
Priča iz života
Slovenci u Beogradu: Zašto ste to dozvolili
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Ideja o gradnji vetroparka „Čestobrodica” na planini Bukovik uznemirila je lokalno stanovništo, najviše zbog potencijalne seče šuma, ali i zbog uticaja vetrenjača na divljač
Projekat izgradnje vetroparka obuhvata opštine Sokobanja i Boljevac, a u blizini planiranog mesta gradnje su sela Jošanica, Vrbovac i Rujevica.
Lokalni stanovnici organizovali su sastanke u mesnim zajednicama na kojima su razmatrali potencijalne opasnosti izgradnje, kao i korake koje treba preduzeti da se ona spreči.
Kako stoji u planu detaljne regulacije, ukupna površina predloženog obuhvata iznosi 11.162 hektara od kojih je 5.860 hektara, u opštini Boljevac (KO Krivi Vir i KO Lukovo), a 5.302 hektara u opštini Sokobanja (KO Jošanica, Ko Rujevica i KO Vrbovac).
Plan detaljne regulacije za izgradnju vetroparka „Čestobrodica” na teritoriji opštine Sokobanja urađen je na osnovu odluke koju je donela Skupština opštine Sokobanja na sednici 18. jula 2022, a izmene su usvojene 25. aprila naredne, 2023. godine, piše Sokobanjapress.
To još ne znači da je rešena gradnja, kao ni izgled i veličina eventualnog vetroparka, kako se moglo čuti iz različitih izvora. Usaglašavanja tek predstoje, javni uvid i slično. Sigurno da je pozitivno što se javnost zainteresovala za ovo ekološko pitanje u zelenoj Sokobanji.
Četiri sela mogu ostati bez vode
Aktivista Igor Stojanović kaže da posebnu opasnost predstavlja što je planina Bukovik izvor vode za četiri sela: Trubarevac, Jošanicu, Rujevicu i Vrbovac. Ako se projekat sprovede, meštani ovih sela ostali bi bez vode u svojim domaćinstvima.
„Mi ovde već godinama osećamo manjak vode, i bez vetroparka. Prema prostornom planu, ovaj projekat bi zauzeo tri četvrtine atara Rujevice, ali i skoro pola atara Jošanice. U blizini je i čuvena Jošanička banja, koja ima 15 lekovitih izvora”, upozorava Stojanović.
On je gradnju Čestobrodice okarakterisao kao “prinudno iseljavanje meštana “ sa područja ovih sela.
Da bi se izgradilo 55 vetrenjača potrebno je, kaže, da dođe i do proširenja puteva, koje bi takođe uništilo šume.
Navodi da su se nezadovoljni građani sastajali u nekoliko navrata, a takođe su imali razgovor sa predsednikom Mesne zajednice Rujevica, od koga su tražili uvid u dokumente projekta „Čestobrodica”.
Sastanku u Rujevici, prema dostavljenim podacima, pored stanovnika Vrbovca, Rujevice, Jošanice, Vrmdže i još nekoliko sela, prisustvovali su i predstavnici Javnog preduzeća „Srbijašume” i Sokobanjskog ekološkog društva, kao i nekoliko odbornika opozicije.
Vetrenjače i ruže vetrova
Doktor tehničkih nauka i inženjer elektrotehnike Miroslav Parović objašnjava da se projekti vezani za energetiku u Srbiji izvode tako da se favorizuju zahtevi investitora, a zanemaruju potrebe lokalne zajednice.
„Prag za dobijanje građevinske i upotrebne dozvole je kod nas nizak. U zemljama EU morate prvo dokazati da projektom ne narušavate životnu sredinu ili interese lokalne zajednice, pa tek onda dobijate dozvolu za projekat. Procedura je i kod nas slična, ali se lokalna zajednica ništa ne pita i zanemaruju se njene potrebe”, objašnjava Parović.
Jačina vetroparka iznosila bi oko 260 mega vata, što je, kako on navodi, prevelika opasnost jer se nalazi u blizini jedne od najvećih vazdušnih banja u Srbiji.
„Vetropark bi bio veoma blizu Sokobanje. Ja ne znam za još neki slučaj da tako jak vetropark bude tako blizu neke banje. To bi moglo da naruši i ruže vetrova, po kojima je ova banja poznata”, objašnjava.
Kao još jednu nelogičnost vidi što je potrebno 11.162 hektara za vetropark, jer se u površinu vetroparka računaju samo stope i putevi koji su deo vetroparka.
Navodi da je jedan od obaveznih uslova i to da se u okviru površine koje prekriva jedan vetropark, moraju ispunjavati uslovi za normalno obavljanje aktivnosti.
Vetrenjače mogu da oteraju divljač
Predstavnici Sokobanjskog ekološkog društva su na rani javni uvid u plan detaljne regulacije za izgradnju vetroparka reagovali peticijom na kojoj su prikupili oko 1700 potpisa. Ovakvu reakciju najavili su i kada opština bude objavila javni uvid.
Saša Trpković iz Sokobanjskog ekološkog društva je izrazio bojazan da će se podizanje vetroparka negativno odraziti na divljač, te da će propasti projekat u koji je država uložila velika sredstva.
„Država je uložila ogromna sredstva da vratimo jelena na ovaj prostor i to je urađeno. Na Bukovik je vraćen jelen. Divljač traži mir i hranu. Izgradnjom vetroparka, između ostalog, i divljač gubi mir”, izneo je predstavnik ekološkog društva svoje strahove.
Okupljeni građani najavili su da će nastaviti da se sastaju i da je za njih jedino rešenje obustavljanje gradnje. Iako će se javni uvid u plan detaljne regulacije tek održati, građani kažu da su primetili da u ataru sela Jošanica niče sumnjivi objekat. Izrazili su bojazan da se radi o mernoj stanici za ispitivanje jačine vetrova i da se ona podiže za potrebe „Čestobrodice”. Ovu sumnju potvrdio je i predstavnik „Srbijašume”, rekavši da je reč o privatnom posedu i da je njegovo preduzeće podnelo prijavu za nelegalnu gradnju.
Na sastanku se čulo i da je navodno investitor počeo da oktupljuje ili uzima u zakup parcele na Bukoviku. Ova informacija do sada nije zvanično potvrđena.
Meštani su saglasni da, iako je bilo političara na ovom skupu, ne žele da politizuju ovaj događaj i da ih ne zanima ko je iz koje partije, već jedino žele da sačuvaju svoju planinu i sela koja ne žele da napuste.
Izradu plana za izgradnju vetroparaka „Čestobrodica” finansirao je „Vetroenergo” d.o.o. Beograd koji je, prema podacima sa APR-a, u vlasništvu „Wind Alinace” koji je takođe registrovan na beogradskoj adresi, ali udeo od oko 65 odsto pripada firmi „Comay co Limited” sa Kipra.
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Posle postavljanja zahteva početkom februara, zaposleni u pravosuđu, pre svega članovi Sindikata sudske vlasti, od ponedeljka 5. maja stupili su u štrajk - do ispunjenja zahteva
Blokada Radio-televizije Srbije je završena, ali deo zaposlenih otvorenim pismom od rukovodstva traži odgovore na niz pitanja o neobjektivnom izveštavanju
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve