img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samit UN o razvoju u Sevilji

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

03. јул 2025, 20:05 Uroš Mitrović
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji Foto: Chema Moya/Pool Photo via AP
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji
Copied

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Na četvrtoj Međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o finansiranju razvoja, koja se
održava jednom u deset godina, više od 70 šefova država i vlada okupilo se u Sevilji u Španiji, uz poruku da svet mora hitno da pronađe održive i pravične modele za finansiranje razvoja u uslovima sve većih globalnih dugova, klimatske krize i pada međunarodne pomoći.

A vrućinu su, inače, svi učesnici samita osetili na svojoj koži, jer Španija upravo ovih dana beleži rekordno visoke temperature.

Četvorodnevni samit, održan od 30. juna do 3. jula 2025. godine u Sevilji, okupio je lidere iz celog sveta, predvođene generalnim sekretarom UN Antonijom Guterešom.

Tokom sastanka, učesnici su raspravljali o načinima da se ubrza napredak u smanjenju siromaštva, borbi protiv klimatskih promena i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, koji su danas sve ugroženiji. Ovo je već četvrta konferencija ovog tipa, nakon prethodnih održanih u Adis Abebi, Dohi i Montereju.

„Nova mapa puta“

Samit koji je okupio oko 4.000 delegata, svečano je otvorio španski kralj Felipe VI, poručivši da je svetu potrebna „nova mapa puta zasnovana na konkretnim, opipljivim i ostvarivim rezultatima“, posebno u trenutku kada bogate zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, sve više smanjuju razvojnu pomoć u korist značajnog povećanja vojnih budžeta. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš ocenio je da je glavni cilj skupa u Sevilji obnova poverenja u međunarodnu saradnju, piše španski list El Pais.

„Ekonomski rast je usporen, trgovinske barijere rastu, a razvojna pomoć opada“, izjavio je Gutereš, dodajući da je sadašnji trenutak „vreme teškoća i podela u ljudskoj porodici“.

Odsustvo SAD i senka geopolitike

Jedan od najupečatljivijih aspekata samita bilo je odsustvo američkog predsednika Donalda Trampa. Sjedinjene Američke Države odlučile su da ne prisustvuju konferenciji i odbile su da potpišu završni dokument, uz obrazloženje da predlozi o jačanju kapaciteta razvojnih banaka i poreske saradnje kroz UN prevazilaze „crvene linije“ američke spoljne politike.

Iako je ova odluka bacila izvesnu senku na završni deo konferencije, mnoge zemlje izrazile su spremnost da nastave saradnju i bez podrške Vašingtona.

Dok su se zvaničnici fotografisali ispred simbola Sevilje, ulicama grada prolazile su
kolone demonstranata, a učesnici protesta zahtevali su otpis dugova, klimatsku pravdu i transparentnije globalne finansijske mehanizme.

Transparenti sa porukama poput „Otpišite dug odmah“, „Finansirajte klimatsku pravdu“ i „Ljudi pre profita“ jasno su izrazili pritisak javnosti na bogate zemlje da prekinu prakse koje, prema rečima aktivista, produbljuju nejednakosti i destabilizuju siromašnije zemlje i globalni jug.

Kao domaćin, Španija je zauzela vodeću ulogu u konkretnim finansijskim inicijativama.
Premijer Pedro Sančez najavio je da će Španija preusmeriti 1,9 milijardi dolara ka najsiromašnijim državama putem MMF-a, kao i da će u saradnji sa Svetskom bankom osnovati Globalni centar za zamenu duga, koji će omogućiti zemljama da svoj javni dug pretvore u konkretne razvojne projekte, navodi Rojters.

Na samitu je učestvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je izjavio da će Srbija podržati tzv. Seviljski kompromis i novu platformu za finansiranje razvoja, ocenjujući da bi to bio korak napred. “Ali nama treba mnogo koraka napred“, rekao je Vučić.

Šta donosi „Seviljski kompromis“?

Završni dokument konferencije, poznat kao Seviljski kompromis, uključuje platformu sa preko 130 konkretnih mera za jačanje finansijskih kapaciteta zemalja u razvoju. Među njima su: unapređenje mehanizama za mobilizaciju investicija, reforme poreskih sistema, zamena dugova za ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i klimatske projekte i poboljšanje uslova zaduživanja kroz razvojne banke. Platforma je deo širih napora UN da stvori održiv i pravičan sistem za globalno finansiranje razvoja, a njeno sprovođenje biće povereno UNDP-u, Svetskoj banci, OECD-u i nacionalnim vladama.

Seviljski samit, iako opterećen geopolitičkim tenzijama i izostankom SAD, pokazao je političku volju mnogih država da se pronađu nova rešenja za globalne izazove. Kako je gensek UN-a Gutereš zaključio: „Finansiranje je motor razvoja. A trenutno, taj motor se guši.“

Ostaje da se vidi da li će Sevilja postati mesto gde će taj razvojni motor ponovo biti pokrenut ili će ostati još jedna propuštena prilika.

Dosadašnja iskustva pokazuju da trenutni model finansiranja razvoja, zasnovan na mobilizaciji privatnog kapitala i ulozi multilateralnih razvojnih banaka, često ne donosi stvarnu transformaciju zemalja u razvoju, što je naročito vidljivo u Africi. To jasno pokazuju i podaci UN-a, prema kojima je ukupni spoljašnji dug grupe najmanje razvijenih zemalja u poslednjih 15 godina više nego utrostručen.

Tagovi:

Antonio Gutereš Razvoj Sevilja Španija Ujedinjene nacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Termoelektrana Nikola Tesla

Ekologija

23.септембар 2025. Dr Dejan Molnar / Klima 101

Srbija proizvodi „najprljaviju“ struju u Evropi: Ugalj i dalje stub energetike

Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi

Privreda

23.септембар 2025. K. S.

Nova ekonomija: Novi milionski posao za Milenijum tim i Šapićevog saradnika

Još jedan veliki posao za Milenijum tim, ovog puta u saradnji sa firmom bliskog saradnika Aleksandra Šapića, otkriva Nova ekonomija

Fabrika Gruner u Vlasotincu: Oko 70 radnika ostaje bez posla

Ekonomija

23.септембар 2025. T. S.

Otkazi u fabrici „Gruner“: Poraz biznis modela jeftine radne snage

Obećanja o stotinama novih radnih mesta u nemačkoj fabrici „Gruner“ u Vlasotincu pretvorila su se u talase otkaza. Ovo nije prvi put da „Gruner“ otpušta radnike, a nije ni jedini koji to čini. Zašto se ovo dešava

Nalaz DRI

23.септембар 2025. I.M.

Dašić: 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, naručilac SNS

Državna revizorska institucija utvrdila je da je Ministarstvo građevinarstva, dok ga je vodio Goran Vesić, izdvojilo 217.000 evra za murale „Kad se vojska na Kosovo vrati“, tvrdi građevinski inženjer Danijel Dašić.

Divlja gradnja

22.септембар 2025. Marija L. Janković

Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere

Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure