img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državne investicije

Pavle Petrović: Skupa slika uspeha velikih javnih projekata

19. jun 2024, 06:36 I.M. / Nova S / Beta
Foto: Tanjug/Bojan Stekić
Pavle Petrović
Copied

Zbog „trome" administracije država počela da uz pomoć „prečica" realizuje velike javne projekte. Iako su mnogi od njih završeni, ne postoji transparentnost u trošenju novca iz budžeta, a cena pojedinih projekata, kao što je Moravski koridor, povećana sa 750 miliona na 1,6 milijarde evra

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je gostujući u Dnevniku Nove S da je dobro to što država više novca troši na javne investicije u odnosu na pre pet, šest godina, kao i da je to veoma bitno za privredni rast, ali da je loše što kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

„Godišnje se troši pet milijardi na javne investicije i to je 15 odsto ukupnih rashoda budžeta Srbije. To je treća stavka po veličini u budžetu posle penzija i plata. Zaokret je napravljen od 2018. godine, a od 2021. su te investicije ovako visoke. Ranije, recimo 2015. godine su bile veoma niske, i tada smo ukazivali da to treba povećati“, rekao je Petrović.

Dodao da  naša država ima „tromu“ administraciju koja nije mogla da sprovede sve regularne procedure i da je država počela da uz pomoć „prečica“ obezbeđuje uspešno javno finansiranje projekata. To se radilo uz pomoć leks specijalisa i bilateralnih ugovora.

„Iako ta procedura nije legitimna, ona je dala rezultat i mnogi projekti koji su dugo trajali, kao što je Koridor 10, su završeni, a započeti su i mnogi projekti koji su dugo stajali“, podsetio je predsednik Fiskalnog saveta.

Međutim, ovakve „prečice“ imaju i lošu stranu koje se ogledaju u povećanju cena za pojedine projekte, a kao primer za to je naveo Moravski koridor, gde je cena sa 750 miliona došla na 1, 6 milijardi evra.

Sprečavanje nekontrolisanog trošenja novca

Način rada države mimo procedura je doveo i do nepovoljnih zaduživanja kod stranih kreditora, što je najnepovoljnije za građane Srbije. Zato, napominje Petrović, Fiskalni savet insistira da se država vrati na standardne tipove finansiranja, kako bi se sprečilo nekotrolisano trošenje novca na javnim projektima.

Ponovio je da se u našoj državi u poslednjih nekoliko godina dosta toga izgradilo ali da zbog toga plaćamo „skupu sliku uspeha“.

„Naša ocena je da je problem u osnovnim sektorima, koji su zapostavljeni i ne daju dobre rezultate, a to su obrazovanje, zaštita čovekove sredine, zdravstvo, socijalna zaštita“, kaže Petrović.

Ukazuje da je potrebna reforma kompletnog tog sistema, da bi sve moglo da funkcioniše, kao i da se ne bi ponavljali projekti kao što su bolnica u Batajnici, na koju je potrošeno 50 miliona evra, ali ona još uvek nije privedena svojoj nameni.

NBS da utvrdi da li je fiksni kurs dinara održiv

Podsetimo, juče je održana sednica Odbora za finansije Narodne Skupštine na kojoj je jednoglasno glasovima vlasti i opozicije usvojen Izveštaj o radu Fiskalnog saveta.Ovo telo je u Izveštaju navelo da je dobro što se održava finansijska stabilnost u našoj zemlji, ali da je loše što je kvalitet usluga koje država pruža opada iz godine u godinu.

Petrović je rekao da je u Srbiji obezbeđena fiskalna stabilnost (jer su javni dug i deficit budžeta pod kontrolom), a da je u nadležnosti Narodne banke Srbije da utvrdi da li je održiv fiksni devizni kurs domaće valute.

On je na sednici istakao da je „jasno da je fiksni kurs omogućio da odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda (BDP) izgleda mogo bolje nego što jeste“, ali da bi posebna analiza centralne banke trebalo da utvrdi da li je to održivo.

„Sistem plata u državi, u prosveti, zdravstvu i drugim sektorima nije uređen, postoje velike disporoporcije i problemi u visini plata i između sektora i unutar sektora i to zahteva reformu još od 2014. godine“, rekao je Petrović.

Primer BiH koja redovno izveštava o projektima

Naglasio je da bi na planiranih 17 milijardi evra javnih investicija, koje su vezane za projekte Ekspo 2027, trebalo primeniti standardne, međunarodno prihvatljive procedure, koje podrazumevaju izradu studija izvodljivosti, primenu procedure javnih nabavki, ali i praćenje realizacije.

Petrović je naveo primer Bosne i Hercegovine (BiH) koja redovno izveštava o fazama realizacije projekata, finansiranih javnim novcem.

„Postoji jako dobar primer i to nije Švajcarska, nego BiH. Autoceste Federacije BiH imaju sajt gde se, neverovatno transparentno, pokazuje izgradnja auto-puteva od toga u kojoj su fazi tenderi, izgradnja, koliki su troškovi i to kvartalno“, rekao je Petrović.

Tagovi:

Fiskalni savet Pavle Petrović Finansijska stabilnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Brojila potrošnje struje

EDS

11.mart 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Neki direktori „po zasluzi skinuti“ sa očitavanja brojila za struju

Elektrodistribucija Srbije je sa posla očitavanja brojila za struju „skinula“ pojedine povlašćene zaposlene. Među njima su oni koji su se „pokazali“ na mitinzima režima, kao i neki bivši direktori, kažu izvori redakcije

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Naoružanje

11.mart 2026. M. L. J.

RSE: Izraelski teretni avion u Beogradu, Srbija nastavlja izvoz naoružanja

Dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila su u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja

Zaduživanje države

11.mart 2026. M. L. J.

Fijasko prodaje državnih obveznica: Niko neće da pozajmi novac Srbiji

Potražnja za državnim obveznicama je na aukciji 10. marta bila deset puta manja od očekivane. Iako se ovaj način ulaganja, za razliku od štednje u banci ili ulaganja u akcije, smatra pouzdanim jer garantuje povrat investicije

Iz njuzletera

11.mart 2026. Novak Marković

Ko još može sebi da priušti studenta?

Za prosečnu porodicu u Srbiji, slanje deteta na fakultet često znači finansijski problem. Školarina, stan, hrana i prevoz mogu premašiti čak i godišnju zaradu jednog roditelja

Raf u prodavnici, čovek za njim

Cene hrane

10.mart 2026. M. L. J.

Hoće li poskupeti hrana u Srbiji zbog rata na Bliskom istoku

Poskupljenje na pumpama je neizbežno, a sa njime u paru idu i ona na rafovima u prodavnicama. Da li će poskupeti hrana i očekuju li nas nepovoljniji krediti?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure