, 11:57 I.M.
Foto: Milovan Milenković
Računi sve veći, novca sve manje Foto : Milovan Milenkovic Photo & © by Milovan Milenkovic News Magazine VREME phone : + 381 64 28 18 498 mobile phone : + 381 11 32 34 774 office e-mail : foto@vreme.com office
Copied

Kako bi obavestili kupce u prodavnicama, u Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation". U Srbiji još uvek to ne postoji

Smanjenje gramaže prehrambenih i proizvoda za higijenu globalno je prisutna. To podrazumeva da je količina robe koja se nudi manja nego ranije. Međutim, cena ostaje ista i posle „mršavljenja“ proizvoda, ali se dešava i da bude viša od dotadašnje. Ta prikrivena praksa dobila je i svoj naziv „šrinkflacija“, od engleske reči „shrink“ koja znači skupljanje ili smanjenje.

U Francuskoj su se dosetili kako da potrošačima stave do znanje da je proizvodima smanjena gramaža, pa tako u supermarketima na snagu stupaju nalepnice „shrinkflation“.

Supermarketi će sada morati da obaveštavaju svoje mušterije kada je neki proizvod „žrtva smanjivanja“.

I dok država nastoji da zaštiti potrošače i njihove novčanike od varljivih pakovanja, neki trgovci su kritični prema toj meri.

Za kršenje novog pravila kazne i do 15.000 evra

Od početka ove nedelje, trgovci na malo su obavezni da postave vidljive etikete na ove proizvode, prema ministarskoj naredbi objavljenoj 16. aprila.

Prodavnice površine manje od 400 metara kvadratnih izuzete su od te naredbe, koja se takođe odnosi samo na proizvode koji se prodaju u konstantnoj količini.

Ovo isključuje rinfuznu robu, kao i proizvode koji se pakuju na tezgi, kao što su sir i meso.

„Smanjenje je podmetanje, mi tome stavljamo tačku. Želim da ponovo izgradim poverenje potrošača, a poverenje ide ruku pod ruku sa transparentnošću“, rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

Mera ima za cilj da potrošačima pruži veće znanje i kontrolu nad njihovom kupovnom moći.

Prošle godine je cena prehrambenih proizvoda postala važna tema razgovora u Francuskoj kada je inflacija hrane dostigla rekordnih 16 odsto, iako je ta cifra od tada pala na 0,8 odsto.

Kakva je situacija u Srbiji?

Iz Udružanja potrošača efektiva apeluju da građani budu veoma oprezni prilikom kupovine proizvoda.

„Trgovci prebacuju litre u grame, a u stvari time prikrivaju da su smanjili količinu proizvoda koji prodaju po istoj ceni ili je čak poskupeo. Dešava se da je jedna cena na rafu, a druga na kasi. Na rafu crvenim slovima piše cena i kupac uzme, a kad dođe na kasu shvati da je ta cena mnogo veća. Kad pita zašto kažu mu niste aktivirali kupon, a to piše toliko sitnim slovima da ga potrošač i ne vidi. Ili kažu da se za dinar može dobiti jogurt od kilogram, a na kasi ispadne da je to jogurt od 500 grama“, kaže Dejan Gavrilović iz „Efektive“ .

Kao primeri za to se ističu i supe u kesici, koja je uglavnom za tri, umesto za četiri tanjira, a testenina je takođe spala sa pola kilograma na 350 grama.

Količina smrznutog povrća umesto pola kilograma sada uglavnom teži 400 grama, a pojedini proizvođači počeli su da smanjuju i količinu soka, pa u bocama od pola litra sada ima 475 mililitara.

Korišćenjem ovih prikrivenih trikova proizvođači mogu da uvećaju profit na štetu kupaca, međutim ovo je, sve dok na ambalaži postoji jasno istaknuta količina proizvoda, u skladu sa zakonom. Iako praksa smanjivanja nije nezakonita, udruženja potrošača ipak traže da i proizvođači i supermarketi kupcima jasno stave do znanja kad god dođe do promene.

Spisak namirnica sa manjom gramažom sve duži

Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže da gubitak u profitima svake kompanije mora da se nadomesti, pa se to postiže ne samo kroz vidiljiva povećanja cena koja svaki dan zatičemo u trgovinama u Srbiji, nego i kroz smanjenje količine proizvoda.

Od kada proizvođači mogu slobodno da određuju količinu koja će se nalaziti u pakovanju, spisak namirnica sa sve manjom gramažom postaje sve duži.

Nikolić kaže da su pre otprilike 15 godina u Srbiji prvi sa ovom praksom krenuli proizvođači koji su jogurt od 0,2 litra krenuli da pakuju u čaše od 0,18. Svi ostali proizvođači ubrzo su krenuli da se koriste istim trikovima. Danas retko koja čokolada ima nekada standardnu težinu od 100 grama, većina se pakuje u ambalažu od 90, 80, pa i 70 grama. Ni one veće nemaju okruglo 200 ili 300 grama, već najčešće 180 i 250 grama.

Ipak, sve ovo je naglašava Nikolić, snalaženje na tržištu, jer pod pritiskom konkurencije svi samo „prepisuju“ jedni od drugih.

Izvor: Euronews / Efektiva

Tagovi:

Prevare kupci Trgovci Potrošači
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure