

EU sve kritičnija prema Srbiji
Politiko: EU razmatra zamrzavanje sredstava Srbiji u vrednosti od oko 1,5 milijardi evra
U institucijama EU raste nezadovoljstvo reformama u Srbiji, a u opticaju je i mogućnost zamrzavanja milijardi evra pomoći




Pavle Petrović neće više biti na čelu Fiskalnog saveta, pod njegovim rukovodstvom poslednje državne instuticije sa kičmom. Aleksandar Vučić je za njegovog naslednika predložio profesora ekonomije Blagoja Paunovića
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine, predsednik je bio profesor Ekonomskog fakulteta i akademik Pavle Petrović. Imao je tada 64 godine. Međutim, njemu sada ističe mandat i nije mu ponuđeno da u narednom mandatu obavlja ovu funkciju, što je, smatraju neki komentatori, ravno otkazu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je za novog predsednika Fiskalnog saveta, kako saznaje Forbes, predložio profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Blagoja Paunovića. Učinio je to rečima: „Prof. dr Blagoje Paunović je stručnjak koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri, pored akademskog rada, aktivno učestvovao u oblikovanju privredno-sistemskih rešenja, radeći na pripremi niza strateških dokumenata i mera ekonomske politike na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, bilo kroz neposredno angažovanje u radu Vladinih organa i tela, bilo kroz podršku međunarodnih organizacija Vladi Srbije“.
I dodao: „U svom dosadašnjem radu prof. dr Blagoje Paunović se dosledno rukovodio principima ekonomske nauke, pravilima i principima struke. Verujem da će takvim pristupom doprineti i afirmaciji kulture fiskalne odgovornosti, pre svega kredibilnim ocenama makroekonomskih i fiskalnih pretpostavki za vođenje ekonomske politike, kao i nezavisnim analizama fiskalne politike“
Blagojević prihvatio kandidaturu
Forbes dalje piše da je Paunović prihvatio kandidaturu i u izjavi parlamentu 11. jula napisao: „Saglasan sam da od predsednika Republike budem predložen, a od strane Narodne skupštine Republike Srbije budem izabran za predsednika Fiskalnog saveta, s obzirom da ispunjavam zakonom propisane uslove za navedenu funkciju“.
Prema važećem Zakonu o Fiskalnom savetu, predsednika ove institucije Odboru za finansije predlaže predsednik države, dok se preostala dva člana biraju na predlog Ministarstva finansija i Narodne banke Srbije.
U zvaničnoj biografiji piše da je profesor Paunović zaposlen na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je „proveo celokupnu akademsku karijeru i na kome na sva tri nivoa (osnovnim, master i doktorskim), predaje ekonomiku preduzeća, preduzetništvo i upravljanje malim preduzećima, upravljanje investicijama, evaluaciju investicionih projekata i investicionu politiku, poslovnu analizu, upravljanje rizikom, ekonomiju strategije i strategijsko preduzetništvo“.
Navodi se da se usavršavao na američkom univerzitetu Olbeni i LSE u Velikoj Britaniji, da je njegovim zalaganjem na Ekonomskom fakultetu uveden predmet Preduzetništvo i upravljanje malim preduzećima, da je autor ili koautor 12 knjiga i više od 80 članaka i referata, a kao interesovanja istaknute su finansije, konkurentnost privrede, privredni razvoj, osiguranje, inovacije, politike podsticanja preduzetništva, investiciona politika, menadžment, efikasnost i konkurentnost preduzeća i dr, piše Forbes.
Šta se dešava sa ostalim članovima?
Kako je drugom članu, Nikoli Altiparmakovu, takođe istekao mandate još u julu 2023, kao i Petroviću, predlog Ministarstva finansija biće, kako saznaje FORBES, da Altiparmakov ostane na funkciji.
Izbor trećeg člana trenutno nije na dnevnom redu, jer je Bojan Dimitrijević na ovu funkciju izabran decembra 2020. godine i njegov mandat još uvek traje.
Mandat članova Fisklanog saveta traje šest godina.
Prema zakonskoj proceduri, Odbor za finansije ima zadatak samo da konstatuje upućene predloge kandidata i proveri da li ispunjavaju sve uslove, a zatim da predloge pošalje na razmatranje poslanicima Skupštine Srbije koji donose konačnu odluku.
Nekompetentan za fiskalnu politiku
Generalni sekretar Stranke slobode i pravde (SSP) Peđa Mitrović rekao je da je predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića da profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Blagoje Paunović bude predsednik Fiskalnog saveta „znak da se ta institucija gasi“, prenosi Danas.
Mitrović je ocenio da Paunović nije kompetenatan za fiskalnu politiku.
„Njegova oblast interesovanja nije fiskalna politika, već preduzetništvo. Sa fiskalnom politikom nema dodirnih tačaka. Jedno je mikroekonomska disciplina, a drugo makroekonomska“, rekao je Mitrović.
Dodao je da je predlog za novog predsednika Fiskalnog saveta dokaz da vlast nema kadrovsko rešenje za tu važnu funciju.
Pavle Petrović – ličnost 2020. godine
Po odluci uređivačkog kolegijuma nedeljnika „Vreme“ za ličnost 2020. godine izabran je bio Pavle Petrović. Obrazloženje je glasilo: „Poslednjih osam godina državne institucije Republike Srbije pod pritiskom Srpske napredne stranke su jedna za drugom odustajale od svoje Ustavom zagarantovane nezavisnosti i stavljale se pod kontrolu partijske centrale SNS-a. Trend je nastavljen i u protekloj godini. Jedina državna institucija koja se oduprla svim političkim naletima i sačuvala nezavisnost i integritet je Fiskalni savet pod rukovodstvom profesora emeritusa Ekonomskog fakulteta u Beogradu Pavla Petrovića“.
On je tada u intervjuu za „Vreme“ rekao: „Ovih dana, sa raznih strana, poručuju mi da treba da dam ostavku. Ne bi mi to bilo teško, mogao bih lako da se sklonim pod nadstrešnicu Akademije i da se u miru bavim svojim istraživanjima. Ali, ne radi se o meni, već o instituciji i stvorenom ljudskom kapitalu koji bi se urušili“.
Izvor: FORBES, Danas


U institucijama EU raste nezadovoljstvo reformama u Srbiji, a u opticaju je i mogućnost zamrzavanja milijardi evra pomoći


Dizel je na pumpama u Srbiji poskupeo 17, a benzin 10 dinara po litru za 40 dana, odnosno od početka rata u Iranu i velike svetske energetske krize. Poskupljenje u Srbiji poredimo sa drugim zemljama Evrope


Nešto više od nedelju dana ostalo je do isteka postojeće licence koju je NIS dobio od OFAK-a, a sada je podnet novi zahtev za njeno produženje


Pred Uskršnje praznike marketi prodaju jaja za 15 do 20 dinara po komadu. Na pijaci su značajno skuplja, jer preprodavci tvrde da su prava domaća od srećnih kokošaka, pa koštaju u proseku oko 25 dinara


Kupovinom kompanije DIS, Aman je napravio najveći domaći trgovinski lanac sa hiljadama zaposlenih i stotinama miliona evra prometa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve