

Avijacija
Pretnje i iznošenje prljavog veša: Gde je zapelo između države i Wizz air-a
Država Srbija i Wizz air se preko medija prepucavaju već danima. Nije jasno šta se krije iza ovog rata saopštenjima i poruka direktora




Češka kompanija Sebre, investitor izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa „Marina Dorćol“, održala je sastanak sa stanovnicima Dunavskog keja koji su zahtevali rešavanje pitanja parkinga u ovom delu grada
Građani donjeg dela Dorćola koji se bune zbog izradnje Marine Dorćol razgovarali su sa češkim investitorom. Oni su zabrinuti zbog analiza zemljišta, koje ukazuju da zemlja ispod parcele Marine Dorćol sadržni povišen nivo metala i tragove nafte, te da bi radovima na gradilištu te materije mogle da ugroze zdravlje ljudi.
„Postojeće analize dostupne su javnosti, a rezultate novih analiza koje su u toku rado ćemo podeliti sa zainteresovanim građanima na sledećim sastancima“, rekao je izvršni direktor kompanije Sebre Tomaš Klima.
Kazao je i da je „Marina Dorćol bivša industrijska zona preko koje je prelazila pruga“, te da je na takvim mestima uobičajeno da budu prisutne materije koje su posledica industrijske proizvodnje.
“Međutim, studija Zavoda za javno zdravlje Beograda pokazala je da su na mestima gde postoji povišen nivo neorganskih materija, te vrednosti značajno ispod nivoa koji zahteva remedijaciju zemljišta“, rekao je Klima.
Dodao je da kompanija Sebre ima kontinuiranu komunikaciju sa stručnjacima iz Zavoda za javno zdravlje i da ova institucija sprovodi analize kako bi se osigurala bezbedna realizacija projekta Marina Dorćol.
Prašina i buka
Građani su podneli peticiju investitoru, u kojoj se zahteva da se zbog ograđivanja parcele koje zauzima gradilište kompanije Sebre, a gde su komšije godinama parkirale automobile, reši pitanje parkirališta.
„Ono što bude do naše kompanije, to ćemo uraditi“, obećao je Klima. „Svesni smo činjenice da građevinski radovi remete navike stanovnika u zgradama blizu gradilišta i želimo zajedno sa njima da rešavamo probleme naselja“, rekao je on.
Šef gradilišta Siniša Slavić istakao je da generalni izvođač, austrijska kompanija Štrabag, čini sve da funkcionisanje gradilišta što manje remeti svakodnevni život ljudi u njegovoj blizini.
„Neprestano se kvasi teritorija gradilišta zbog podizanja prašine, zemlja kojom se manipuliše unutar gradilišta pokrivena je specijalnom zaštitom… u toku je postavljanje nove ograde oko gradilišta koja će građanima pružiti dodatnu zaštitu od prašine i buke“, naveo je Slavić.
Zaštita okolnih ulica i fasada
Na pitanje građana kako će se izvođač i investitor ubuduće odrediti prema pitanju korišćenja podvožnjaka u Dubrovačkoj za odvoz materijala, Klima je ukazao da se vode razgovori sa nadležnim o otvaranju novih pravaca za odvoz materijala.
„Razgovaramo sa nadležnim organima kako da rešimo to pitanje i nadam se da ćemo uspeti da pronađemo odgovarajuća rešenja“, rekao je Klima.
Dodao je da se preduzimaju sve mere zaštite ulica i okolnih fasada, kao i zajedničkih prostorija unutar zgrada, kako bi sva eventualna oštećenja bila evidentirana i sanirana.
„Mi smo češka kompanija koja je gradila najsloženije projekte u Pragu, a danas takve projekte razvijamo u centru Londona. Veoma nam je stalo do toga da sve standarde koje smo primenjivali u EU i Velikoj Britaniji primenimo i u Srbiji“, objasnio je Klima.


Država Srbija i Wizz air se preko medija prepucavaju već danima. Nije jasno šta se krije iza ovog rata saopštenjima i poruka direktora


Nemačka je u krizi, i to ne prolaznoj. Kako se krajnja desnica i krajnja levica u Berlinu postavlja prema tom lomu i šta bi to značilo za radnice i radnike na eksploatisanoj periferiji kao što je Srbija?


Tokom prošle godine 25 kompanija koje se bave klađenjem ostvarilo je neto dobit od 11,3 milijarde dinara, dok je u budžet Srbije uplaćeno više od 28 milijardi dinara od ove delatnosti


Novi naftovod između Srbije i Mađarske primarno je zamišljen kao odgovor na zapadne sankcije usmerene ka ruskom energetskom sektoru. Očigledno je da je izgradnja novog naftovoda mnogo više u interesu Gasprom njefta nego Srbije


Brza pruga Beograd–Budimpešta, jedan od ključnih infrastrukturnih projekata kineske inicijative „Pojas i put“, ponovo je u centru pažnje nakon najava iz Mađarske o reviziji ugovora i mogućem skidanju oznake tajnosti sa dokumentacije
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve