img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

I Stara šećerana na udaru „Beograda na vodi“: Šta bi od Vesićevih obećanja

10. јун 2024, 10:28 S.Ć. / N1
N1
Stara Šećerana
Copied

Javno nadmetanje za kupovinu „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” biće održano 11. juna, a u javnosti je kompanija "Beograd na vodi" već viđena kao novi vlasnik Stare šećerane. Takva uverenja podgrejana su izmenama Prostornog plana za „Beograd na vodi" koje obuhvataju i ovu lokaciju

Stara šećerena prostire se na čak 12 hektara, na veoma atraktivnoj lokaciji prekoputa Ade Ciganlije. Stanje u kom se trenutno nalazi nikako ne odgovara statusu nepokretnog kulturnog dobra i spomenika kulture koji uživa.

Od preseljenja proizvodnje u Padinsku skelu, 1983. godine, nekadašnji ponos industrijske arhitekture Beograda prepušten je zubu vremena.

Vesićeva obećanja

Činilo se da dolaze bolji dani za za Staru šećeranu kada je gradski parlament 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.

„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.

Nadanje Ljubiše Ristića

Ni prvo ni poslednje obećanje koje je palo u zaborav. Stara šećerana tavorila je zaboravljena u Radničkoj ulici, sve do aprila ove godine kada je Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Naselje koje je u prethodnih 10 godina niklo na obali Save, proširiće se tako na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.

I kako to obično biva, kada se pojavi investitor, stvari se ubrzavaju. Mesec dana kasnije, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju objekata „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju u Radničkoj 3, po početnoj ceni od 680,6 miliona dinara.

Ljubiša Ristić, direktor jedinog mesta u Staroj šećerani gde se može opipati puls – Ustanove kulture KPGT – uveren je, međutim, da širenje „Beograda na vodi“ ne ugrožava budućnost Stare šećerane kao kulturnog centra.

On se nada da će država iskoristiti pravo preče kupovine da preuzme Staru šećeranu, a „Beograd na vodi“ u neposrednom komšiluku vidi samo kao plus.

Printskrin
Šećerana, zaštićeno područje

„Na parcele Stare šećerane predviđeno je širenje Beograda na vodi, ali ne tako što bi se ovde rušilo i gradili stanovi, nego bi arapski partner države u tom projektu mogao da učestvuje u finansiranju i izgradnji kulturnog centra u Staroj šećerani“, izjavio je Ristić u maju za „Politiku“.

Vesić, danas na poziciji ministra građevinarstva, uverava Ristića da razloga za brigu nema. Tokom vikenda je sa kolegom iz Vlade, ministrom kulture Nikolom Selakovićem, obišao KPGT i ponovio:

„S obzirom da je u toku tender za prodaju Šećerane, moja poruka svim kompanijama koje imaju nameru da učestvuju na tenderu je da su, ako žele da ulože šest miliona evra u kulturu, dobrodošli, ali da su ako misle da će kupovinom Šećerane moći tu da grade, džabe bacali pare, jer se to nikada neće dogoditi.“

Vesić i Selaković su tom prilikom istakli da je Stara šećerana zaštićeno kulturno dobro, i da je stoga tu nemoguće bilo šta graditi, već samo obnoviti objekte u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika.

Neko ipak već kroji planove za Staru šećeranu

Da ipak postoji favorit na javnom nadmetanju koje će se održati u utorak, ukazuje to da su se na internet stranama stranih biroa već pojavile vizualizacije (renderi) kako bi Stara šećerana u budućnosti mogla da izgleda.

Naime, na zvaničnom sajtu međunarodnog studija CGI Kite, specijalizovanog za izradu 3D vizualizacija, već duže vreme se može videti projekat rekonstrukcije Stare šećerane u Beogradu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by CGI KITE STUDIO | 3D RENDERS | VR (@cgikite)

„Očuvanje istorijske fasade fabrike uz transformaciju unutrašnjosti u funkcionalni poslovni i stambeni prostor predstavlja izazov. Inovativna dizajnerska rešenja CGI Kite-a uspešno su revitalizovala prostor, stvarajući dinamičnu zonu mešovite namene koja odaje počast industrijskoj prošlosti grada dok nudi moderne pogodnosti“, navodi se na zvaničnoj stranici ovog biroa.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by CGI KITE STUDIO | 3D RENDERS | VR (@cgikite)

N1 se pisanim putem obratio studiju CGI Kite sa pitanjima u vezi sa revitalizacijom Stare šećerane, ali nije bilo odgovora.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by CGI KITE STUDIO | 3D RENDERS | VR (@cgikite)

Treba ipak imati u vidu da je CGI Kite studio specijalizovan za izradu 3D vizualizacija, odnosno pruža usluge izrade tzv. rendera za druge arhitektonske biroe, tako da nije poznato ko je zapravo pravi autor ovog idejnog rešenja za Staru šećeranu, niti za čije potrebe je ono izrađeno.

No, malo je verovatno da strani biroi iz dosade troše svoje slobodno vreme na revitalizaciju napušetenih fabrika u Srbiji. Neko ih je angažovao, i ne može se sa sigurnošću reći da je to kompanija „Beograd na vodi“.

Indikativno je, međutim, da se iz opisa projekta i samih vizualizacija da zaključiti da je reč o mahom stambeno-komercijalnoj nameni objekata, a ne kulturnoj kako je ranije obećavano iz Gradske uprave.

Prilika za spasavanje Stare Šećerane od Beograda na vodi

Podsetimo, nakon što je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika zakazala prodaju Stare Šećerane za 11. jun, po početnoj ceni 0d 680,6 miliona dinara, oglasila se organizacija „Beograd u pokretu – pokreni se“, koja je apelovala na Vladu Srbije da spreči ovu prodaju.

U odgovoru o spomeničkom statusu Šećerane koji su dobili od  Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda, piše: „Fabrika Šećera u ulici Radnička br 3 i 3a u Beogradu utvrđena je za spomenik kulture – kulturno dobro odlukom iz 1984. godine. Takođe se nalazi u okviru prostorno kulturno-istorijske celine Topčider, koje je utvrđeno za kulturno dobro od izuzetnog značaja od 22987. godine.“

Spomenik kulture

„S obzirom da je Šećerana zaštićena čak po dva osnova, mi apelujemo na državu da iskoristi pravo preče kupovine koje ima po Zakonu o kulturnom nasleđu i sačuva je. Odnosno, da Šećeranu ne prepusti Beogradu na vodi“, kaže za „Vreme“ Nikola Radin izvršni direktor ove organizcije.

Podseća da je ovo osmi pokušaj „prodaje Šećerane. Prethodni nisu uspeli zato što niko nije hteo da kupi zaštićeni objekat jer ne može da menja ni njegov izgled ni namenu, a još manje da ga sruši i na tom mestu sazida nešto isplatljivije“.

Februara 2022. godine gradska vlast je najavila da su 12 hektara i zgrada Šećerane proglašeni spomenikom kulture, te da će grad Beograd otkupiti ovo kulturno i istorijsko dobro i pretvoriti ga u kulturni distrikt.

„Kao što znamo, do danas se to nije desilo, a postoji opravdan strah da će Šećerana biti srušena i pretvorena u stanogradnju. Uostalom, pre mesec dana Vlada Srbije je predložila izmene prostornog plana o proširenju Beograda na vodi na još 327 hektara među kojima je i Stara Šećerana.

Pomenuti oglas Agencije za licenciranje stečajnih upravnika odnosi se na 18 nepokretnosti „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju, poput upravne i stambene zgrade, glavne hale i kockare, magacina i sušare rezanaca, crpne stanice za prljavu industrijsku vodu, portirnice. U tom kompleksu nalazi se i Ustanova kulture Pozorište KPGT, koje je od 2021. godine gradska ustanova.

Primer Ljubljane

U oglasu Agencije piše da je u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima, za sve intervencije na Šećerani i njenoj katastarskoj parceli neophodno pribavljanje uslova za preduzimanje mera tehničke zaštite i saglasnosti na projekat i dokumentaciju iz nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograd, kao i da Republika Srbija ima pravo preče kupovine.

Setimo se, februara prošle godine država je imala pravo preče kupovine kule Geneks ali ga nije iskoristila, i zato je spomenik kulture kupio Aleksandar Kajmaković poznatiji kao Aca Bosanac, odnosno njegova firma „Eureka bar“.

Grad Ljubljana je 2008. godine otkupio zemljište i zgradu Cukrarne, Ljubljanske šećerane, koja je rekonstruisana i predstavlja centar kulture slovenačke prestonice.

„Beograd u pokretu-Pokreni se“ pokrenuo je peticiju za očuvanje Šećerane, a Nikola Radin najavljuje da će kad skupe 5000 potpisa peticiju predati Ministarstvu kulture.

Potencijal Šećerane da postane novi kulturni distrikt je ogroman, kaže Nikola Radin, „to je idealan prostor za umetnike različitih disciplina da stvaraju i izlažu svoja dela. Inspirisan ljubljanskom Cukrarnom, ovaj prostor bi mogao postati centar kulturnih dešavanja, okupljajući slikare, vajare, muzičare i mlade arhitekte“.

Tagovi:

Beograd na vodi Kupovina privatizacija Stara šećerana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Državni projekat

04.октобар 2025. I.M.

Nova ekonomija: Dodeljeni ugovori za procenu uticaja EXPO 2027.

Louis Berger i Ernst&Young Consulting radiće na analizama i planovima koji će definisati ekonomski, društveni i ekološki okvir Expo 2027 Beograd i buduću upotrebu sajamske infrastrukture

Ekonomija

04.октобар 2025. I.M.

NIS zatražio novo odlaganje američkih sankcija – odluka do 8. oktobra

Samo nekoliko dana pre isteka osmog odlaganja sankcija, NIS je Vašingtonu dostavio novi zahtev za produženje licence. Odluka mora biti doneta do 8. oktobra, javlja RTS

Žene u biznisu

03.октобар 2025. Katarina Pantelić

Kompanije sa ženama u menadžmentu su češće natprosečno profitabilne

Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost

Brojila za struju

03.октобар 2025. Marija L. Janković

Dodatni troškovi nameštenog tendera: EDS morao da otvori i kol centar

Nakon propalog nameštenog tendera za brojila za struju i maltretiranja sopstvenih zaposlenih, EDS više ne zna kako da reši problem očitavanja električne energije. Sada za taj posao pokušava da „plati“ obične građane, ali su primorani da prebace deo para i na kol centar

Minimalna zarada

02.октобар 2025. K. S.

Povećanje minimalca: Od bivših republika SFRJ Srbija bolja samo od Severne Makedonije

Minimalna zarada u Srbiji porasla je na 500 evra. Kako je u drugim postjugoslovenski državama

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure