img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagomilavanje problema

Nova ekonomija: Džonson elektrik vraća subvencije, otpušta radnike u Nišu

17. februar 2025, 13:43 I.M.
Foto: johnsonelectric.com
Džonson elektrik
Copied

Ugovorom iz 2016. godine je Džonson elektrik trebalo i da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali su se stvari vremenom promenile. Pre samo nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu

Kompanija Džonson elektrik (Johnson electric) registrovana je u Srbiji od 2013. godine. Tri godine nakon što je registrovan u Nišu, Džonson elektrik je potpisao ugovor sa Ministarstvom privrede Srbije prema kojem je trebalo da dobije ukupno 19,2 miliona evra podsticaja, tačnije da proširi proizvodni pogon za proizvodnju elektro motora. Međutim, vreme će pokazati da je kompanija na kraju prošle godine državi morala da vrati deo novca, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Ugovorom iz 2016. godine je Džonson elektrik trebalo i da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali su se stvari vremenom promenile. Pre samo nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.

Iz sindikata „Sloga“ Vladimir Jevtić potvrđuje za Novu ekonomiju da su radnici sporadično pozivani na sastanak, ali, kako kaže nema informacije o tome koliko ih je.

„U narednih desetak dana ćemo više znati o svemu tome. Znamo da se moraju ispoštovati zakonske obaveze i isplatiti otpremnine radnicima u skladu sa zakonom“, kaže Jevtić.

Napominje da sindikat ima korektan odnos sa menadžmentom kompanije kao i da za sada nema precizne informacije o otpuštanju radnika.

Napomenuo je i da je sindikat pripremio mere koje će zahtevati od poslodavca ukoliko dođe do otpuštanja.

„To je socijalni program uz isplatu adekvatnih otpremnina, kao i da se detaljno sagleda socijalna karta radnika, uz punu zaštitu socijalno ugroženih kategorija (samohrane majke, očevi i slično)“, kazao je on.

Vest da će oko 300 radnika biti otpušteno, pojavila se pre nekoliko dana u medijima.

Ovo možda nije ni tako slučajno, jer je kompanija godinama, kako saznaje Nova ekonomija, menjala ugovor sa Ministarstvom privrede, a poslednji put decembra 2024. U izmenjenom ugovoru stoji da se kompanija Džonson elektrik obratila Ministarstvu privrede sa zahtevom za promenu ugovornih obaveza i održavanja ukupnog broja zaposlenih „usled promenjenih okolnosti“.

Džonson elektrik se ovim ugovorom obavezao da od 31. decembra 2022. godine do 31. decembra 2027. neće smanjivati broj zaposlenih ispod 1.550 i da će tokom istog tog perioda svakom zaposlenom redovno isplaćivati zaradu u visini minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu uvećanu za najmanje 20 odsto.

Ovim ugovorom su se obavezali i da u navedenom periodu neće smanjivati vrednost osnovnih sredstava dostignutu realizacijom investicionog projekta.

Takođe, ugovorne strane su dogovorile i da na osnovu Ugovora o dodeli sredstava, Džonson elektrik vrati, najkasnije do 31. decembra 2024. godine do sada isplaćena sredstva u iznosu od 965.766 evra.

Kako je do ovoga došlo?

Kada je 2016. godine Džonson elektrik zaključio ugovor sa državom Srbijom, odnosno Ministarstvom privrede, imao je 354 radnika koja su bila zaposlena na neodređeno vreme i 203 na određeno, koje je takođe trebalo zaposliti „za stalno“.

Prvobitnim ugovorom je kompaniji odobreno 19,2 miliona evra podsticaja, namenjena za proširenje proizvodnog pogona za proizvodnju elektro motora koji imaju primenu u automobilskoj industriji i drugim granama industrije. Najmanje 2.400 novih radnika je trebalo da dobije posao na neodređeno vreme u narednih pet godina (do 2021. godine), dok bi nakon realizacije projekta kompanija trebalo da ima najmanje 3.400 zaposlenih „za stalno“.

Takođe, subvencije u iznosu od 19,2 miliona evra trebalo je da budu isplaćene preduzeću u četiri jednake rate koje bi iznosile po 4,8 miliona evra.

Prva rata bi, kako se navodi u prvobitnom ugovoru, bila isplaćena u 2017. godini nakon što bi kompanija imala dokaz da ima 400 novih radnika, druga u 2018. godini kada bi imala 1.000 novih radnika, treća u 2019. godini kada bi imala 1.600 radnika i četvrta u 2020. godini kada bi imala ukupno 2.400 radnika.

Nakon ovog ugovora potpisan je drugi 2020. godine u kojem se navodi da je Džonson elektrik 30. januara 2020. godine obratio Ministarstvu privrede sa zahtevom da zaključe „Aneks 1“ ugovora, kako bi se promenila dinamika isplate druge treće i četvrte tranše sredstava podsticaja.

Aneks je zaključen i u njemu se pomeraju rokovi za zaposlenje radnika ( do 2022. godine), ali i datumi isplate rata subvencija.

Umesto da druga rata bude isplaćena u 2018, dogovoreno je da bude isplaćena u 2020. godini, treća u 2021, a četvrta u 2022. godini.

Ni to nije ispunjeno, sa 3.400 spali na 1.400 radnika

Međutim, sudeći po ugovorima, ni ovaj aneks nije bio dovoljan, pa je nakon njega ugovor menjan još dva puta.

Godine 2021. ponovo je sačinjen još jedan Aneks ugovora, drugi po redu. Ovoga puta povod za to bila je odredba koja se ticala smanjenja obaveze zapošljavanja radnika.

Tako su se u ugovoru umesto „najmanje 2.400“ radnika, našle reči koje su zamenjene sa „najmanje 1.220“ radnika. Tako je dogovoreno da nakon realizacije investicionog projekta Džonson elektrik ukupno zaposli najmanje 2.200 zaposlenih na neodređeno vreme.

Tada je ponovo promenjena i visina i dinamika isplate sredstava. Tako je Džonson elektriku isplaćena samo polovina sredstava odnosno 9,6 miliona evra (jedna u 2017. godini, a druga u 2020. godini). Ovim aneksom se Džonson elektrik obavezao da će realizovati Investicioni projekat do kraja 2022. godine i dostaviti Ministarstvu izveštaj nezavisnog revizora, nakon realizacije investicionog projekta, o ispunjenosti svih obaveza koje su utvrđene ugovorom.

To je značilo da je Džonson elektrik trebalo po novim pravilima da uloži u osnovna sredstva u iznosu od najmanje 50 miliona evra i zaposli najmanje 1.220 novih radnika na neodređeno vreme.

Prošle, 2024. godine, tačnije 5. decembra, Džonson elektrik se obratio Ministarstvu privrede sa zahtevom za promenu ugovornih obaveza i održavanja ukupnog broja zaposlenih „usled promenjenih okolnosti“.

Savet za ekonomski razvoj je doneo na svojoj sednici 29. oktobra 2024. godine odluku da firma i ministarstvo potpišu Ugovor o međusobnom regulisanju prava i obaveza iz ugovora koji su pre toga potpisali. Tim najnovijim ugovorom se precizira broj zaposlenih koji je Džonson elektrik u obavezi da održava tokom perioda garantovanog ulaganja i zaposlenosti.

Džonson elektrik se ovim ugovorom obavezao da od 31. decembra 2022. godine do 31. decembra 2027. neće smanjivati broj zaposlenih ispod 1.550 i da će tokom istog tog perioda svakom zaposlenom redovno isplaćivati zaradu u visini minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu uvećanu za najmanje 20 odsto.

Ovim ugovorom su se obavezali i da u navedenom periodu neće smanjivati vrednost osnovnih sredstava dostignutu realizacijom investicionog projekta.

Takođe, ugovorne strane su dogovorile i da na osnovu Ugovora o dodeli sredstava, Džonson elektrik vrati, najkasnije do 31. decembra 2024. godine do sada isplaćena sredstva u iznosu od 965.766 evra.

Fabrika Džonson elektrik, prema podacima Agencije za privedne registre je u 2023. godini imala 2.412 zaposlenih i poslovni prihod od 254,6 miliona evra.

Tagovi:

Džonson elektrik NIS Otpuštanje Radnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Plate

23.maj 2025. B. B.

Nova ekonomija: Prosečna plata od 1400 evra koju obećava Vučić nije realna

Da bi prosečna plata porasla na 1400 evra do kraja 2027. godine ukupno povećanje bi moralo da iznosi oko 59 odsto

Autobuska stanica

Međugradski saobraćaj

23.maj 2025. M.S.

Brže, bolje, jeftinije: Da li se uopšte isplati međugradska vožnja autobusom?

Cene autobuskih karata za međugradski prevoz kod pojedinih prevoznika vinule su se u nebesa. Da li postoji bolje, brže i jeftinije rešenje

Ilon Mask

Najbogatiji Amerikanci

22.maj 2025. I.M.

Dok radnici preživljavaju – za deset najbogatijih Amerikanaca milijarda dnevno

Dok milioni Amerikanaca pokušavaju da pokriju osnovne životne troškove, deset najbogatijih pojedinaca u zemlji svakog dana zarađivalo je po milijardu dolara

21.maj 2025. A.I.

Nova ekonomija: Beograd-Zrenjanin-Novi Sad za 1,596 milijardi evra

Kako je cena auto-puta od Beograda do Novog Sada preko Zrenjanina sa 530 miliona evra 2019. porasla na 1,596 milijardi 2024. godine i koliko se Srbija zbog toga dodatno zadužila

Kućna radinost

21.maj 2025. Tijana Stanić

Ovce su za šišanje – a šta je sa vunom?

U Srbiji se godišnje baci vune za devet miliona džempera. Zašto?

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure