img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Nova ekonomija: Sve se vrti oko EXPO-a

11. фебруар 2025, 08:46 I.M.
Pripreme za specijalizovanu izložbu EKSPO 2027 Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Pripreme za specijalizovanu izložbu EKSPO 2027
Copied

Dok država obezbeđuje sredstva za završetak EXPO-a i Nacionalnog stadiona, najavljene mere za studente i prosvetu suočavaju se sa budžetskim ograničenjima. Ministarstvo finansija već traži uštede od budžetskih korisnika, a neki infrastrukturni projekti su stavljeni na čekanje

Za EXPO i kreditni rejting kako stvari stoje para mora da bude, dok za ostale najavljene mere za krpljenje problema u vidu protesta studenata, država planira da stegne kaiš i odustane od drugih projekata. Budžetom se već ionako godinama raspolaže tako što se na brzinu zapušavaju iznenadne i nepredviđene potrebe. Već smo i pisali o tome koliko se stradali drugi javni projekti, kao što je metro ili budžet Vojvodine, da bi sajam u Surčinu sa Nacionalnim stadionom bio završen na vreme. Za najavljenje nove podele novca u vidu povećanja rashoda za visoko školstvo, studentskih kredita za stanove i školarine, Ministarstvo finansija je odlučilo da štedi ili odustane od nekih planova, ali ne i od EXPO-a. A sve u cilju očuvanja najavljenog deficita, jer bez njega teško da bi se kreditne agencije odlučile da dodele Srbiji investicioni rejting, piše Aleksandra Nenadović u Novoj ekonomiji.

„Čuo sam od većeg broja budžetskih korisnika da su dobili dopis od Ministarstva finansija u kom se traži da smanje svoje rashode za jedan ili dva odsto, kako ko, što bi predstavljalo značajnu uštedu. Nije sigurno sada na čemu će te uštede da se ostvare, da li će to biti na tekućim rashodima ili na nekim investicijama. Nije sigurno koliko će država uspeti da uštedi i da li su svi dobili taj raspis. I postoje, ali nisu tako velike uštede, koje će možda ometati tekuće finkcionisanje raznih institucija narednih godinu, dve dana. Ako gledamo malo dugoročnije, mislim da je najveći problem to što je država ušla u realizaciju nekih projekata koji prevazilaze njene fiskalne kapacitete, to su pre svega EXPO i Nacionalni stadion“, kaže Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Zbog ta dva projekta već su smanjena sredstva koja se daju opštinama, a i prošle godine kada su prosvetari tražili malo povećanje plata, tada je rečeno da to ne može, objašnjava Arsić i dodaje da je država i sama već zbog toga odložila i usporila neke investicije kao što su metro i pojedini putevi. Prema njegovom mišljenju pritisak da se iz budžeta više troši će možda biti veći sledeće godine, a održavanje deficita na obećanom nivou će biti potrebno kako bi se održao kreditni rejting.

Da bi se ostvario veliki san srpskih vodećih političara o investicionom kreditnom rejtingu, minus u državnoj kasi mora da bude na nivou koji je i obećan od tri odsto. Za sada Srbija nije uspela da u poslednjih godinu dana, koliko političari i potenciraju ovu temu, dobije ovaj nivo rejtinga, osim od agencije Standard and Poor’s. Ostale su još dve agencije, a one će svakako pomno pratiti izvršenje budžeta.

Pritisak probijanja cena javnih radova

Ali nije samo budžet za ovu godinu opterećen novim davanjima u Srbiji koja je više od dva meseca u protestima studenata, ali i građana. Mere koje je Vlada donela nedavno će verovatno biti isplaćivane iz budžeta u narednim godinama. Ili dok se ne pojavi nešto što je hitnije za plaćanje, ako je suditi po maniru ispunjavanja fiskalnih planova.

„Veći problem od 2025, iz ugla fiskalne politike, mogle bi da donesu naredne godine. Vlada je planirala i dogovorila s MMF-om da će fiskalni deficit i u 2026. i 2027. biti tri odsto BDP-a, a sad sve više rastu pritisci da taj deficit poraste. Razlog za to nisu samo nove mere koje se sada pod pritiskom donose, nego i probijanja cena kod velikih javnih investicionih projekata poput Ekspa sa pratećim sadržajima, izgradnje puteva i slično“, objašnjava Marko Milanović, specijalni savetnik u Fiskalnom savetu.

Ono na šta Fiskalni savet upozorava već duže vreme je i loša praksa da se fiskalna politika u primetnoj meri vodi u hodu, diskrecionim odlukama Vlade tokom godine. Savet je u analizi iz jula 2024. godine ukazao na brojne primere upotrebe budžetske rezerve za finansiranje potpuno novih, ad-hok ekonomskih politika mimo uobičajenih mehanizama parlamentarne kontrole, što je ne samo u suprotnosti sa osnovnom namenom ovog instrumenta već povećava rizik da će donete mere biti neefikasne i skupe.

Milanović kaže da je prvo važno pitanje da li će nove mere dodatno povećati budžetski deficit u 2025. koji je planiran na nivou od tri odsto BDP-a, tj. oko 2,7 milijardi evra. Grubo bi se moglo reći da će ukupan trošak svih pomenutih novih mera u 2025. biti nešto ispod 200 miliona evra. Državni zvaničnici izašli su s procenom da će dodatni troškovi za visoko obrazovanje biti oko 100 miliona evra, trošak vanrednog povećanja plata u prosveti mogao bi u 2025. biti 60-70 miliona evra, a budžetski trošak subvencionisanja stambenih kredita za mlade trenutno je nepoznat, ali trebalo bi da bude manji od pomenutih mera.

Savetnik Fiskalnog saveta veruje da, iako to nisu mala sredstva, da će se u 2025. Vlada ipak držati planiranog deficita.

„Toliki deficit dogovoren je i sa MMF-om, pa bi njegovo probijanje bilo jako loše za kredibilitet zemlje. Očekujem zato da će se sredstva za nove mere uglavnom tražiti preraspodelom postojećih sredstava budžetskih korisnika. Zakon dozvoljava Vladi da čak oko 800 miliona evra tokom 2025. preraspoređuje po ministarstvima preko tekuće budžetske rezerve, a nije isključeno da se naknadno usvoji i rebalans budžeta koji bi uvažio takve promene. Naravno, trebalo bi pratiti i s kojih budžetskih stavki će se ta sredstva skinuti, da to ne budu neki projekti ili politike koji su važni za društvo, poput, recimo, ulaganja u zaštitu životne sredine i komunalnu infrastrukturu. Pored preraspodele postojećih sredstava, pomenuo bih da smo mi još u oceni budžeta za 2025. prepoznali određenu konzervativnost u planiranju rashoda, koja će sad verovatno i biti iskorišćena za finansiranje novih mera,“ rekao je Milanović.

Tagovi:

Budžet EXPO 2027 Studentski protesti Troškovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Javni beležnici

08.јул 2025. Novak Marković

Poskupljuju usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile pre

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Iz njuzletera

08.јул 2025. Marijana Maksimović

Nema para za pare

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Čokolada

Ekonomija

07.јул 2025. Katarina Abel | Dijana Roščić (DW)

Kako nam je čokolada stigla iz svetilišta?

Na Svetski dan čokolade istražujemo poreklo, razvoj i ogromnu raznovrsnost ukusa ove omiljene poslastice na planeti: od svetog napitka starodesedelaca Centralne Amerike do tabli na policama supermarketa širom sveta

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure