img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privatizacija banja

Metod prodaje banjskih lečilišta: Iz ruku građana u ruke privatnih investitora

22. avgust 2024, 08:40 M.S.
Niška banja Foto: FoNet
Niška banja
Copied

Banje u Srbiji je u prvih šest meseci ove godine posetilo 1.111.818 domaćih i stranih turista, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Na koji način se banje u Srbiji privatizuju, ko su „investitori“ i ko će imati korist od privatizacije

Nakon što se Grad Niš odrekao udela i poklonio parcelu na kojoj se nalazi Institut Radon u Niškoj Banji, zvanično je promenjen i imovinski status u Katastru. Iz stranke Srbija centar (SRCE) iz Niša kažu da je identična procedura bila i pre privatizacije banja u Kuršumliji, Vranju i Novoj Varoši i upozoravaju da bi ista sudbina mogla da zadesi i Nišku Banju, pišu Južne vesti.

Foto: Tanjug/Tanja Valić
Foto: Tanjug/Tanja Valić

Postupak privatizacije banjskih lečilišta u Srbiji sledi istu proceduru, tvrdi poverenica niškog SRCE-a Vesna Stojanović i dodaje da je početak uvek isti: specijalne bolnice ili instituti dobiju nove vlasnike – po pravilu Republiku Srbiju i Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Kada država preuzme vlasništvo imovinu daje na upravljanje Direkciji za imovinu.

Slučaj instituta Radon

Ona ističe da je u slučaju Instituta Radon promenjen imovinski status parcele, pri čemu je Grad Niš izgubio svoj udeo, a korisnici koji su ranije bili upisani kao vlasnici su izbrisani.

Foto: Tanjug/Tanja Valić
Foto: Tanjug/Tanja Valić

„Ono što se sada dešava sa imovinskim statusom Instituta Radon u Niškoj Banji je kompletna promena imovinskog statusa ovog zemljišta. U trenutku donošenja Skupštinske odluke Grad Niša o ustupanju svog, ne malog dela od 48 posto, nad zemljištem pod Institutom, Republika Srbija je bila u posedu tri posto, a Fond PIO u vlasništvu od 49 posto. Nakon raspodele Gradu Nišu nije ostalo ništa, a korisnici koji su bili upisani na delu grada Niša su izbrisani i to TON Niš, Zanatski centar Niš i Srbijaturist”, kaže Stojanović.

Osnovni model privatizacije banja se može utvrditi istim postupkom sprovedenim u slučaju Kuršumlijske banje, Vranjske banje, banjskog kompleksa Zlatar u Novoj Varoši.

U čiju korist ide novac iz budžeta

„Namere Vlade Srbije nije ni bila da ozbiljnije ulaže u Nišku Banju, dok se ne pronađe pogodan vlasnik budućih spa i velnes centara koji će se uzgred i pripomoći bespovratnim sredstvima, opet na teret građana, dok ne osposobi Institut, a iz budžeta će se obnoviti-izgraditi i potrebna infrastruktura za što bolje funkcionisanje Instituta, da se pomogne privrednik”, navodi Stojanović.

Parcelu od 5760 kvadratnih metara, od kojih je 2765 pripadalo Gradu, odlukom Skupštine u februaru poklonjeno je na upravljanje državi bez ikakve naknade.

Tvrdili su tada da će Institut Radon biti infrastrukturno sređen i opemljen iz budžeta, te da je to u interesu građana, a iz niškog ogranka stranke Srbija centar kažu da se nameće zaključak da Vlada Srbije budžetski novac za razvoj daje „pod patronatom razvoja” i dodaju da će koristi imati hotelijeri i privredna društva.

Nije prva privatizacija

Osnovni problem s kojim se država Srbija suočila u pokušaju privatizacije banja jeste nerešeni pravno-imovinski status. Nakon oglašavanja prvih privatizacionih tendera, u spor sa državom umešao se PIO fond. Naime, većina banjskih kompleksa građena je sredstvima PIO fonda i zato on polaže pravo na ove objekte. Ovo je potvrđeno i na sudu i ozvaničeno je da imovina PIO fonda ne ulazi u državnu imovinu. Ova odluka se nije svidela ministrima u vladi i tadašnjem predsedniku vlade Aleksandru Vučiću, pisala je ranije Mašina.

Vučić je još 2016. godine izjavio da neće čuvati banje za „trinaest sindikalaca“ koji od njih ne mogu da naprave profitabilna preduzeća, zaboravivši potpuno na zdravstvene funkcije banja i podredivši sve logici profita.

S vremenom se pritisak na PIO fond povećavao, pa su različiti ministri sledili primer tadašnjeg premijera i pojašnjavli kako je nedopustivo što PIO fond neće da preda državi vlasništvo nad banjama, kako bi privatizacija bila što lakše izvedena. U međuvremenu su stvorene i radne grupe kako bi se prevazišao ovaj „problem“, a u radnu grupu bila su uključena gotovo sva ministarstva i PIO fond.

Početkom 2019. postignut je dogovor da će pored Kuršumlijske banje, koja je bila prva na listi za privatizaciju, biti prodate i Specijalna bolnica Bujanovac, Banja Koviljača, Niška banja, Sokobanja, Ribarska banja, „Merkur“ u Vrnjačkoj banji, „Gejzir“ u Sijarinskoj banji, Institut za lečenje i rehabilitaciju u Niškoj banji, „Termal“ u Vrdniku i mnoge druge; na spisku za prodaju je ukupno 27 lečilišta u Srbiji.

Proces otuđenja banjskih lečilišta odvijaće se preko modela kao što su javno-privatna partnerstva, koncesije i potpunom privatizacijom. Kao potencijalni „investitori“ pominju se već usual suspects, između ostalog Miodrag Kostić, Petar Matijević, Filip Cepter, kao i strani biznismeni iz Azerbejdžana, Rusije, Kipra…

Posećenost banja

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u prvih šest meseci 2024. godine u banjama u Srbiji noćilo je 1.111.818 domaćih i stranih turista, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 0.4 posto.

Foto: Tanjug/Tanja Valić
Foto: Tanjug/Tanja Valić

Najviše turista u prvih šest meseci bilo je u Vrnjačkoj banji, njih 279.263 što je za 3.7 posto više nego prošle godine. Odmah iza nje je Sokobanja sa 205.743 turista, Banja Vrdnik sa 104.669 turista.

Nišku banju posetilo je 13.847 turista, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od 11,9 posto.

Izvor: Južne vesti, Mašina 

Tagovi:

Banje u Srbiji Institut Radon Niška banja Privatizacija banja Turizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Porez na ugljenik

24.oktobar 2025. M. L. J.

Stiže porez na zagađivanje: Novac ide u budžetsku rupu bez dna

Srpske firme koje prave struju i druge velike zagađivače od 1. januara će plaćati državi dodatni porez. Ipak, nadležni još nisu doneli sve potrebne zakone kojim bi to omogućili, a ne predviđa se ni kontrola novca koji će država prikupiti

Trgovine

24.oktobar 2025. R. V.

„Ceecap capital“: Prodavnice zatvorene zbog optimizacije portfolija

Iz investicionog fonda „Ceecap capital“, koji drži lanac prodavnica „Gomeks“, kažu da su prodavnice u Novom Pazaru, na Zlatiboru i u Čačku zatvorene „isključivo zbog optimizacije portfolija, što je uobičajena poslovna praksa“

Čovek u fabrici sa kablom u ruci

Ekonomija

23.oktobar 2025. N. M.

Zašto su strane direktne investicije u dramatičnom padu

Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako

Severna Mitrovica

Kosovo

23.oktobar 2025. Milica Srejić

Zabrana uvoza srpske robe na Kosovu: Za meso u centralnu Srbiju

Namirnice koje se u centralnoj Srbiji podrazumevaju, na severu Kosova nisu svakodnevica. Postoje zamene, ali nekada nedovoljno adekvatne. Zašto Srbi sa Kosova po meso idu u Novi Pazar i Kraljevo

Žena za pijačnom tezgom

Cene

23.oktobar 2025. K. S.

Zašto je voće i povrće skuplje na pijaci nego u prodavnici?

Cene poljoprivrednih proizvoda jeftinije su u prodavnicama nego na pijacama. Zašto je to tako

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure