Loznički Černobilj, tako je narod prozvao fabriku „Viskoza”, koja ima dugu istoriju u ovom malom gradu pored Drine. Od pokretača ekonomije i razvoja pedesetih godina ova industrijska gromada postala je pretnja po životnu sredinu, a na njenom mestu Grad planira stambeno-poslovni kompleks
„Hemijska industrija Viskoza Loznica” počela je sa radom 1957. godine.
Tokom svog radnog veka, u 13 proizvodnih pogona u najboljim danima zapošljavala je preko 11.000 radnika, što „Viskozu“ čini svojevrsnim rekorderom na prostoru Podrinja.
Međutim, kao i mnoge druge fabrike u zemlji, „Viskoza“ nije izbegla udarce ekonomske krize devedesetih godina. Smanjenje potražnje, nedostatak investicija i promene u ekonomskom pejzažu doveli su do propasti fabrike tokom tog perioda.
Pored proizvodnje viskoze i veštačke svile, „Viskoza“ je bila poznata i po drugim aktivnostima. Hotel „Viskoza”, deo fabričkog kompleksa, doživeo je istu sudbinu kao i sama fabrika, srušen je 2017. godine.
Nakon zatvaranja 2005. godine, fabrika je postala meta pljačkaša, sa izveštajima o krađi dragocenih materijala kao što su zlato i platina. Tragedija je pogodila fabrički kompleks 2008. godine kada je izbio požar, u kojem je jedan radnik izgubio život.
Danas, od čitavog industrijskog kompleksa, u funkciji je jedino „Viskozina ambulanta”, pod državnom upravom.
Nada u oporavak
„Viskoza” je simbol Loznice, građevina karakteristična po viskokim dimnjacima koji građeni spretnim rukama naširoko poznatih Crnotravaca.
Danas se pominje mogućnost revitalizacije ovog prostora. Meštani priželjkuju da se prostor nekadašnje fabrike pretvori u nov kulturni distrikt, moderan kancelarijski prostor, pa čak i muzej.
Ono što „Viskozu” čini drugačijom od ostalih propalih idustrijskih giganata je što je bila kulturni epicentar grada, oko koga se formilala posebna mesna zajednica.
U okviru naselja Gradilište, fabrika je oformila i sopstveno radničko kulturno-umetničko društvo, sportski klub, časopis, likovnu koloniju, pa čak i orkestar.
Dalji razvoj grada ogledao se i u saradnji sa obrazovnim sistemom, obezbedivši praksu u objektima fabričkog kompleksa za učenike novoformiranih stručnih smerova srednjih škola.
Uklonjen opasni otpad
Čišćenje nekadašnje industrijske gromade završeno je početkom godine.
Iz opustošene gomile ruševina na više od sedamdeset hektara između Loznice i Banje Koviljače, tokom prošle godine uklonjeno je ukupno oko 2.500 tone, takozvanog istorijskog opasnog otpada.
Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo je da tačnu količinu nije bilo moguće utvrditi zbog toga što je kompleks bio zapušten, obrastao vegetacijom i nepristupačan, a deo otpada nalazio se u rasutom stanju ispred i u objektima koji su „konstruktivno nestabilni i predstavljali su opasnost, a izvesna količina aktivnog ugla naknadno je otkrivena nakon uklanjanja vegetacije’’.
Nepredviđenu okolnost u proceni količina otpada predstavljali su bazeni u kojima se nalazio „tečan otpad sa prisutnim ugljen-disulfidom (CS2), u kojima se nalazio i suspendovani nanos čestica zemlje, peska, drvenog i mešanog otpada uz prisustvo elementarnog sumpora i sadržaja CS2 u muljevitom stanju čija količina, zapremina i težina nije mogla biti predviđena prilikom pregleda lokacije pre uklanjanja otpada’’.
Kulturni disktrikt ili poslovno-stambeni kompleks
Iz „Viskoze” su, navodi se, uklonjene otpadne hemikalije, opasni otpadni ugljovodonici, opasan građevinski i otpad od drveta, kao i ostali opasan i neopasan otpad.
Najopasnija materija u „Viskozi” bio je CS2, a po prestanku rada u njoj ga je ostalo oko 550 tona zašta se saznalo tek posle velikog požara u decembru 2008. Onda je aktuelizovano sklanjanje CS2 iz Loznice i izmeštanje specijalnim kontejner–cisternama železnicom započeto sredinom 2010. ali posao nije okončan.
U novembru 2019. objavljeno je da je „Viskoza” jedna od ukupno 32 industrijska postrojenja u Srbiji u kojima je otkriveno zagađenje i da je među prvim kontaminiranim lokacijama sa kojih je opasan industrijski otpad uklonjen.
Inače, dok meštani nostagično priželjkukuju kulturni distrikt i obnovu zajednice koja je činila život u ovom gradu autentičnim, Grad navodi da je u viziji razvoja Loznice u narednim godinama na ovoj lokaciji predviđena gradnja novog stambeno-poslovnog kompleksa koji treba da poveže Loznicu sa Banjom Koviljačom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ekspo 2027 Beograd nabavio je 15 sanitetskih vozila. Javnu nabavku obeležila je žalba ponuđača zbog spornih tehničkih specifikacija koje su, prema navodima, mogle da ograniče konkurenciju na tenderu
Izmene pravilnika koje je u martu usvojio Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije otvorile su pitanje budućnosti baze Wizz air-a u Beogradu, jedine baze strane avio-kompanije u Srbiji, piše specijalizovani portal Aero.rs
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!