img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državne investicije

Pavle Petrović: Skupa slika uspeha velikih javnih projekata

19. jun 2024, 06:36 I.M. / Nova S / Beta
Foto: Tanjug/Bojan Stekić
Pavle Petrović
Copied

Zbog „trome" administracije država počela da uz pomoć „prečica" realizuje velike javne projekte. Iako su mnogi od njih završeni, ne postoji transparentnost u trošenju novca iz budžeta, a cena pojedinih projekata, kao što je Moravski koridor, povećana sa 750 miliona na 1,6 milijarde evra

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je gostujući u Dnevniku Nove S da je dobro to što država više novca troši na javne investicije u odnosu na pre pet, šest godina, kao i da je to veoma bitno za privredni rast, ali da je loše što kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

„Godišnje se troši pet milijardi na javne investicije i to je 15 odsto ukupnih rashoda budžeta Srbije. To je treća stavka po veličini u budžetu posle penzija i plata. Zaokret je napravljen od 2018. godine, a od 2021. su te investicije ovako visoke. Ranije, recimo 2015. godine su bile veoma niske, i tada smo ukazivali da to treba povećati“, rekao je Petrović.

Dodao da  naša država ima „tromu“ administraciju koja nije mogla da sprovede sve regularne procedure i da je država počela da uz pomoć „prečica“ obezbeđuje uspešno javno finansiranje projekata. To se radilo uz pomoć leks specijalisa i bilateralnih ugovora.

„Iako ta procedura nije legitimna, ona je dala rezultat i mnogi projekti koji su dugo trajali, kao što je Koridor 10, su završeni, a započeti su i mnogi projekti koji su dugo stajali“, podsetio je predsednik Fiskalnog saveta.

Međutim, ovakve „prečice“ imaju i lošu stranu koje se ogledaju u povećanju cena za pojedine projekte, a kao primer za to je naveo Moravski koridor, gde je cena sa 750 miliona došla na 1, 6 milijardi evra.

Sprečavanje nekontrolisanog trošenja novca

Način rada države mimo procedura je doveo i do nepovoljnih zaduživanja kod stranih kreditora, što je najnepovoljnije za građane Srbije. Zato, napominje Petrović, Fiskalni savet insistira da se država vrati na standardne tipove finansiranja, kako bi se sprečilo nekotrolisano trošenje novca na javnim projektima.

Ponovio je da se u našoj državi u poslednjih nekoliko godina dosta toga izgradilo ali da zbog toga plaćamo „skupu sliku uspeha“.

„Naša ocena je da je problem u osnovnim sektorima, koji su zapostavljeni i ne daju dobre rezultate, a to su obrazovanje, zaštita čovekove sredine, zdravstvo, socijalna zaštita“, kaže Petrović.

Ukazuje da je potrebna reforma kompletnog tog sistema, da bi sve moglo da funkcioniše, kao i da se ne bi ponavljali projekti kao što su bolnica u Batajnici, na koju je potrošeno 50 miliona evra, ali ona još uvek nije privedena svojoj nameni.

NBS da utvrdi da li je fiksni kurs dinara održiv

Podsetimo, juče je održana sednica Odbora za finansije Narodne Skupštine na kojoj je jednoglasno glasovima vlasti i opozicije usvojen Izveštaj o radu Fiskalnog saveta.Ovo telo je u Izveštaju navelo da je dobro što se održava finansijska stabilnost u našoj zemlji, ali da je loše što je kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

Petrović je rekao da je u Srbiji obezbeđena fiskalna stabilnost (jer su javni dug i deficit budžeta pod kontrolom), a da je u nadležnosti Narodne banke Srbije da utvrdi da li je održiv fiksni devizni kurs domaće valute.

On je na sednici istakao da je „jasno da je fiksni kurs omogućio da odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) izgleda mogo bolje nego što jeste“, ali da bi posebna analiza centralne banke trebalo da utvrdi da li je to održivo.

„Sistem plata u državi, u prosveti, zdravstvu i drugim sektorima nije uređen, postoje velike disporoporcije i problemi u visini plata i između sektora i unutar sektora i to zahteva reformu još od 2014. godine“, rekao je Petrović.

Primer BiH koja redovno izveštava o projektima

Naglasio je da bi na planiranih 17 milijardi evra javnih investicija, koje su vezane za projekte Ekspo 2027, trebalo primeniti standardne, međunarodno prihvatljive procedure, koje podrazumevaju izradu studija izvodljivosti, primenu procedure javnih nabavki, ali i praćenje realizacije.

Petrović je naveo primer Bosne i Hercegovine (BiH) koja redovno izveštava o fazama realizacije projekata, finansiranih javnim novcem.

„Postoji jako dobar primer i to nije Švajcarska, nego BiH. Autoceste Federacije BiH imaju sajt gde se, neverovatno transparentno, pokazuje izgradnja auto-puteva od toga u kojoj su fazi tenderi, izgradnja, koliki su troškovi i to kvartalno“, rekao je Petrović.

Tagovi:

Fiskalni savet Pavle Petrović Finansijska stabilnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Ekologija

24.februar 2026. M. L. J.

Bojleri i gume će teći srpskim rekama: Država ukinula podsticaje za reciklažni otpad

Država je od 1. januara 2026. obustavila podsticaje za otpad. Neke reciklažne kompanije su, saznaje „Vreme“, prestale da preuzimaju stare gume, frižidere i akumulatore. Mnogi su preplašeni za dalji opstanak, iako se bave poslom od javnog interesa. Šta će biti sa ovim otpadom?

Javni servis

24.februar 2026. I.M.

Manja Grčić više nije direktorka svoje tri firme nakon imenovanja za direktorku RTS-a

Nakon imenovanja za generalnu direktorku RTS-a, Manja Grčić je prestala da obavlja funkcije direktorke u firmama Minacord Media, Tačno i Majo Public

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure