img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Da li nam AI uzima poslove ili samo menja pravila igre

22. februar 2026, 17:30 Angela Gepfert / ARD / DW
ilustracija veštačkeinteligencije Foto: Pixabay/Leo
Veštačka inteligencija
Copied

Viralna objava tehnološkog preduzetnika Meta Šumera pokrenula je raspravu o tome da li će AI uskoro ugroziti milione kancelarijskih poslova - dok stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje preterane i zasnovane na spornim pretpostavkama. Ima li razloga za strah

„Dešava se nešto veliko“ („Something Big Is Happening“) – tom objavom na mreži Iks (X) Met Šumer nedavno je podigao uzbunu. Met Šumer je američki tehnološki preduzetnik i investitor, suosnivač i izvršni direktor kompanije OthersideAI. Smatra se uticajnim glasom u oblasti veštačke inteligencije.

Njegov post postao je viralan i do sada je pregledan više od 80 miliona puta. Poruka je alarmantna: vrlo brzo predstoji veliki šok na tržištu rada izazvan veštačkom inteligencijom. Prema Šumeru, ko sada ne reaguje, izvisiće, piše DW.

Koje poslove Šumer vidi kao ugrožene

Uticaj veštačke inteligencije biće „znatno veći“ nego tokom pandemije kovida, uveren je Šumer. U roku od jedne do pet godina – „verovatno i ranije“ – nijedan današnji posao koji se obavlja za računarom neće biti bezbedan.

Kao posebno pogođene navodi oblasti razvoja softvera, prava, finansija, medicine, računovodstva, konsaltinga, kreiranja sadržaja (PR i novinarstvo) i korisničke podrške.

„Ako se vaš posao odvija na ekranu – ako se u suštini svodi na čitanje, pisanje, analizu, donošenje odluka i komunikaciju preko tastature – veliki deo toga preuzeće veštačka inteligencija. Ne u nekoj dalekoj budućnosti, već sada. Taj proces je već počeo“, piše Šumer.

Postavlja se, međutim, pitanje da li je Šumerov kratak esej zaista trezvena analiza tehnoloških promena – i samim tim ozbiljno upozorenje za zaposlene.

„Zvuči dramatično, ali razumem zašto. I sama doživljavam ove promene. Mi smo firma od dve žene i uz pomoć veštačke inteligencije u mnogim oblastima ostvarujemo isti učinak za koji je ranije bio potreban tim od 20 zaposlenih“, kaže poslovna savetnica i ekspertkinja za veštačku inteligenciju Klaudija Hilker u razgovoru za ARD.

Kritika Šumera: Panika i problematične pretpostavke

Još u proleće 2025. Dario Amodei, direktor kompanije Anthropic, prognozirao je da će veštačka inteligencija do 2030. godine učiniti suvišnim oko 50 odsto svih početnih kancelarijskih poslova. Anthropic je proizvođač Claudea, jednog od glavnih konkurenata ChatGPT-u.

Šumerovo upozorenje na masovna otpuštanja, dakle, nije novo. Ipak, izazvalo je oštre kritike. Tehnološki analitičar časopisa Fortune, Džeremi Kan, optužuje Šumera za „širenje panike“.

Sličan stav ima i istraživač veštačke inteligencije Geri Markus, koji ocenjuje: „Mislim da treba polaziti od činjenica, a ne jednostavno širiti strah.“

U središtu kritika nalaze se pretpostavke na kojima Šumer zasniva svoje tvrdnje. On, naime, polazi od toga da najnoviji modeli veštačke inteligencije – konkretno GPT-5.3 Codex kompanije OpenAI i Opus 4.6 firme Anthropic – poseduju sposobnost pravog „rezonovanja“. Drugim rečima, da oponašaju ljudsko logičko razmišljanje, umesto da samo izračunavaju statistički najverovatniji odgovor na osnovu podataka za obuku. Prema Šumeru, ti modeli „više ne prave greške“.

Međutim, ta pretpostavka je sporna. Šumer, kako ističu kritičari, selektivno bira studije na koje se poziva. Tako izostavlja aktuelno istraživanje Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) i Univerziteta Stanford, prema kojem takozvani veliki jezički modeli i dalje prave ozbiljne logičke greške i pokazuju slabosti u koherentnom zaključivanju.

Upozorenja dolaze i iz kompanije Epl

Ranije je i kompanija Epl u studiji The Illusion of Thinking pokazala da modeli zasnovani na „rezonovanju“ pri visokoj složenosti zadataka praktično kolabiraju i proizvode brojne greške.

Dodatno, studija američke softverske kompanije Black Duck ukazuje na ozbiljne bezbednosne rizike: problem kod koda koji generiše veštačka inteligencija često nije u očiglednim greškama, već u „iluziji ispravnosti“.

Ignorišući ove nalaze, Šumer, prema mišljenju stručnjaka, potcenjuje ograničenja današnjih modela: oni i dalje greše, „haluciniraju“ i pouzdani su samo u ograničenoj meri.

Na udaru rutinski poslovi – ne čitave profesije

Zaključak da će čitavi poslovi u kratkom roku nestati zbog veštačke inteligencije zato se smatra preteranim. Većina stručnjaka očekuje da će AI pre svega snažno automatizovati pojedinačne delove poslova.

„Posebno su pogođene znanjem intenzivne, digitalne i standardizovane aktivnosti. Ali neće nestajati čitave delatnosti, već pre svega rutinski zadaci“, naglašava Hilker.
Strategija, rukovođenje, odgovornost za odluke i kreativna koncepcija dobiće na značaju.

„Veštačka inteligencija može da analizira, ali ne snosi odgovornost. Ona ne gradi poverenje i ne preuzima pravnu odgovornost.“

Revolucija efikasnosti, a ne masovna nezaposlenost

Šumerov post nije samo upozorenje – delom se čita i kao promotivni tekst, jer autor direktno poziva čitaoce da se pretplate (za novac) na najnovije, na modele veštačke inteligencije kako ne bi zaostali na tržištu rada.

Hilker to vidi drugačije: „Ne stojimo pred masovnom nezaposlenošću. Stojimo pred radikalnom revolucijom efikasnosti. Ključno pitanje nije da li će veštačka inteligencija preuzeti moj posao, već da li je već koristim dovoljno profesionalno da budem korak ispred u svojoj branši.“

Njen zaključak glasi: veštačka inteligencija ne zamenjuje ljude. Ali ljudi sa znanjem o veštačkoj inteligenciji zamenjuju one bez tog znanja.

Izvor: DW

Tagovi:

AI Tržište rada tehnologije Poslovi Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure