img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Život pod „toplotnom kupolom“: Zašto se u Srbiji ne proglašava vanredno stanje

15. jul 2024, 11:53 S.Z.
Foto: Tanjug
Copied

U drugoj polovini jula u Srbiji se nastavljaju udari toplotnog talasa. Temperatura u urbanim sredinama ide i do deset stepeni iznad zvanične prognoze. Ekstremne vrućine donose velike rizike za zdravlje ljudi. Kada je vreme da se preduzmu konkretne mere

Vrelina nad Srbijom ne posustaje. Toplotni talas se nastavlja. U ponedeljak je u Negotinu već u 9 časova izmeren 31 stepen. Crveni meteo-alarm, koji označava veoma opasne vremenske prilike, je na snazi već peti dan.

Najviša dnevna temperatura zvanično ide do 40 stepeni. Međutim, merenje se vrši u hladu te je na betonu, među zgradama i klima uređajima znatno toplije, možda i desetak stepeni.

Tek od petka, 19. jula, u severnim, zapadnim i centralnim, a od subote, 20. jula, i u ostalim krajevima Srbije očekuje se „manji“ pad temperature sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

Nakon kratkog predaha, višednevne ekstremno visoke temperature će se nastaviti.

Topltona kupola

Živa na termometru neće uskoro pasti, a to je posledica fenomena nazvanog „toplotna kupola“.

Radi se o meteorološkom fenomenu, a sam naziv kreiran je da bi se ljudima lakše ispričalo o čemu radi, dok je u meteorologiji opisan kao stacionirani anticiklon.

Reč je o polju visokog pritiska koje se veoma dugo zadržava iznad nekog mesta i onda u anticiklonu, pošto je u tom sistemu glavna i osnovna karakteristika visok pritisak, ima vrlo malo cirkulacije vazduha.

Ako ostane dugo na nekom mestu dodatno diže temperaturu, dolazi do pregrevanja tla, a pregrejano tlo dodatno pregrejava vazduh.

Toplotni talas koji se najavljuje u Srbiji je dug i ekstreman, pa stručnjaci upozoravaju da može biti i vrlo opasan po zdravlje.

Šta vrućina radi ljudslkom telu?

Ako temperatura tela pređe 40 stepeni Celzijusovih, ono gubi mogućnost da se ohladi i možemo da doživimo toplotni udar, koji može imati i fatalne posledice.

Ljudsko telo teži da održi unutrašnju temperaturu do 37,5 stepeni Celzijusa, bilo da se nalazimo u snežnoj oluji ili usred toplotnog talasa.

To je temperatura na kojoj su naša tela navikla da funkcionišu.

Foto: Tanjug / Strahinja Aćimović
Foto: Tanjug

Ali što je toplije, telo mora više da se trudi da ne dozvoli da mu skoči unutrašnja temperatura.

Ovo može da zvuči jednostavno, ali to počinje da predstavlja izvestan napor za telo – a što su temperature više, telo se više napreže.

Ti otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i teraju srce da radi jače i pumpa brže kako bi krv nastavila da kola telom.

To može da izazove blage simptome kao što su svrab od osipa koji je izazvala vrućina ili natečena stopala kad krvni sudovi počnu da popuštaju.

Ali ako krvni pritisak padne prenisko, tada do organa ne stiže dovoljno krvi koja im je potrebna i rizik od srčanog udara je veći.

Istovremeno, znojenje vodi do gubitka tečnosti i soli, i, najvažnije, ravnoteža između njih u telu se menja.

Dok znoj isparava, on dramatično povećava toplotu koja se otpušta iz kože.

Ali znojenje dovodi do gubitka tečnosti i soli i, što je najvažnije, ravnoteža između njih u telu se menja.

Ovo, u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom, može dovesti do toplotne iscrpljenosti. Simptomi su: vrtoglavica, mučnina, nesvestica, konfuzija, grčevi u mišićima, glavobolje, jako znojenje, umor.

Ako krvni pritisak previše padne, povećava se i rizik od srčanog udara.

Broj pregleda, ali i hospitalizovanih pacijenata je poslednjih dana za nekih 20 odsto veći nego pre mesec dana, rekli su iz VMA, čiji su kapaciteti sto odsto popunjeni.

Najveći broj intervencija, kako su preneli mediji, čine pacijenti sa akutnim infarktom miokarda.

Neracionalna potrošnja vodi do novih problema

Na ekstremno visoke dnevne temperature naslanjuju se i tropske noći u urbanim sredinama, koje su veoma iscrpljujuće bez rashladnih uređaja.

Međutim, to dovodi i do povećane potrošnje struje, čije posledice su se osetile na Balkanu krajem juna.

Nezapamćeni kvar elektroenergetskog sistema u petak je izazvao nestanak struje u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Albaniji.

Zbog globalnog rasta temperature i sve češćih i dužih toplotnih talasa, klima uređaji su umesto luksuzne robe postali neophodnost u skoro svim delovima Evrope, koja već dugo ima skeptičan stav prema sistemima za hlađenje koji previše troše struju i zagađuju sredinu.

Uprkos zabritnutosti za planetu, prodaja klima uređaja raste.

Oko 10 klima uređaja će se prodavati svake sekunde od sad pa do 2050. godine

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, otprilike 10 klima uređaja će se prodavati svake sekunde od sad pa do 2050. godine.

Očekuje se da će Indija i Kina zajedno kupiti milijarde klima uređaja u naredenih nekoliko decenija, dok stanovnici pokušavaju da se zaštite od sve viših temperatura.

„Potražnja za hlađenjem će eksplodirati” rekao je Ankit Kalanki, menadžer za zgrade bez ugljenika u RMI.

Kada je vreme za vanredno stanje?

Iako se toplotni talas nastavlja u drugoj polovinu jula, do sada u Srbiji nikada nije proglašena vanredna situacija zbog vrućina.

Česta je pretpostavka da se vanredna situacija proglašava čim temperatura pređe 40 stepeni, ali Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama ne postavlja takvu granicu. Umesto toga, zakon nalaže reagovanje kada ekstremne vrućine traju duže od 15 dana.

Gradovi i opštine pogođeni velikom vrućinom treba da podnesu inicijativu za proglašenje vanredne situacije. Odluku o tome donosi Republički štab za vanredne situacije, a zatim je prosleđuje Vladi Srbije, koja odobrava primenu vanrednih mera koje odmah postaju obavezne.

Vanredne mere, kako je propisao Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama, jesu: skraćenje radnog vremena za radnike na otvorenom od 11 do 16 časova; promena režima saobraćaja i posebno promena režima prevoza opasnih materija; dopremanje vode za piće ugroženom stanovništvu; postavljanje cisterni sa vodom na ključnim mestima u gradovima, odnosno opštinama.

Uvođenju vanredne situacije zbog ekstremnih vrućina Srbija je bila najbliža 2012. godine, kada je tadašnji saziv Skupštine grada Novog Sada apelovao, ali ne i poslao zvaničnu inicijativu, ministru unutrašnjih poslova i načelniku Sektora za vanredne situacije da u Vojvodini bude proglašeno vanredno stanje zbog tropskih vrućina.

Izvor: RTS/BBC

Tagovi:

Klimatske promene Toplotni talas Vanredno stanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Video igre

13.maj 2025. B. B.

Viminacijum će se naći u popularnoj igri „Majnkraft“

Igra „Majnkraft“ nema oružje, nema pucnjavu, nije nasilan. On je duboko edukativan i on baš uči jako često o toj održivosti u prirodi, kaže Viša naučna saradnica na Arheološkom institutu Jelena Anđelković-Grašar

Zavod za zaštitu kulture

13.maj 2025. B. B.

Uhapšen v. d. direktora jer je falsifikovao predlog da Generalštab ne bude kulturno dobro

Da li će, ako se dokaže da je v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić kriv, Vlada Srbije povući svoju odluku kojom je Generalštabu oduzela status kulturnog dobra

Nemaština

13.maj 2025. B. B.

U prodavnicama velikih trgovinskih lanaca sve se krade i svi kradu

Nema pravila kada je u pitanju ono što se krade u prodavnicama velikih trgovinskih lanaca u Srbiji, ali nema pravila ni ko krade, jer kradu svi, i stari i mladi, u samostalnim, ali i grupnim „аkcijama“

Marko Marjanović

Pritisci

13.maj 2025. M.S.

Digitalni zatvor za Kristal Met Dejmona: Kako izgleda život bez mreža i javnih skupova

Nakon objave broja telefona predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić Marko Marjanović, poznatiji kao Kristal Met Dejmon bio je priveden, a potom su mu uvedene sudske mere koje su mu, kaže on, izmenile svakodnevicu

Femicid

Hronika

13.maj 2025. M.S.

Osmi femicid ove godine: Ako nije sad vreme za uzbunu – kad jeste?

U Kragujevcu je u ponedeljak ubijena još jedna žena. Kragujevačka policija saopštila je da je osumnjičeni uhapšten, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati uz napomenu da je zbog povreda zbrinut u Kliničkom centru Kragujevac

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure