img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poskupljenja

Rekordni rast cene kafe: Da li će ponovo postati luksuzna roba

22. maj 2024, 15:16 DW/Istorijski zabavnik
Foto: Unsplash
Copied

Cena najpopularnijeg napitka na svetu vrtoglavo raste zbog klimatskih promena, slabijih prinosa i dva ratna žarišta

Od 1. maja se u Srbiji, osim na derivate nafte, primenjuju i novi dinarski iznosi akciza za biogoriva, alkohol, nikotinske proizvode, kafu i prirodni gas za krajnju potrošnju.

Skok cena preti da kafa ponovo postane luksuz, a tome doprinose klimatske promene i veća potrošnja na Dalekom istoku, ali i rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Svaki stanovnik Srbije u proseku godišnje popije četiri i po kilograma kafe, te je naša zemlja u evropskom vrhu ljubitelja ovog napitka. Trenutno pijemo kafu koja je na zalihama. Cena na berzi skočila je za 100 odsto.

Analitičari američke City banke takođe predviđaju da bi rekordne cene kakaa i kafe mogle dalje da rastu.

U Nemačkoj pad prodaje

Globalno tržište i visoki troškovi energije čine ovaj topli napitak sve skupljim, navodi nemački vodeći prerađivač i distributer kave Tčibo. Ta hamburška firma je početkom maja najavila da će morati da prilagoditi cene pržene kafe.

“Prošle godine mnogi troškovi su nastavili rasti, uključujući i sirovu kafu. Da bismo nastavili našim kupcima nuditi kvalitetu na koju navikli, sada se i mi moramo prilagoditi”.

Rast cena kafe prati i jedna novinska agencija, a njeni novinari postavili su o tome pitanje Gepi, najvećem evropskom uvozniku hrane s tzv. globalnog juga koji posluje po načelima fer trgovine.

“Trenutno smo u ekonomski izazovnoj situaciji”, odgovara komercijalni direktor te firme Matias Krot.

Iz Gepe se žale na pad prodaje koji je izazvala suzdržanost kupaca zbog inflacije. Negativan uticaj imaju i visoke cene sirovina za kafu i kakao, kao i rat u Ukrajini.

Andrea Fiterer iz Gepe zabrinuta je zbog visokih cena i fluktuacija na tržištu sirovina. Razlog za to su bolesti biljaka koje se javljaju kod uzgoja monokultura, ali i zbog klimatskih promena koje sa sobom nose suše ili prekomerne padavine, piše Dojče Vele.

S druge strane prodajnog lanca su proizvođači na tzv. globalnom jugu. I oni su ugroženi. Kako za DV objašnjavaju iz firme Fertrejd Internešnal, rast cena podstiču nepovoljni vremenski uslovi, posebno u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.

To povećava strah od uskih grla u snabdevanju. Fertrejd Internešnal saopštava da je poremećena ionako delikatna ravnoteža ponude i potražnje. Duge suše u Vijetnamu, glavnom proizvođaču kafe robusta, naškodile su biljkama. Brazil, s druge strane, koji je glavni uzgajivač arabike, pati od jakih kiša koje utiču na prinose.

Fertrejd zaključuje da klimatske neizvesnosti, poremećaji na međunarodnim trgovinskim rutama i spekulativna priroda mnogih investicija stvorili su na tržištu kafe pravu oluju.

Prva kafa u Srbiji poslužena u kafani

Iako je verovatno da su se stanovnici južnih krajeva Srbije još i pre upoznali sa ovim napitkom, prvo „zvanično mesto“ gde se služila i ispijala kafa otvoreno je u Beogradu 1522. godine. Zvalo se „Kafana”.

Godinu pre toga vojska Sulejmana Veličanstvenog osvojila je Beograd. Turci su se nastanili u gradu donoseći sa sobom nove običaje. Jedan od njih bio je ispijanje kafe. Na javnim mestima, to je bilo moguće jedino u kafanama čije ime i dolazi od turske reči „kahvehane“ preuzete iz arapskog i persijskog „qahve“ („kafa“) i „khane“ („kuća“) ili, rekli bismo – „kuća kafe“.

Tagovi:

akcize Kafa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Brojila potrošnje struje

EDS

11.mart 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Neki direktori „po zasluzi skinuti“ sa očitavanja brojila za struju

Elektrodistribucija Srbije je sa posla očitavanja brojila za struju „skinula“ pojedine povlašćene zaposlene. Među njima su oni koji su se „pokazali“ na mitinzima režima, kao i neki bivši direktori, kažu izvori redakcije

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Naoružanje

11.mart 2026. M. L. J.

RSE: Izraelski teretni avion u Beogradu, Srbija nastavlja izvoz naoružanja

Dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila su u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja

Zaduživanje države

11.mart 2026. M. L. J.

Fijasko prodaje državnih obveznica: Niko neće da pozajmi novac Srbiji

Potražnja za državnim obveznicama je na aukciji 10. marta bila deset puta manja od očekivane. Iako se ovaj način ulaganja, za razliku od štednje u banci ili ulaganja u akcije, smatra pouzdanim jer garantuje povrat investicije

Iz njuzletera

11.mart 2026. Novak Marković

Ko još može sebi da priušti studenta?

Za prosečnu porodicu u Srbiji, slanje deteta na fakultet često znači finansijski problem. Školarina, stan, hrana i prevoz mogu premašiti čak i godišnju zaradu jednog roditelja

Raf u prodavnici, čovek za njim

Cene hrane

10.mart 2026. M. L. J.

Hoće li poskupeti hrana u Srbiji zbog rata na Bliskom istoku

Poskupljenje na pumpama je neizbežno, a sa njime u paru idu i ona na rafovima u prodavnicama. Da li će poskupeti hrana i očekuju li nas nepovoljniji krediti?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure