
Ekonomija
Globalna anketa: Kako vam je na poslu?
Američka agencija Galup u novom istraživanju navodi da je zadovoljstvo životom i angažovanost na poslu opala širom sveta. Na kom mestu se nalazi Srbija?
Kineska kompanija Ziđin koja posluje u Boru sedmi put je osuđena zbog izgradnje rudarskog objekta na jalovištu bez odobrenja Ministarstva rudarstva i energetike. Ukupna „globa“ ovu kompaniju koštala je osam miliona dinara
Kineska kompanija Ziđin Koper (Zijin Copper) koja posluje u Boru u junu je po sedmi put osuđena zbog izgradnje rudarskog objekta na jalovištu bez odobrenja Ministarstva rudarstva i energetike. Kompanija je tada kažnjena sa ukupno dva miliona dinara. Sa prethodnih šest kazni zbog kršenja Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, izrečenih od 2021. godine, ukupna „globa“ je dostigla osam miliona dinara, piše Nova ekonomija.
Pošto je Ziđinov profit tokom prošle godine bio približno 164 miliona evra, ukupni iznos navedenih kazni ne dostiže ni pola promila jednogodišnje neto dobiti ovog rudarskog giganta.
Jedan od razloga za slabašan „sudski bilans“ jeste i to što je do sada u svih šest prethodnih slučajeva kompanija dobila kazne ispod ispod zakonskog minimuma, koji iznosi od 1,5 miliona dinara.
Privredni sud u Zaječaru je 5. juna, na osnovu prijave koju su podneli Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Društvo mladih istraživača Bor, doneo prvostepenu presudu da Ziđin mora da plati kaznu od ukupno dva miliona dinara zbog izgradnje rudarskog objekta na nadvišenju flotacijskog jalovišta “RTH”.
Od tog iznosa, 1,8 miliona dinara određeno je za prestup koji se tiče „postupka bez prethodno dobijenog rudarskog odobrenja“, dok je dodatnih 200.000 dinara kazne određeno za gradnju bez saglasnosti na procenu uticaja na životnu sredinu.
RERI tvrdi da je veći deo depresije (ulegnuća) koje služi da prihvati poplavni talas u slučaju pucanja brane sada ispunjen rudarskim otpadom, deponovanim bez odgovarajuće studije o proceni uticaja na životnu sredinu i pratećih dozvola.
U slučaju da se deponovana jalovina izlije, ona bi dospela u Borsku reku i ugrozila selo Slatinu koje se nalazi nizvodno, dodali su u ovoj nevladinoj organizaciji.
Ziđin gradi bez dozvola
RERI je nakon presude saopštio da Ziđin rudarske i građevinske objekte „po pravilu gradi bez dozvola“, a da se u sudskim postupcima koji se protiv njih pokreću brani time „da su radovi bili hitni jer bi bez njih došlo do ugrožavanja ljudi i ekološke katastrofe“.
Kako su naveli iz organizacije, Ziđin redovno u sudskim postupcima ističe da proces dobijanja dozvola pred državnim organima traje predugo.
Nova ekonomija je pokušala da dobije komentar od Ziđina, ali do objavljivanja teksta to nije uspela.
Pravna zastupnica organizacije RERI Ljubica Vukčević rekla je u razgovoru za Novu ekonomiju da kazna izrečena u junu nije dovoljna, jer treba uzeti u obzir da je kompanija već šest puta bila osuđivana za isti privredni prestup.
„Zaprećena kazna za ovaj privredni prestup je od 1,5 miliona do tri miliona dinara. Međutim, u ovom slučaju sud je trebao prilikom izricanja kazne da uzme u obzir da je kompanija već šest puta bila osuđivana, tako da je (kazna) u ovom postupku mogla da bude i u većem iznosu“, rekla je Vukčević.
Kako je dodala, sud je u ranijim slučajevima izricao kaznu ispod zakonskog minimuma, od 350.000, do 1,5 miliona dinara – dakle, primenjivao se institut ublažavanja kazne.
„Sudija u ovoj situaciji ima mogućnost da izrekne kaznu ne do tri miliona, nego šest miliona dinara, dakle dvostruki iznos, jer se radi o povratniku, odnosno pravnom prestupu koje je Ziđin više puta izvršio“, rekla je advokatica.
Napomenula je da nadležna tužilaštva ne razmatraju i ne uzimaju u obzir opasnost koju nezakonite aktivnosti kompanija uzrokuju po živote i zdravlje ljudi kao i na životnu sredinu.
Posledica po građane je sve više
Kako je „Vreme” ranije pisalo kada je bilo u poseti meštanima Krivelja kod Bora šteta na kućama je vidljiva. Meštanka sela Debica Kostandinović vodila nas je do svoje kuće, čiji su zidovi i pod ispucali zbog svakodnevnog miniranja. Njena kuća nije izuzetak. Nekoliko puta dnevno stanovnici Krivelja proživljavaju slabiji zemljotres. Meštani su na to već navikli, ali njihove kuće nisu.
„Morala sam prošle godine da menjam crep na kući zbog toga što se rasklimao od svakodnevnih potresa. Kuća je počela da mi prokišnjava”, objašnjava članica Radne grupe Jasna Tomić dodajući da je sanaciju krova sama platila.
Tada je još jedan od zahteva meštana bio i isplata odštete zbog štete nastale na poljoprivrednom zemljištu uzrokovana poplavom u junu prošle godine. Tada je Kriveljska reka, koja protiče kroz centar sela, donela sa jalovišta rudni materijal i poplavila okolne bašte i vrtove. Naime, zemlja se tada našla pod vodom zatrovana je i meštani više na njoj ne mogu da uzgajaju hranu.
„Oko četiri hektara mog imanja pored reke je tada poplavljeno. Sve je puno rudnog materijala koji je donet iz rudnika Novo Cerovo. Odneli smo povrće i zemlju na analizu i tamo su nam rekli da čak ni cvet ako je nikao na toj zemlji ne stavljamo u vazu. Sa te zemlje hranile su se dve porodice, a mi više ne smemo da je obrađujemo, već moramo da kupujemo hranu. Ne smemo ni da se bavimo stočarstvom jer krave i ovce ne smeju da pasu tu travu”, ukazuje Jasmina Radivojević.
Po pitanju kompanije Ziđin ovo nije prva kazna koju su morali da plate, a bilo je i oslobađajućih presuda. Zdravlje ljudi i stanje životne sredine dovode se u pitanje dok Ziđin bez dozvola nastavlja da posluje.
Izvor: Nova ekonomija
Američka agencija Galup u novom istraživanju navodi da je zadovoljstvo životom i angažovanost na poslu opala širom sveta. Na kom mestu se nalazi Srbija?
Cene sirove kafe su se u svetu udvostručile za svega nekoliko meseci pošto je proizvodnja smanjena zbog nepovoljnih vremenskih prilika, a dodatno povećanje moglo bi da bude podstaknuto najavljenim uvođenjem američkih carina na uvoz robe iz svih zemalja
U Bangkoku je policija uhapsila kineskog državljanina, nakon što se u tom gradu srušila višespratnica. Ispostavilo se je da je prikrivao strano vlasništvo u kompaniji koja je gradila zgradu. Ta firma spada u neprozirnu strukturu kineskih kompanija koje grade i prugu Beograd-Budimpešta
Nakon novog zahteva Srbije, američki OFAC produžio je važenje licence za NIS do 27. juna. Predsednik Aleksandar Vučić zahvalio je američkim partnerima, uz poruku da će borba za dugoročno rešenje biti nastavljena
NIS je zatražio novu specijalnu licencu od američkog OFAC-a kako bi izbegao potpunu blokadu poslovanja. Ministarstvo energetike poručuje da bi primena sankcija bila udar na ceo region, a rešenje ovog pitanja očekuje se i kroz direktne razgovore na najvišem nivou – u Moskvi i Vašingtonu.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve