img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

26. jun 2025, 20:28 M.S.
Kancelarija Foto: Unsplash/Headway
Kancelarija
Copied

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine. Većina njih radila je uobičajeno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno. Ipak, bilo je i ljudi koji su radili duže, pa je tako više od 215.000 zaposlenih radilo više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice piše Dunja Marić za Novu ekonomiju.

Standardno radno vreme u Srbiji podrazumeva 40 sati rada nedeljno – po osam sati tokom pet radnih dana. U izuzetnim slučajevima, radno vreme može biti skraćeno, ali i produženo – mada ne na duže od 12 sati dnevno.

Upravo tih 40 sati je radno vreme većine ljudi u Srbiji. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), između 36 i 48 sati nedeljno tokom prošle godine radilo je oko 2,2 miliona ljudi, od ukupno skoro 2,9 miliona ljudi, koliko ih je bilo zaposleno.

Ipak, ima i onih koji na poslu provode više vremena. To je najčešće slučaj u poljoprivredi i građevinskom sektoru. U poljoprivredi, oko 13,9 odsto radnika ima standardno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno. Isto toliko provodi u radu od 49 do 59 sati, dok više od 60 časova sedmično radi 14,8 odsto poljoprivrednika.

Ipak, u ovoj oblasti je dominantno to što čak 48,8 odsto poljoprivrednika ima radno vreme koje varira iz sedmice u sedmicu, što ima smisla kada se u obzir uzme činjenica da posao ovih građana direktno zavisi od vremenskih prilika i perioda godine u kojima se obavljaju određeni poslovi.

Što se građevinskog sektora tiče, 18,7 odsto radnika radi duže od 48 sati nedeljno. Preciznosti radi, zvanični podaci pokazuju da 9,6 odsto radnika na poslu provodi između 49 i 59 sati nedeljno, dok 9,1 procenat radi i duže od 60 sati.

Standardno radno vreme najzasupljenije je u oblastima snabdevanja elekričnom energijom (99,1 odsto), rudarstva (98,3 odsto), državne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja (97,4 odsto), zdravstvene i socijalne zaštite (93,9 odsto) i u finansijskom i sektoru osiguranja (93,5 odsto).

Muškarci češće rade prekovremeno

Većina muškaraca, oko 1,2 od 1,5 miliona koliko ih je zaposleno, radi od 36 do 48 sati nedeljno.

Međutim, muškarci su znatno češće izloženi prekovremenom radu u odnosu na žene.

Prema zvaničnim podacima RZS-a, skoro 154.000 muškaraca radi više od 48 sati nedeljno. Od toga, oko 73.300 radi od 49 do 59 sati, dok više od 60 sati nedeljno radi oko 80.600 muškaraca.

Kod žena je taj procenat daleko manji. Naime, više od 60 sati nedeljno radi 23.800, a od 49 do 59 sati oko 37.600 žena. Standardno radno vreme od 36 do 48 sati ima oko milion žena, od ukupno 1,3 miliona, koliko je zaposleno.

Kada je reč o radnom vremenu koje je kraće od 36 sati, tu prednjače žene. Tako oko 8.400 žena radi do 14 sati nedeljno, dok njih 52.500 radi od 15 do 35 sati. S druge strane, 5.800 muškaraca radi do 14 sati, dok od 15 do 35 sati radi njih 38.600.

Žene kraće rade zbog dece, muškarci jer ne mogu da nađu posao

Međutim, postoji razlog zašto žene češće rade nepuno radno vreme u odnosu na muškarce. U pitanju je briga o deci. Naime, radnici koji ne rade puno radno vreme zbog brige o deci ili odraslim licima kojima je potrebna nega – u 100 odsto slučajeva su žene.

Takođe, kao porodične ili lične razloge za kraći rad navelo je 60,7 odsto žena u odnosu na 39,3 odsto muškaraca. Još jedan razlog je školovanje ili obuka, koji je navelo 56,5 odsto žena i 43,5 odsto muškaraca.

Muškarci nepuno radno vreme češće rade jer ne mogu da pronađu posao sa punim radnim vremenom. Ovo je razlog za kraći rad kod 61,5 odsto muškaraca i 38,5 odsto žena. Bolest ili invaliditet je takođe češći razlog za skraćeno radno vreme kod muškaraca – 51,3 odsto muškaraca naspram 48,7 odsto žena.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Prekovremeni rad Radno pravo Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Rekonstrukcija kojoj nema kraja

Ekonomija

27.avgust 2025. M.S.

Nova ekonomija: Preslaganje kocki kao sport – još 500 miliona dinara

Raspisana je javna nabavka za izradu novih i popravci postojećih saobraćajnih površina od sitne kamene kocke, granatnih ploča, kaldrme i sličnih materijala u vrednosti od 500 miliona dinara. Dakle, 4,3 miliona evra za novo presalaganje kocki

Električna energija

27.avgust 2025. M. L. J.

Kako do popusta na struju

Koliko struja poskupljuje, kakvi su popusti i ko to važi kao energetski ugrožen kupac

PR

26.avgust 2025. R.V.

Više od ekrana: Samsung uređaji menjaju način na koji doživljavamo televiziju

Samsung QLED televizori donose revoluciju - boje koje izgledaju stvarnije nego ikada, zvuk koji vas obavija poput bioskopske sale i pametne opcije koje televizor pretvaraju u centar vašeg doma

Bez građevinske dozvole

26.avgust 2025. I.M.

Ministarstvo građevinarstva odbilo zahtev za dozvolu za Nacionalni stadion

Planirana gradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona naišla je na prepreku – Ministarstvo građevinarstva odbacilo je zahtev za građevinsku dozvolu zbog nepotpune dokumentacije

Energetika

25.avgust 2025. M. L. J.

Vučić (ne)će smanjiti cenu struje penzionerima

Predsednik Srbije hvali se umanjenjem cene struje penzionerima. Ipak, on pominje popust koji već postoji, a nigde ni slova ne daje o poskupljenju struje u oktobru

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure