img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Zbog izgradnje vetrenjača Sokobanja može da ostane bez 5.000 hektara šume

22. april 2024, 13:39 Mila Jovanović
FOTO: Tanjug/ Rade Prelić
FOTO: Tanjug/ Rade Prelić
Copied

Ideja o gradnji vetroparka „Čestobrodica” na planini Bukovik uznemirila je lokalno stanovništo, najviše zbog potencijalne seče šuma, ali i zbog uticaja vetrenjača na divljač

Projekat izgradnje vetroparka obuhvata opštine Sokobanja i Boljevac, a u blizini planiranog mesta gradnje su sela Jošanica, Vrbovac i Rujevica.

Lokalni stanovnici organizovali su sastanke u mesnim zajednicama na kojima su razmatrali potencijalne opasnosti izgradnje, kao i korake koje treba preduzeti da se ona spreči.

Kako stoji u planu detaljne regulacije, ukupna površina predloženog obuhvata iznosi 11.162 hektara od kojih je 5.860 hektara, u opštini Boljevac (KO Krivi Vir i KO Lukovo), a 5.302 hektara u opštini Sokobanja (KO Jošanica, Ko Rujevica i KO Vrbovac).

Plan detaljne regulacije za izgradnju vetroparka „Čestobrodica” na teritoriji opštine Sokobanja urađen je na osnovu odluke koju je donela Skupština opštine Sokobanja na sednici 18. jula 2022, a izmene su usvojene 25. aprila naredne, 2023. godine, piše Sokobanjapress.

To još ne znači da je rešena gradnja, kao ni izgled i veličina eventualnog vetroparka, kako se moglo čuti iz različitih izvora. Usaglašavanja tek predstoje, javni uvid i slično. Sigurno da je pozitivno što se javnost zainteresovala za ovo ekološko pitanje u zelenoj Sokobanji.

Četiri sela mogu ostati bez vode

Aktivista Igor Stojanović kaže da posebnu opasnost predstavlja što je planina Bukovik izvor vode za četiri sela: Trubarevac, Jošanicu, Rujevicu i Vrbovac. Ako se projekat sprovede, meštani ovih sela ostali bi bez vode u svojim domaćinstvima.

„Mi ovde već godinama osećamo manjak vode, i bez vetroparka. Prema prostornom planu, ovaj projekat bi zauzeo tri četvrtine atara Rujevice, ali i skoro pola atara Jošanice. U blizini je i čuvena Jošanička banja, koja ima 15 lekovitih izvora”, upozorava Stojanović.

On je gradnju Čestobrodice okarakterisao kao “prinudno iseljavanje meštana “ sa područja ovih sela.

Da bi se izgradilo 55 vetrenjača potrebno je, kaže, da dođe i do proširenja puteva, koje bi takođe uništilo šume.

Navodi da su se nezadovoljni građani sastajali u nekoliko navrata, a takođe su imali razgovor sa predsednikom Mesne zajednice Rujevica, od koga su tražili uvid u dokumente projekta „Čestobrodica”.

Sastanku u Rujevici, prema dostavljenim podacima, pored stanovnika Vrbovca, Rujevice, Jošanice, Vrmdže i još nekoliko sela, prisustvovali su i predstavnici Javnog preduzeća „Srbijašume” i Sokobanjskog ekološkog društva, kao i nekoliko odbornika opozicije.

Vetrenjače i ruže vetrova

Doktor tehničkih nauka i inženjer elektrotehnike Miroslav Parović objašnjava da se projekti vezani za energetiku u Srbiji izvode tako da se favorizuju zahtevi investitora, a zanemaruju potrebe lokalne zajednice.

„Prag za dobijanje građevinske i upotrebne dozvole je kod nas nizak. U zemljama EU morate prvo dokazati da projektom ne narušavate životnu sredinu ili interese lokalne zajednice, pa tek onda dobijate dozvolu za projekat. Procedura je i kod nas slična, ali se lokalna zajednica ništa ne pita i zanemaruju se njene potrebe”, objašnjava Parović.

Jačina vetroparka iznosila bi oko 260 mega vata, što je, kako on navodi, prevelika opasnost jer se nalazi u blizini jedne od najvećih vazdušnih banja u Srbiji.
„Vetropark bi bio veoma blizu Sokobanje. Ja ne znam za još neki slučaj da tako jak vetropark bude tako blizu neke banje. To bi moglo da naruši i ruže vetrova, po kojima je ova banja poznata”, objašnjava.

Kao još jednu nelogičnost vidi što je potrebno 11.162 hektara za vetropark, jer se u površinu vetroparka računaju samo stope i putevi koji su deo vetroparka.

Navodi da je jedan od obaveznih uslova i to da se u okviru površine koje prekriva jedan vetropark, moraju ispunjavati uslovi za normalno obavljanje aktivnosti.

Vetrenjače mogu da oteraju divljač

Predstavnici Sokobanjskog ekološkog društva su na rani javni uvid u plan detaljne regulacije za izgradnju vetroparka reagovali peticijom na kojoj su prikupili oko 1700 potpisa. Ovakvu reakciju najavili su i kada opština bude objavila javni uvid.

Saša Trpković iz Sokobanjskog ekološkog društva je izrazio bojazan da će se podizanje vetroparka negativno odraziti na divljač, te da će propasti projekat u koji je država uložila velika sredstva.

„Država je uložila ogromna sredstva da vratimo jelena na ovaj prostor i to je urađeno. Na Bukovik je vraćen jelen. Divljač traži mir i hranu. Izgradnjom vetroparka, između ostalog, i divljač gubi mir”, izneo je predstavnik ekološkog društva svoje strahove.

Okupljeni građani najavili su da će nastaviti da se sastaju i da je za njih jedino rešenje obustavljanje gradnje. Iako će se javni uvid u plan detaljne regulacije tek održati, građani kažu da su primetili da u ataru sela Jošanica niče sumnjivi objekat. Izrazili su bojazan da se radi o mernoj stanici za ispitivanje jačine vetrova i da se ona podiže za potrebe „Čestobrodice”. Ovu sumnju potvrdio je i predstavnik „Srbijašume”, rekavši da je reč o privatnom posedu i da je njegovo preduzeće podnelo prijavu za nelegalnu gradnju.

Na sastanku se čulo i da je navodno investitor počeo da oktupljuje ili uzima u zakup parcele na Bukoviku. Ova informacija do sada nije zvanično potvrđena.

Meštani su saglasni da, iako je bilo političara na ovom skupu, ne žele da politizuju ovaj događaj i da ih ne zanima ko je iz koje partije, već jedino žele da sačuvaju svoju planinu i sela koja ne žele da napuste.

Izradu plana za izgradnju vetroparaka „Čestobrodica” finansirao je „Vetroenergo” d.o.o. Beograd koji je, prema podacima sa APR-a, u vlasništvu „Wind Alinace” koji je takođe registrovan na beogradskoj adresi, ali udeo od oko 65 odsto pripada firmi „Comay co Limited” sa Kipra.

Tagovi:

Vetrenjače planina bukovik Sokobanja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ubistvo na Vračaru

Ubistvo

24.mart 2026. B. B.

Roditelji ubijenog mladića na Vračaru četiri meseca bez informacija o zločinu

Branislav Milenković je pretučen 21. novembra, kada je zadobio teške povrede i posle 85 dana umro u bolnici

Iseljavanje

24.mart 2026. B. B.

Nova ekonomija: Iz srpskog blagostanja za jedaneast godina pobeglo 500.000 ljudi

Prema zvaničnim podacima, od 2013. do 2024. godine godine u EU je emigriralo 494.048 građana Srbije

Hakeri

24.mart 2026. B. B.

RSE: Ministarstvo odbrane Srbije na meti ruskih hakera

Ruska grupa „Fancy Bear“ hakovala je šest imejl naloga u Ministarstu odbrane, Vojnoj akademiji i Vojnomedicinskoj akademiji. Srpske vlasti ne reaguju

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

24.mart 2026. Bojan Bednar

Da li je režim uspostavio većinu u Visokom savetu tužilaštva?

Zbog izbora nekih tužilaca u Visoki savet tužilaštva opoziciona javnost smatra da je režim preuzeo potpunu kontrolu nad tim telom. Da li je zaista tako objašnjava predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić

Policija

Hronika

23.mart 2026. I.M.

Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica

Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure