

Ekonomija
Nova ekonomija: Tinejdžer dograđuje hotel kod Skadarlije
Na parceli u Zetskoj ulici planirana je rekonstrukcija i dogradnja postojećeg objekta koji ima dva nivoa ispod zemlje, prizemlje, tri sprata i povučeni sprat


Švajcarska povlači sa tržišta žuto i belo kukuruzno brašno poreklom iz Srbije, jer je procenjeno da je proizvod „potencijalno oziljno rizičan"
Prema navodima sa sajta RASFF dozvoljena količina mikotoksina fumonizim je 1000 mikrograma po kilogramu, a u uzorku brašna iz Srbije, uzetom 12. marta 2024. godine, otkriveno je prisustvo tog mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene.
U belom brašnu bilo ga je 1388 mikrograma po kilogramu, a u žutom 1585 mikrograma po kilogramu, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine, objavljeno je na RASFF, prenela je Nova ekonomija.
Rizik korišćenja proizvoda ocenjen je kao „potencijalno ozbiljan“, pa je proizvod opozvan od potrošača.
Mikrotoksini u kukuruzu
Fumonisini pripadaju grupi mikotoksina koje sintetišu plesni iz roda Fusarium. Najčešće se nalaze na kukuruzu i proizvodima od kukuruza, ječmu, pšenici i zobi.
Njegov toksičan učinak može da uzrokuje tumor jednjaka.
U proteklih godinu dana bilo je nekoliko slučajeva vraćanja proizvoda poreklom iz Srbije zbog nedozvoljenih supstanci ili zbog onih čije su vrednosti bile u većoj količini od propisane.
Istorija sumnjive robe
U martu 2024. godine Holandija je povukla sa tržišta srmznute višnje iz Srbije zbog velike količine pesticida, visok nivo toksina nađen je i u mlevenoj paprici iz Srbije, a metalaksil je pronađen u velikoj količini u krastavcu poreklom iz Srbije koji je bio namenjen tržištu Slovenije.
Pre skoro godinu dana akrilamid, supstanca koja se smatra kancerogenom pronađena je u čipsu koji je trebalo da bude izvezen u Hrvatsku.
Kako je pojasnio proizvođač, u pitanju su bile 33 palete rebrastog čipsa sa paprikom, u kome je pronađena neusklađenost nivoa akrilamida.
Nedugo zatim, sa granice sa Hrvatskom su vraćene i breskve u kojima je pronađeno više pesticida nego što je dozvoljeno, i to nije bio prvi put da se pošiljka breskvi vraća nazad u Srbiju.
U julu 2023. godine sa granice Srbije sa Hrvatskom vraćena je pošiljka dimljenog lososa zbog bakterije koja izaziva listeriozu, a istog meseca sa granice sa Slovenijom vraćene su breskve zbog visoke koncentracije pesticida hlorpirifosa.
Zbog istog pesticida i potencijalnog rizika po zdravlje u avgustu 2023. godine sa granice sa Hrvatskom vraćene su i šljive iz Srbije.
U oktobru 2023. godine zaustavljene su dve pošiljke iz Srbije, jedna namenjena tržištu Slovenije, adruga Hrvatskoj, pa su Srbiji vraćene zamrznute kupine zbog prekomernog prisustva iprodiona, dodatka ishrani koji je okarakterisan kao potencijalno rizičan, sa sadržajem „neovlašćenih supstanci“.
Izvor: Nova ekonomija


Na parceli u Zetskoj ulici planirana je rekonstrukcija i dogradnja postojećeg objekta koji ima dva nivoa ispod zemlje, prizemlje, tri sprata i povučeni sprat


Alta grupa, kompanija Davora Macure, dobila je posao i od Ministarstva zdravlja vredan 13 miliona evra


Cene poslovnog prostora u Srbiji rastu, ali nejednako. Beograd traži kancelarije, dok u unutrašnjosti mnogi lokali ostaju prazni


Za isti stepen stručne spreme – različita plata. Sindikat zaposlenih Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu ukazuje na razliku koja kod VII stepena iznosi više od 10.000 dinara mesečno i traži objašnjenje zbog čega je rad na fakultetu manje vrednovan


Više od 70 dana bez plate rade zaposleni na Filozofskom fakultetu u Nišu. Oni će se u četvrtak okupiti ispred fakulteta kako bi ukazali na situaciju u kojoj se nalaze. Proučuju da uprkos problemima nastavljaju da rade i brinu o studentima
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve