img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Loznica

Oživljavanje lozničkog Černobilja – od propasti do nade

15. avgust 2024, 10:50 S.Z.
Foto: Vreme
Copied

Loznički Černobilj, tako je narod prozvao fabriku „Viskoza”, koja ima dugu istoriju u ovom malom gradu pored Drine. Od pokretača ekonomije i razvoja pedesetih godina ova industrijska gromada postala je pretnja po životnu sredinu, a na njenom mestu Grad planira stambeno-poslovni kompleks

„Hemijska industrija Viskoza Loznica” počela je sa radom 1957. godine.

Tokom svog radnog veka, u 13 proizvodnih pogona u najboljim danima zapošljavala je preko 11.000 radnika, što „Viskozu“ čini svojevrsnim rekorderom na prostoru Podrinja.

Međutim, kao i mnoge druge fabrike u zemlji, „Viskoza“ nije izbegla udarce ekonomske krize devedesetih godina. Smanjenje potražnje, nedostatak investicija i promene u ekonomskom pejzažu doveli su do propasti fabrike tokom tog perioda.

Pored proizvodnje viskoze i veštačke svile, „Viskoza“ je bila poznata i po drugim aktivnostima. Hotel „Viskoza”, deo fabričkog kompleksa, doživeo je istu sudbinu kao i sama fabrika, srušen je 2017. godine.

Nakon zatvaranja 2005. godine, fabrika je postala meta pljačkaša, sa izveštajima o krađi dragocenih materijala kao što su zlato i platina. Tragedija je pogodila fabrički kompleks 2008. godine kada je izbio požar, u kojem je jedan radnik izgubio život.

Danas, od čitavog industrijskog kompleksa, u funkciji je jedino „Viskozina ambulanta”, pod državnom upravom.

Nada u oporavak

„Viskoza” je simbol Loznice, građevina karakteristična po viskokim dimnjacima koji građeni spretnim rukama naširoko poznatih Crnotravaca.

Danas se pominje mogućnost revitalizacije ovog prostora. Meštani priželjkuju da se prostor nekadašnje fabrike pretvori u nov kulturni distrikt, moderan kancelarijski prostor, pa čak i muzej.

Ono što „Viskozu” čini drugačijom od ostalih propalih idustrijskih giganata je što je bila kulturni epicentar grada, oko koga se formilala posebna mesna zajednica.

U okviru naselja Gradilište, fabrika je oformila i sopstveno radničko kulturno-umetničko društvo, sportski klub, časopis, likovnu koloniju, pa čak i orkestar.

Dalji razvoj grada ogledao se i u saradnji sa obrazovnim sistemom, obezbedivši praksu u objektima fabričkog kompleksa za učenike novoformiranih stručnih smerova srednjih škola.

Uklonjen opasni otpad

Čišćenje nekadašnje industrijske gromade završeno je početkom godine.

Iz opustošene gomile ruševina na više od sedamdeset hektara između Loznice i Banje Koviljače, tokom prošle godine uklonjeno je ukupno oko 2.500 tone, takozvanog istorijskog opasnog otpada.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo je da tačnu količinu nije bilo moguće utvrditi zbog toga što je kompleks bio zapušten, obrastao vegetacijom i nepristupačan, a deo otpada nalazio se u rasutom stanju ispred i u objektima koji su „konstruktivno nestabilni i predstavljali su opasnost, a izvesna količina aktivnog ugla naknadno je otkrivena nakon uklanjanja vegetacije’’.

Nepredviđenu okolnost u proceni količina otpada predstavljali su bazeni u kojima se nalazio „tečan otpad sa prisutnim ugljen-disulfidom (CS2), u kojima se nalazio i suspendovani nanos čestica zemlje, peska, drvenog i mešanog otpada uz prisustvo elementarnog sumpora i sadržaja CS2 u muljevitom stanju čija količina, zapremina i težina nije mogla biti predviđena prilikom pregleda lokacije pre uklanjanja otpada’’.

Kulturni disktrikt ili poslovno-stambeni kompleks

Iz „Viskoze” su, navodi se, uklonjene otpadne hemikalije, opasni otpadni ugljovodonici, opasan građevinski i otpad od drveta, kao i ostali opasan i neopasan otpad.

Najopasnija materija u „Viskozi” bio je CS2, a po prestanku rada u njoj ga je ostalo oko 550 tona zašta se saznalo tek posle velikog požara u decembru 2008. Onda je aktuelizovano sklanjanje CS2 iz Loznice i izmeštanje specijalnim kontejner–cisternama železnicom započeto sredinom 2010. ali posao nije okončan.

U novembru 2019. objavljeno je da je „Viskoza” jedna od ukupno 32 industrijska postrojenja u Srbiji u kojima je otkriveno zagađenje i da je među prvim kontaminiranim lokacijama sa kojih je opasan industrijski otpad uklonjen.

Inače, dok meštani nostagično priželjkukuju kulturni distrikt i obnovu zajednice koja je činila život u ovom gradu autentičnim, Grad navodi da je u viziji razvoja Loznice u narednim godinama na ovoj lokaciji predviđena gradnja novog stambeno-poslovnog kompleksa koji treba da poveže Loznicu sa Banjom Koviljačom.

Izvor: Louzivo.rs

Tagovi:

Loznica Fabrika Viskoza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
gradiliste, ilustracija

Društvo

23.oktobar 2026. Anja Mihić

Sumnjivi poslovi firme koja popravlja Višegradsku, gde je pao plafon

Kompanija M Enterijer Gradnja koja rekonstruiše GAK u Višegradskoj dobila je niz unosnih državnih poslova, uprkos kontroverzama koje su pratile pojedine projekte. Njen direktor Marko Ivić nedavno je odlikovan ordenom Svetog Save

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Prodaja NIS-a: Da li Siniša Mali zna šta priča

Siniša Mali je, pet dana pred izbore, rekao da je potpisan dogovor oko prodaje NIS-a. MOL ga je odmah demantovao, a iz kabineta Malog za „Vreme“ kažu „da je sve jasno“

Benzinska stanica MOL

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Da li je MOL dobar kupac

Siniša Mali tvrdi da je mađarski MOL potpisao ugovor o prodaji NIS-a. Šta kaže lična karta ovog mađarskog giganta? Kakvo je MOL preduzeće?

Ako Srbija postupi po nalogu Vašingtona rizikuje da od 1. janura ostane bez jeftinog ruskog gasa i padne u nemilost Kremlja, koji se u Srbiji pita i za mnogo manje važne stvari.

Energetika

21.oktobar 2026. M. L. J.

Mali: Postignut dogovor sa MOL-om o preuzimanju NIS-a

Mađarska kompanija MOL potpisala je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, izjavio je Siniša Mali za Blumberg. Kakav je MOL uopšte kupac?

Energetika

21.oktobar 2026. Marija L. Janković

Srbija po ubrzanom postupku postavlja cevi za američki gas, EU nije oduševljena

U Srbiju su stigle prve cevi kojim bi trebalo da potekne američki gas. Ceo projekat se godinama razvlačio, da bi se odjednom zahuktao ubrzanim postupkom ove godine. EU nije oduševljena ni američkim partnerima za Srbiju

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure