img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagomilavanje problema

Nova ekonomija: Džonson elektrik vraća subvencije, otpušta radnike u Nišu

17. februar 2025, 13:43 I.M.
Foto: johnsonelectric.com
Džonson elektrik
Copied

Ugovorom iz 2016. godine je Džonson elektrik trebalo i da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali su se stvari vremenom promenile. Pre samo nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu

Kompanija Džonson elektrik (Johnson electric) registrovana je u Srbiji od 2013. godine. Tri godine nakon što je registrovan u Nišu, Džonson elektrik je potpisao ugovor sa Ministarstvom privrede Srbije prema kojem je trebalo da dobije ukupno 19,2 miliona evra podsticaja, tačnije da proširi proizvodni pogon za proizvodnju elektro motora. Međutim, vreme će pokazati da je kompanija na kraju prošle godine državi morala da vrati deo novca, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Ugovorom iz 2016. godine je Džonson elektrik trebalo i da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali su se stvari vremenom promenile. Pre samo nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.

Iz sindikata „Sloga“ Vladimir Jevtić potvrđuje za Novu ekonomiju da su radnici sporadično pozivani na sastanak, ali, kako kaže nema informacije o tome koliko ih je.

„U narednih desetak dana ćemo više znati o svemu tome. Znamo da se moraju ispoštovati zakonske obaveze i isplatiti otpremnine radnicima u skladu sa zakonom“, kaže Jevtić.

Napominje da sindikat ima korektan odnos sa menadžmentom kompanije kao i da za sada nema precizne informacije o otpuštanju radnika.

Napomenuo je i da je sindikat pripremio mere koje će zahtevati od poslodavca ukoliko dođe do otpuštanja.

„To je socijalni program uz isplatu adekvatnih otpremnina, kao i da se detaljno sagleda socijalna karta radnika, uz punu zaštitu socijalno ugroženih kategorija (samohrane majke, očevi i slično)“, kazao je on.

Vest da će oko 300 radnika biti otpušteno, pojavila se pre nekoliko dana u medijima.

Ovo možda nije ni tako slučajno, jer je kompanija godinama, kako saznaje Nova ekonomija, menjala ugovor sa Ministarstvom privrede, a poslednji put decembra 2024. U izmenjenom ugovoru stoji da se kompanija Džonson elektrik obratila Ministarstvu privrede sa zahtevom za promenu ugovornih obaveza i održavanja ukupnog broja zaposlenih „usled promenjenih okolnosti“.

Džonson elektrik se ovim ugovorom obavezao da od 31. decembra 2022. godine do 31. decembra 2027. neće smanjivati broj zaposlenih ispod 1.550 i da će tokom istog tog perioda svakom zaposlenom redovno isplaćivati zaradu u visini minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu uvećanu za najmanje 20 odsto.

Ovim ugovorom su se obavezali i da u navedenom periodu neće smanjivati vrednost osnovnih sredstava dostignutu realizacijom investicionog projekta.

Takođe, ugovorne strane su dogovorile i da na osnovu Ugovora o dodeli sredstava, Džonson elektrik vrati, najkasnije do 31. decembra 2024. godine do sada isplaćena sredstva u iznosu od 965.766 evra.

Kako je do ovoga došlo?

Kada je 2016. godine Džonson elektrik zaključio ugovor sa državom Srbijom, odnosno Ministarstvom privrede, imao je 354 radnika koja su bila zaposlena na neodređeno vreme i 203 na određeno, koje je takođe trebalo zaposliti „za stalno“.

Prvobitnim ugovorom je kompaniji odobreno 19,2 miliona evra podsticaja, namenjena za proširenje proizvodnog pogona za proizvodnju elektro motora koji imaju primenu u automobilskoj industriji i drugim granama industrije. Najmanje 2.400 novih radnika je trebalo da dobije posao na neodređeno vreme u narednih pet godina (do 2021. godine), dok bi nakon realizacije projekta kompanija trebalo da ima najmanje 3.400 zaposlenih „za stalno“.

Takođe, subvencije u iznosu od 19,2 miliona evra trebalo je da budu isplaćene preduzeću u četiri jednake rate koje bi iznosile po 4,8 miliona evra.

Prva rata bi, kako se navodi u prvobitnom ugovoru, bila isplaćena u 2017. godini nakon što bi kompanija imala dokaz da ima 400 novih radnika, druga u 2018. godini kada bi imala 1.000 novih radnika, treća u 2019. godini kada bi imala 1.600 radnika i četvrta u 2020. godini kada bi imala ukupno 2.400 radnika.

Nakon ovog ugovora potpisan je drugi 2020. godine u kojem se navodi da je Džonson elektrik 30. januara 2020. godine obratio Ministarstvu privrede sa zahtevom da zaključe „Aneks 1“ ugovora, kako bi se promenila dinamika isplate druge treće i četvrte tranše sredstava podsticaja.

Aneks je zaključen i u njemu se pomeraju rokovi za zaposlenje radnika ( do 2022. godine), ali i datumi isplate rata subvencija.

Umesto da druga rata bude isplaćena u 2018, dogovoreno je da bude isplaćena u 2020. godini, treća u 2021, a četvrta u 2022. godini.

Ni to nije ispunjeno, sa 3.400 spali na 1.400 radnika

Međutim, sudeći po ugovorima, ni ovaj aneks nije bio dovoljan, pa je nakon njega ugovor menjan još dva puta.

Godine 2021. ponovo je sačinjen još jedan Aneks ugovora, drugi po redu. Ovoga puta povod za to bila je odredba koja se ticala smanjenja obaveze zapošljavanja radnika.

Tako su se u ugovoru umesto „najmanje 2.400“ radnika, našle reči koje su zamenjene sa „najmanje 1.220“ radnika. Tako je dogovoreno da nakon realizacije investicionog projekta Džonson elektrik ukupno zaposli najmanje 2.200 zaposlenih na neodređeno vreme.

Tada je ponovo promenjena i visina i dinamika isplate sredstava. Tako je Džonson elektriku isplaćena samo polovina sredstava odnosno 9,6 miliona evra (jedna u 2017. godini, a druga u 2020. godini). Ovim aneksom se Džonson elektrik obavezao da će realizovati Investicioni projekat do kraja 2022. godine i dostaviti Ministarstvu izveštaj nezavisnog revizora, nakon realizacije investicionog projekta, o ispunjenosti svih obaveza koje su utvrđene ugovorom.

To je značilo da je Džonson elektrik trebalo po novim pravilima da uloži u osnovna sredstva u iznosu od najmanje 50 miliona evra i zaposli najmanje 1.220 novih radnika na neodređeno vreme.

Prošle, 2024. godine, tačnije 5. decembra, Džonson elektrik se obratio Ministarstvu privrede sa zahtevom za promenu ugovornih obaveza i održavanja ukupnog broja zaposlenih „usled promenjenih okolnosti“.

Savet za ekonomski razvoj je doneo na svojoj sednici 29. oktobra 2024. godine odluku da firma i ministarstvo potpišu Ugovor o međusobnom regulisanju prava i obaveza iz ugovora koji su pre toga potpisali. Tim najnovijim ugovorom se precizira broj zaposlenih koji je Džonson elektrik u obavezi da održava tokom perioda garantovanog ulaganja i zaposlenosti.

Džonson elektrik se ovim ugovorom obavezao da od 31. decembra 2022. godine do 31. decembra 2027. neće smanjivati broj zaposlenih ispod 1.550 i da će tokom istog tog perioda svakom zaposlenom redovno isplaćivati zaradu u visini minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu uvećanu za najmanje 20 odsto.

Ovim ugovorom su se obavezali i da u navedenom periodu neće smanjivati vrednost osnovnih sredstava dostignutu realizacijom investicionog projekta.

Takođe, ugovorne strane su dogovorile i da na osnovu Ugovora o dodeli sredstava, Džonson elektrik vrati, najkasnije do 31. decembra 2024. godine do sada isplaćena sredstva u iznosu od 965.766 evra.

Fabrika Džonson elektrik, prema podacima Agencije za privedne registre je u 2023. godini imala 2.412 zaposlenih i poslovni prihod od 254,6 miliona evra.

Tagovi:

NIS Radnici Otpuštanje Džonson elektrik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Otkupna cena maline svake godine je briga poljoprivrednika

Trgovina

02.maj 2026. N.R.

Maline sa kadmijumom: Francuzi zadržali robu iz Srbije

Srbija je velesila u proizvodnji malina, ali nije zgodno kad se u njima pronađu veće količine teškog metala od dozvoljenih

Vučić i Mali

Ekspo 2027

30.april 2026. I.M.

Vučić iz helikoptera video 337 Kineza i kamione koji stoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da tokom leta ka Republici Srpskoj namerno promenio rutu helikoptera kako bi iz vazduha proverio napredak radova na Ekspu i stadionu u Surčinu

Privreda

29.april 2026. B. B.

Nova ekonomija: Loša prognoza Svetske banke za Srbiju

Privreda Srbije deli sudbinu regiona koji se suočava sa usporavanjem rasta

Francuska

29.april 2026. Jelena Kozbašić/Klima011

Duplirana državna pomoć za toplotne pumpe i električne automobile

Zbog opšte naftne krize, Francuska je duplirala državnu pomoć za e-vozila i toplotne pumpe na 10 milijardi evra godišnje

Energetika

29.april 2026. M. L. J.

„Kostolac B3“: Kad se Srbija hvali onim što svet izbacuje iz upotrebe

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović u termoelektrani „Kostolac“ slavi izgradnju bloka B3 i hvali se MMF-u . Dok je Srbija na njega čekala 30 godina, zahtevi EU u međuvremenu idu u potpuno drugom pravcu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure