img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagomilavanje problema

Nova ekonomija: Džonson elektrik vraća subvencije, otpušta radnike u Nišu

17. februar 2025, 13:43 I.M.
Foto: johnsonelectric.com
Džonson elektrik
Copied

Ugovorom iz 2016. godine je Džonson elektrik trebalo i da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali su se stvari vremenom promenile. Pre samo nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu

Kompanija Džonson elektrik (Johnson electric) registrovana je u Srbiji od 2013. godine. Tri godine nakon što je registrovan u Nišu, Džonson elektrik je potpisao ugovor sa Ministarstvom privrede Srbije prema kojem je trebalo da dobije ukupno 19,2 miliona evra podsticaja, tačnije da proširi proizvodni pogon za proizvodnju elektro motora. Međutim, vreme će pokazati da je kompanija na kraju prošle godine državi morala da vrati deo novca, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Ugovorom iz 2016. godine je Džonson elektrik trebalo i da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali su se stvari vremenom promenile. Pre samo nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.

Iz sindikata „Sloga“ Vladimir Jevtić potvrđuje za Novu ekonomiju da su radnici sporadično pozivani na sastanak, ali, kako kaže nema informacije o tome koliko ih je.

„U narednih desetak dana ćemo više znati o svemu tome. Znamo da se moraju ispoštovati zakonske obaveze i isplatiti otpremnine radnicima u skladu sa zakonom“, kaže Jevtić.

Napominje da sindikat ima korektan odnos sa menadžmentom kompanije kao i da za sada nema precizne informacije o otpuštanju radnika.

Napomenuo je i da je sindikat pripremio mere koje će zahtevati od poslodavca ukoliko dođe do otpuštanja.

„To je socijalni program uz isplatu adekvatnih otpremnina, kao i da se detaljno sagleda socijalna karta radnika, uz punu zaštitu socijalno ugroženih kategorija (samohrane majke, očevi i slično)“, kazao je on.

Vest da će oko 300 radnika biti otpušteno, pojavila se pre nekoliko dana u medijima.

Ovo možda nije ni tako slučajno, jer je kompanija godinama, kako saznaje Nova ekonomija, menjala ugovor sa Ministarstvom privrede, a poslednji put decembra 2024. U izmenjenom ugovoru stoji da se kompanija Džonson elektrik obratila Ministarstvu privrede sa zahtevom za promenu ugovornih obaveza i održavanja ukupnog broja zaposlenih „usled promenjenih okolnosti“.

Džonson elektrik se ovim ugovorom obavezao da od 31. decembra 2022. godine do 31. decembra 2027. neće smanjivati broj zaposlenih ispod 1.550 i da će tokom istog tog perioda svakom zaposlenom redovno isplaćivati zaradu u visini minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu uvećanu za najmanje 20 odsto.

Ovim ugovorom su se obavezali i da u navedenom periodu neće smanjivati vrednost osnovnih sredstava dostignutu realizacijom investicionog projekta.

Takođe, ugovorne strane su dogovorile i da na osnovu Ugovora o dodeli sredstava, Džonson elektrik vrati, najkasnije do 31. decembra 2024. godine do sada isplaćena sredstva u iznosu od 965.766 evra.

Kako je do ovoga došlo?

Kada je 2016. godine Džonson elektrik zaključio ugovor sa državom Srbijom, odnosno Ministarstvom privrede, imao je 354 radnika koja su bila zaposlena na neodređeno vreme i 203 na određeno, koje je takođe trebalo zaposliti „za stalno“.

Prvobitnim ugovorom je kompaniji odobreno 19,2 miliona evra podsticaja, namenjena za proširenje proizvodnog pogona za proizvodnju elektro motora koji imaju primenu u automobilskoj industriji i drugim granama industrije. Najmanje 2.400 novih radnika je trebalo da dobije posao na neodređeno vreme u narednih pet godina (do 2021. godine), dok bi nakon realizacije projekta kompanija trebalo da ima najmanje 3.400 zaposlenih „za stalno“.

Takođe, subvencije u iznosu od 19,2 miliona evra trebalo je da budu isplaćene preduzeću u četiri jednake rate koje bi iznosile po 4,8 miliona evra.

Prva rata bi, kako se navodi u prvobitnom ugovoru, bila isplaćena u 2017. godini nakon što bi kompanija imala dokaz da ima 400 novih radnika, druga u 2018. godini kada bi imala 1.000 novih radnika, treća u 2019. godini kada bi imala 1.600 radnika i četvrta u 2020. godini kada bi imala ukupno 2.400 radnika.

Nakon ovog ugovora potpisan je drugi 2020. godine u kojem se navodi da je Džonson elektrik 30. januara 2020. godine obratio Ministarstvu privrede sa zahtevom da zaključe „Aneks 1“ ugovora, kako bi se promenila dinamika isplate druge treće i četvrte tranše sredstava podsticaja.

Aneks je zaključen i u njemu se pomeraju rokovi za zaposlenje radnika ( do 2022. godine), ali i datumi isplate rata subvencija.

Umesto da druga rata bude isplaćena u 2018, dogovoreno je da bude isplaćena u 2020. godini, treća u 2021, a četvrta u 2022. godini.

Ni to nije ispunjeno, sa 3.400 spali na 1.400 radnika

Međutim, sudeći po ugovorima, ni ovaj aneks nije bio dovoljan, pa je nakon njega ugovor menjan još dva puta.

Godine 2021. ponovo je sačinjen još jedan Aneks ugovora, drugi po redu. Ovoga puta povod za to bila je odredba koja se ticala smanjenja obaveze zapošljavanja radnika.

Tako su se u ugovoru umesto „najmanje 2.400“ radnika, našle reči koje su zamenjene sa „najmanje 1.220“ radnika. Tako je dogovoreno da nakon realizacije investicionog projekta Džonson elektrik ukupno zaposli najmanje 2.200 zaposlenih na neodređeno vreme.

Tada je ponovo promenjena i visina i dinamika isplate sredstava. Tako je Džonson elektriku isplaćena samo polovina sredstava odnosno 9,6 miliona evra (jedna u 2017. godini, a druga u 2020. godini). Ovim aneksom se Džonson elektrik obavezao da će realizovati Investicioni projekat do kraja 2022. godine i dostaviti Ministarstvu izveštaj nezavisnog revizora, nakon realizacije investicionog projekta, o ispunjenosti svih obaveza koje su utvrđene ugovorom.

To je značilo da je Džonson elektrik trebalo po novim pravilima da uloži u osnovna sredstva u iznosu od najmanje 50 miliona evra i zaposli najmanje 1.220 novih radnika na neodređeno vreme.

Prošle, 2024. godine, tačnije 5. decembra, Džonson elektrik se obratio Ministarstvu privrede sa zahtevom za promenu ugovornih obaveza i održavanja ukupnog broja zaposlenih „usled promenjenih okolnosti“.

Savet za ekonomski razvoj je doneo na svojoj sednici 29. oktobra 2024. godine odluku da firma i ministarstvo potpišu Ugovor o međusobnom regulisanju prava i obaveza iz ugovora koji su pre toga potpisali. Tim najnovijim ugovorom se precizira broj zaposlenih koji je Džonson elektrik u obavezi da održava tokom perioda garantovanog ulaganja i zaposlenosti.

Džonson elektrik se ovim ugovorom obavezao da od 31. decembra 2022. godine do 31. decembra 2027. neće smanjivati broj zaposlenih ispod 1.550 i da će tokom istog tog perioda svakom zaposlenom redovno isplaćivati zaradu u visini minimalne cene rada utvrđene u skladu sa Zakonom o radu uvećanu za najmanje 20 odsto.

Ovim ugovorom su se obavezali i da u navedenom periodu neće smanjivati vrednost osnovnih sredstava dostignutu realizacijom investicionog projekta.

Takođe, ugovorne strane su dogovorile i da na osnovu Ugovora o dodeli sredstava, Džonson elektrik vrati, najkasnije do 31. decembra 2024. godine do sada isplaćena sredstva u iznosu od 965.766 evra.

Fabrika Džonson elektrik, prema podacima Agencije za privedne registre je u 2023. godini imala 2.412 zaposlenih i poslovni prihod od 254,6 miliona evra.

Tagovi:

NIS Radnici Otpuštanje Džonson elektrik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure