

Beograd
Nikola Jovanović (CLS): Prodaje se Beogradska arena
„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu




Silosi sa žitom u Srbiji su krcati jer poljoprivrednici nisu zadovoljni otkupnom cenom. I novi rod je dobar. Ali nevolja je što ove godine ima više glodara nego inače
Glodari u Srbiji masovno napadaju pšenicu jer je su ove jeseni imali idealne vremenske uslove, žale se poljoprivrednici.
„U godinama preteranog množenja, poljski glodari mogu napraviti značajne štete i na usevima'“, kaže Slobodan Gošić iz šabačke Poljoprivredne savetodavne i stručne službe.
„Suva i topla jesen pogoduje bržem razvoju glodara. Poljski miševi su napravili ogromne štete na usevima kao što su pšenica, ječam, uljana repica, kao i na lucerištima“, dodaje Gošić za „Vreme“.
Ova vrsta glodara se lako i brzo razmnožava. Oštećuju koren, sakupljaju seme posejanih useva, odnoseći ih u legla. Osim poljskih miševa, neretko se pojavljuju i poljske voluharice.
„Poljski miševi se suzbijaju odmah po uočavanju prisustva. Suzbijanje poljske i podzemne voluharice na ozimim usevima ili lucerištu izvodi se u jesen ili na proleće“, kaže Gošić.
Poljoprivrednicima se preporučuje da hemijski trebe štetočine čim primete jednu aktivnu rupu po aru zemlje – kad je u pitanju miš. Kad je voluharica, onda kad primete pet rupa po aru.
Problemi sa skladištenjem zbog niske cene otkupa
Prema podacima Udruženja „Žita Srbije“, ove jeseni je zasejano 625.000 hektara žita, stotinu hiljada hektara manje u odnosu na prošlu godinu.
Jer, skladišta u Srbiji trenutno drže oko 4,5 miliona tona pšenice, ovogodišnjeg roda i izuzetno velikih zaliha iz prošle godine. Srbija godišnje za domaće potrebe troši oko 1,7 miliona tona žita i ima ga i za izvoz.
Uz velike zalihe, Srbija se suočava i sa ozbiljnim logističkim problemima kada je reč o izvozu.
Sa gotovo 700.000 hektara ove godine požnjeveno je 3,43 miliona tona pšenice. To što je rod bio rekordan ostalo je u senci priče o ceni, kojom proizvođači nisu bili zadovoljni ni tokom žetve, a ni danas.
Pšenica se izvozi u 23 zemlje sveta. U strukturi evropskog izvoza Srbija učestvuje sa 1,1 odsto i nalazi se na 12. mestu.
Z.S. (RTS)
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu


Nemaju svi gradovi Srbije istu satnicu za jeftinu struju, a ona takođe zavisi i od vrste brojila koje potrošači imaju ugrađeno u domaćinstvima. U periodima povećane potrošnje, ušteda nije mala


Država prošle godine nije obezbedila dovoljne količine sirovine za pelet, tvrdili su proizvođači. Zato su ovog leta građani pohrlili da kupe ogrev pre nestašice. To je odmah povećalo i cene


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve