img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

NBS smanjila kamatne stope: Da li će krediti biti jeftiniji?

13. septembar 2024, 11:20 M.S.
Grb Narodne banke Srbije (NBS) Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Grb Narodne banke Srbije (NBS)
Copied

Narodna banka Srbije je smanjila referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto, dok je Evropska centralna banka spustila na 3,5 odsto, pa se mogu očekivati jeftiniji krediti ‌

Krediti u Srbije će uskoro biti jeftiniji, nakon što su Narodna banka Srbije i Evropska centralna banka smanjili svoje referentne kamatne stope i to u istoj meri – za po 0,25 procentnih poena, piše „Danas”.

Narodna banka Srbije je spustila kamatnu stopu na 5,75 odsto, a ECB na 3,5 odsto.

S obzirom da se ključna kamatna stopa NBS odnosi na dinarske kredite, a ključna stopa ECB na kredite u evrima, može se očekivati dalji pad kamata na kredite građanima i privredi.

Većina stambenih kredita u Srbiji je indeksirana u evrima i u svojoj strukturi ima euribor, kamatnu stopu na međusobne pozajmice banaka u evrima. Upravo je euribor put kojim se smanjenje kamate ECB-a preliva na manje rate kredita građana.

Očekuje se dalji pad euribora

Od 2. oktobra, kada je šestomesečni euribor dotigao 4,14 odsto, najveći nivo još od novembra 2008. godine, usledio je pad na oko 3,3 odsto, a s obzirom na potez ECB može se očekivati i dalji pad. Doduše, s obzirom da je Narodna banka Srbije ograničila kamatne stope na stambene kredite, verovatnije je da se smanjenje euribora neće odmah odraziti i na manje rate stambenih kredita.

Prosečna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite iznosi 5,12 odsto, što je na nivou ograničenja NBS koji će trajati do kraja ove godine.

Izmena dva zakona

Narodna banka Srbije menja dva zakona kojima se reguliše poslovanje bankarskog sektora i po svemu sudeći zateže odnos sa bankama. To su Zakon o izmenama i dopunama zakona o Narodnoj banci Srbije i Nacrt novog zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Jedan koji garantuje zaštitu korisnika, iščekuju klijenti, a ne raduju mu se bankari; drugi koji se bavi samim poslovanjem, akcionarima i poveriocima banaka obećava malo mirniji san, piše RTS.

Darko Stamenković, generalni direktor Sektora za kontrolu poslovanja banaka u NBS, za RTS je rekao da su ključni ciljevi ovih zakona da se do sada postignuti rezultati u pogledu stabilnosti finansijskog sistema, održivog poslovanja banaka, ali i zaštita korisnika finansijskih usluga, očuvaju i dodatno unaprede u narednom periodu.

„Narodna banka Srbije prošle godine je, delujući u situaciji naglog i visokog rasta kamatnih stopa na stambene kredite, pre svega ustanovljene u odlikama Evropske centralne banke, reagovala privremenom merom, privremeno ograničavajući do kraja ove godine kamatne stope na stambene kredite“, podseća on.

Međutim, Narodna banka Srbije ima stav da je potrebna jedna trajna sistemska mera kako bi se uredilo tržište i kamatne stope na kredite i kreditne proizvode.

„U tom smislu, Narodna banka Srbije je predvidela određena ograničenja maksimalne kamatne stope, pri tome ne želeći da utiče na tržišna kretanja, ali sa ciljem da se spreče previsoki iznosi kamatnih stopa na pojedine kredite i da se spreči brzi rast, kakav smo imali prošle godine, na primeru stambenih kredita – brzi rast koji može negativno da utiče i na životni standard građana i na kreditnu sposobnost i u krajnjem slučaju na povećanje problematičnih kredita u bankama“, napominje Stamenković.

Šoškić: Inflacija nije previsoka

Bazna inflacija, koja isključuje cene hrane, duvana i energije koje ne zavise od monetarne politike, je i dalje iznad ciljanog nivoa. U avgustu je, prema podaicma NBS  iznosila 5,2 odsto i ubrzala se u odnosu na prvu polovinu godine.

Centralna banka sada očekuje da će na kraju godine inflacija iznositi četiri odsto, što je povećanje sa 3,6 odsto iz ranije projekcije.

Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ocenjuje da inflacija od 4,3 odsto za zemlju razvoju kao što je Srbija nije previsoka.

„Smanjenje kamatne stope ima smisla ako se inflacija nalazi na tom nivou, jer je ona suštinski u ciljanom koridoru. Inače, u zemljama u razvoju inflacija može biti veća od dva, tri odsto, sve dok je na nivou nižih jednocifrenih veličina. Doduše smanjenje kamatne stope NBS neće imati veliki efekat budući da su kod nas i štednja i kreidti evroizovani i na agregatnu tražnju više utiče promena kamatne stope Evropske centralne banke. Smanjenje kamatne stope ECB bi se prelilo na smanjenje kamatnih stopa na kredite vezane za evro i u Srbiji“, napominje Šoškić.

On ističe da rast cena u ovom trenutku nije toliko problem za Srbiju koliko visok nivo koje su one dostigle u prethodnom periodu.

„U prethodnom periodu došlo je do značajnog povećanja cena“, ističe Šoškić . „Nadležne insitutcije bi trebalo da se zapitaju zašto su nivoi cena u Srbiji, posebno za osnovne potrebe kao što je hrana, uporedivi sa cenama u razvijenim zemljama sa mnogo većim dohotkom. Ima tu posla i za antimonopolsku komisiju i za druge institucije da otklone uska grla ili monopolizaciju kod uvoza i izvoza“.

Izvor: Danas, RTS

Tagovi:

Evropska centralna banka kamatna stopa Krediti Narodna banka Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure