
Sankcije NIS-u
Nova ekonomija: Ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a?
Uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije najavljuje se od početka godine, a usledilo je nekoliko odlaganja. Šta građani kažu, ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a
Kako je moguće da kilogram trešanja košta od 1.200 do čak 1.700 dinara u Srbiji? I ko to sebi može da priušti
Kao bezobrazluk preprodavaca – ovako bi nekima mogla da deluje cena trešnji na pijacama u Srbiji. Čim se u kesu stavi nekoliko voćki, zeleniša i preda na merenje, kupac ovog leta već zna da neće proći ispod jedno 3.000 dinara, a sve će se to pojesti već za dan. Tako će brojne porodice tokom letnjih dana – pijace izbegavati u širokom luku.
Da li je voće postalo luksuz
Iako zarađuje oko 100.000 dinara mesečno, Tamara Andrić kaže da će, sa dvoje dece i mužem koji prima nešto nižu platu, ovog leta izbegavati tezge sa voćem. Kaže da se sa žalom seća vremena kada je ona kao dete jela kilograme i kilograme voća leti, a njena porodica nije bila imućna. Jednostavno se voće tada nije smatralo luksuzom, kao danas.
„Tuga mi je da mi deca ne jedu voće, ali ako im kupim trešnje ili jagode, ja za meso para nemam”, kaže ona. „Pogotovo mi je žao što ovo voće prođe jako brzo, a mi ga ni ne probamo. Ali, šta da se radi, kupila sam im po 200-300 grama, tek da znaju šta je, a uzmem im banane i jabuke, to barem nije toliko skupo, pa mogu da kupujem češće i u većim količinama.”
Minimalna potrošačka korpa
Većina ljudi u Srbiji raspolaže sa još manje novca od Tamarine porodice. Minimalna potrošačka korpa ove godine iznosi 55.000 dinara, a od nje bi na mesečnom nivou trebalo da se hrani prosečna tročlana porodica u zemlji – roditelji i jedno dete.
Oni koji zaista mogu na hranu i sve ostale potrebe za 30 dana da izdvoje samo ovaj iznos za domaćinstvo, svakako trešnje neće kupovati. Jer, podaci pokazuju da oni za ceo mesec za hranu i sokove izdvoje ukupno tek nešto više od 25.000 dinara.
To se podudara za medijalnom zaradom u Srbiji, koja iznosi 81.793 dinara. Za razliku od prosečne zarade, koja je oko 25 odsto viša, medijalna zarada je mnogo realniji pokazatelj stvarnih finansija ljudi u Srbiji, jer pokazuje iznos koji je polovina zaposlenih ostvarila.
Tako se ispostavi da, iako statistika govori da ljudi u zemlji primaju prosečno oko 100.000 dinara, najveći broj prima svega nešto više od 80.000 dinara za ceo mesec.
Kada bi svaki drugi dan kupovali samo kilogram trešanja, na to bi im otišla čak četvrtina plate.
Zašto je voće skupo
Ipak, iako se brojni prodavci voća često ugrađuju i preko mere, pogotovo ako prodaju proizvode na dobro rangiranim pijacama u centru velikih gradova, na trešnjama ove godine verovatno neće mnogo zaraditi.
Razlog za ovako paprene cene su nepovoljni vremenski uslovi tokom zime i proleća. Jer, prvo je u februaru voće procvetalo zbog visokih temperatura neuobičajeno rano. Toplo vreme u januaru i u februaru uticalo je na brže razvijanje generativnih pupoljaka, objasnili su stručnjaci, što se ponavlja poslednjih 10 ili 12 godina. Tako su i trešnje procvetale pre roka.
U martu je onda usledio mraz i naneo značajne štete, posebno onim voćnim vrstama koje su se nalazile u punom cvetanju ili precvetavanju, poput trešanja.
Tako je kajsija gotovo 100 odsto uništena, kao i trešnje i jabuke, a šljive i kruške oko 80 odsto, pa će ovog leta oni koji žele da uživaju u voću, za to morati dobrano da plate.
Uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije najavljuje se od početka godine, a usledilo je nekoliko odlaganja. Šta građani kažu, ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a
Srbija bi trebalo da potpiše dugoročni ugovor sa Rusijom o snabdevanju gasom, tvrdi direktor Srbijagasa Dušan Bajatović
Prema najnovijim izmenama Plana detaljne regulacije, ulasci u tunel su planirani u produžetku starog Savskog mosta koji će biti zamenjen novim, a izlazi na strani dunavske padine kod zgrade MUP-a. Za postavljanje krtice koja će kopati tunel, potrebno je godinu dana
Generalni sekretar Međunarodnog biroa za izložbe Dimitri Kerkezes kaže da troškovi za Ekspo u Srbiji iznosi do 1,3 milijarde evra sa sve neophodnom infrastrukturom, i da on ne zna ništa o 18 milijardi koje je Vlada Srbije predočila za ovaj projekat. Naglašava da to nije projekat za nekog pojedinca ili grupu, već za celu naciju
U pokušaju da podstakne posustalu ekonomiju evrozone, Evropska centralna banka u četvrtak je smanjila referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena. Inflacija, koja je godinama bila ključna pretnja, sada prvi put pada ispod ciljanog nivoa, dok trgovinske tenzije i najave carinskih mera iz SAD dodatno komplikuju privredni oporavak
Izbori u Kosjeriću i Zaječaru
Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve