img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sankcije NIS-u

Nova ekonomija: Ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a?

12. jun 2025, 18:46 K. S.
Naftna industrija Srbije Foto: FoNet/NIS
Naftna industrija Srbije
Copied

Uvođenje sankcija Naftnoj industriji Srbije najavljuje se od početka godine, a usledilo je nekoliko odlaganja. Šta građani kažu, ko je kriv za nepredvidivu budućnost NIS-a

Građani Srbije (45 odsto) za nepredvidivu budućnost Naftne industrije Srbije (NIS) smatraju odgovornim Sjedinjene Američke Države, a najmanje „krive“ Rusiju, pokazuje istraživanje organizacije „Lidington Research“.

Na drugom mestu sa 30,9 odsto kao odgovorna našla se Srbija, dok je tek na trećem mestu Rusija sa 8,7 odsto, pokazuju podaci istraživanja, piše za Novu ekonomiju Katarina Pantelić.

Onih koji nisu sigurni ko je odgovoran za trenutnu situaciju sa NIS-om je 15,5 odsto.

„Ljudi koji glasaju za opozicione partije uglavnom krive Srbiju za stanje sa NIS-om, dok oni koji glasaju za vladajuće partije krive SAD za trenutnu situaciju“, naglasio je predstavnik Lidington Research-a Dimitrije Milić na konferenciji koju je organizovao Institut za Evropske studije.

Ko su glavni ekonomski partneri Srbije?

Kada su u pitanju ekonomski partneri Srbije, građani koji su anketirani, njih 1.256, smatra da je Evropska unija glavni ekonomski partner zemlje (40,7 dosto), njih 39,4 odsto smatra da je to Kina, dok 18,3 odsto smatra da je to Rusija. Mali procenat građana smatra da su SAD glavni ekonomski partner Srbije.

S druge strane, rezultati su gotovo identični kada je u pitanju percepcija toga ko bi trebalo da bude glavni ekonomski partner Srbije.

Na prvom mestu je EU sa 33,8 odsto, na drugom Kina sa 31,7 odsto, Rusija sa 28,6 i SAD sa 5,8 odsto.

A šta je sa stranim investicijama?

Da strane investicije u Srbiji imaju veoma pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju Srbije, smatra samo 21 odsto ispitanika.

Da je taj uticaj donekle pozitivan smatra 36 odsto njih, dok onih koji smatraju da strane investicije nemaju efekat na lokalnu ekonomiju smatra 12,4 odsto ispitanika.

Onih koji misle da one imaju veoma negativan efekat ima 14,6 odsto među građanima, donekle negativan osam odsto, a osam odsto nije sigurno po ovom pitanju.

Kakav vam je životni standard?

Istraživanje koje je sprovedeno obuhvatilo je i pitanje koje se tiče životnog standarda građana, pa tako 31 odsto njih smatra da im je životni standard ostao isti kao i prethodne godine u isto vreme.

Njih 23,7 odsto smatra da je životni standard donekle lošiji, 17,9 odsto da je značajno lošiji, dok je najmanje onih koji misle da je on značajno bolji – 11,9 odsto.

Direktor Instituta za Evropske studije Slobodan Zečević kazao je da građani doživljavaju Kinu kao ravnopravnog partnera sa EU što, kako kaže, nije tačno.

„Građani smatraju da EU nije glavni partner Srbiji zbog nekih infrastrukturnih investicija. Kada se pogleda robna razmena sa Kinom, ona je manja i od one sa Nemačkom. Građani kažu da treba da budemo sa onima koji nas vole, a to su Rusi. Nijedna politička stranka u Srbiji koja je dolazila na vlasti nije se opredelila za taj kurs. Zašto? Zato što je on apsolutno nerealan. Mi ne možemo da imamo sistem kao što ima Rusija. Mi ne volimo diktature, čvrste ruke, to nije naš stil i način života“, dodao je Zečević.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Američke sankcije NIS Naftna industrija Srbije NIS Sjedinjene Američke Države Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Nova ekonomija

12.avgust 2025. M. T.

Prozjumeri u Srbiji: Da li se isplati ugradnja solarnih panela?

Ulaganje u solarne panele u Srbiji sve je atraktivnije zbog rasta cena struje i pada cena opreme. Iako investicija donosi uštede i doprinosi zdravijem okruženju, administrativne prepreke i visoki troškovi i dalje sprečavaju širu primenu

Zapošljavanje

12.avgust 2025. M. L. J.

Kragujevac: Zašto u fabriku Fijata dolaze radnici iz Maroka i Nepala?

U Fijatovoj fabrici biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, javila je TV Kragujevac. Pritom u Kragujevcu ima 9000 nezaposlenih

Komentar

Komentar

Niko nije uplašen

MUP je raspušten. Na delu je Vučićev pokušaj da se Srbijom upravlja po pravilima huligansko-kriminalnog navijačkog kopa sa tribine. Hoće li mu uspeti? Neće. Niko više nije uplašen, ali stvarno – niko

Filip Švarm

Komentar

Hleba i igara, to jest marži i trobojki

Aleksandar Vučić se domoljubno lupa u nedra i narodu obećava hleb za tri dinara. To ukazuje da bi izbora moglo biti uskoro i da je režim u panici

Nemanja Rujević

Komentar

Patriote, četke u ruke

Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure