img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samit UN o razvoju u Sevilji

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

03. jul 2025, 20:05 Uroš Mitrović
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji Foto: Chema Moya/Pool Photo via AP
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji
Copied

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Na četvrtoj Međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju razvoja, koja se
održava jednom u deset godina, više od 70 šefova država i vlada okupilo se u Sevilji u Španiji, uz poruku da svet mora hitno da pronađe održive i pravične modele za finansiranje razvoja u uslovima sve većih globalnih dugova, klimatske krize i pada međunarodne pomoći.

A vrućinu su, inače, svi učesnici samita osetili na svojoj koži, jer Španija upravo ovih dana beleži rekordno visoke temperature.

Četvorodnevni samit, održan od 30. juna do 3. jula 2025. godine u Sevilji, okupio je lidere iz celog sveta, predvođene generalnim sekretarom UN Antonijom Guterešom.

Tokom sastanka, učesnici su raspravljali o načinima da se ubrza napredak u smanjenju siromaštva, borbi protiv klimatskih promena i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, koji su danas sve ugroženiji. Ovo je već četvrta konferencija ovog tipa, nakon prethodnih održanih u Adis Abebi, Dohi i Montereju.

„Nova mapa puta“

Samit koji je okupio oko 4.000 delegata, svečano je otvorio španski kralj Felipe VI, poručivši da je svetu potrebna „nova mapa puta zasnovana na konkretnim, opipljivim i ostvarivim rezultatima“, posebno u trenutku kada bogate zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, sve više smanjuju razvojnu pomoć u korist značajnog povećanja vojnih budžeta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš ocenio je da je glavni cilj skupa u Sevilji obnova poverenja u međunarodnu saradnju, piše španski list El Pais.

„Ekonomski rast je usporen, trgovinske barijere rastu, a razvojna pomoć opada“, izjavio je Gutereš, dodajući da je sadašnji trenutak „vreme teškoća i podela u ljudskoj porodici“.

Odsustvo SAD i senka geopolitike

Jedan od najupečatljivijih aspekata samita bilo je odsustvo američkog predsednika Donalda Trampa. Sjedinjene Američke Države odlučile su da ne prisustvuju konferenciji i odbile su da potpišu završni dokument, uz obrazloženje da predlozi o jačanju kapaciteta razvojnih banaka i poreske saradnje kroz UN prevazilaze „crvene linije“ američke spoljne politike.

Iako je ova odluka bacila izvesnu senku na završni deo konferencije, mnoge zemlje izrazile su spremnost da nastave saradnju i bez podrške Vašingtona.

Dok su se zvaničnici fotografisali ispred simbola Sevilje, ulicama grada prolazile su
kolone demonstranata, a učesnici protesta zahtevali su otpis dugova, klimatsku pravdu i transparentnije globalne finansijske mehanizme.

Transparenti sa porukama poput „Otpišite dug odmah“, „Finansirajte klimatsku pravdu“ i „Ljudi pre profita“ jasno su izrazili pritisak javnosti na bogate zemlje da prekinu prakse koje, prema rečima aktivista, produbljuju nejednakosti i destabilizuju siromašnije zemlje i globalni jug.

Kao domaćin, Španija je zauzela vodeću ulogu u konkretnim finansijskim inicijativama.
Premijer Pedro Sančez najavio je da će Španija preusmeriti 1,9 milijardi dolara ka najsiromašnijim državama putem MMF-a, kao i da će u saradnji sa Svetskom bankom osnovati Globalni centar za zamenu duga, koji će omogućiti zemljama da svoj javni dug pretvore u konkretne razvojne projekte, navodi Rojters.

Na samitu je učestvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je izjavio da će Srbija podržati tzv. Seviljski kompromis i novu platformu za finansiranje razvoja, ocenjujući da bi to bio korak napred. “Ali nama treba mnogo koraka napred“, rekao je Vučić.

Šta donosi „Seviljski kompromis“?

Završni dokument konferencije, poznat kao Seviljski kompromis, uključuje platformu sa preko 130 konkretnih mera za jačanje finansijskih kapaciteta zemalja u razvoju. Među njima su: unapređenje mehanizama za mobilizaciju investicija, reforme poreskih sistema, zamena dugova za ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i klimatske projekte i poboljšanje uslova zaduživanja kroz razvojne banke. Platforma je deo širih napora UN da stvori održiv i pravičan sistem za globalno finansiranje razvoja, a njeno sprovođenje biće povereno UNDP-u, Svetskoj banci, OECD-u i nacionalnim vladama.

Seviljski samit, iako opterećen geopolitičkim tenzijama i izostankom SAD, pokazao je političku volju mnogih država da se pronađu nova rešenja za globalne izazove. Kako je gensek UN-a Gutereš zaključio: „Finansiranje je motor razvoja. A trenutno, taj motor se guši.“

Ostaje da se vidi da li će Sevilja postati mesto gde će taj razvojni motor ponovo biti pokrenut ili će ostati još jedna propuštena prilika.

Dosadašnja iskustva pokazuju da trenutni model finansiranja razvoja, zasnovan na mobilizaciji privatnog kapitala i ulozi multilateralnih razvojnih banaka, često ne donosi stvarnu transformaciju zemalja u razvoju, što je naročito vidljivo u Africi. To jasno pokazuju i podaci UN-a, prema kojima je ukupni spoljašnji dug grupe najmanje razvijenih zemalja u poslednjih 15 godina više nego utrostručen.

Tagovi:

Antonio Gutereš Razvoj Sevilja Španija Ujedinjene nacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kvalitet života

02.septembar 2025. M. L. J.

Epidemija kredita: Srbi u najvećim dugovima u poslednjih 17 godina

U Srbiji se dešava svojevrsna epidemija zaduživanja. Građani su uzeli najviše kredita u dinarima, među kojima prednjače keš pozajmice, od 2008. godine, kada je bila Svetska ekonomska kriza

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

Nova ekonomija: Produžen ugovor sa firmama koje vrše nadzor radova na železnici

Ministarstvo građevinarstva produžilo je trajanje ugovora za stručni nadzor nad modernizacijom pruge Novi Sad – Subotica, iako je jedna od firmi iz konzorcijuma vršila nadzor na stanici gde je poginulo 16 ljudi

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

CLS: Beograd rizikuje da EXPO 2027 dočeka bez glavne autobuske stanice

Zbog višestrukih obaranja tendera i sumnji na korupciju, izgradnja zgrade u Bloku 42 ponovo je pod znakom pitanja

Kolaps

02.septembar 2025. I.M.

Kamioni stali – BiH u saobraćajnom i privrednom kolapsu

Od šest ujutru prvog septembra, kamioni u Bosni i Hercegovini stali su na puteve i granične prelaze. Snabdevanje je obustavljeno, a privreda upozorava na milionske gubitke i urušavanje ugleda

Cene

01.septembar 2025. K. S.

Krenula sniženja: „Vidi, 50 dinara, što da ne kupim”

Od 1. septembra osnovne namirnice u pojedinim marketima drastično su pojeftinile – mleko, hleb, jogurt, ulje i jaja mogu da se kupe za manje od 600 dinara, dok u drugim radnjama sniženja jedva da se primećuju

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure