img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Zauške u Srbiji: Poražavajući uticaj antivaksera

21. oktobar 2024, 11:52 Bojan Bednar
Zauske_pexels-mart-production-7641227
„Čim deca nisu vakcinisana, prvi slučaj je dovoljan da uđemo u epidemiju, kao što smo ušli u epidemiju malih boginja i velikog kašlja“
Copied

Da do neke bolesti koja se sprečava vakcinacijom ne bi došlo potreban je obuhvat vakcinacije od 95 odsto, što mi nemamo godinama zbog antivakcinalne propagande, kaže za „Vreme“ imunološkinja Lela Ilić. Tako je i sa zauškama

U jednom novosadskom vrtiću zabeležen je slučaj zaušaka kod jednog deteta, iako Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti izričito nalaže da deca u predškolskim ustanovama moraju da budu vakcinisana MMR vakcinom. Kako je onda pojava zauški moguća za „Vreme“ objašnjava imunološkinja Lela Ilić.

„Obuhvat vakcinacijom dece u Srbiji je između 60 i 80 odsto, a da do neke bolesti ne bi došlo potreban je obuhvat vakcinacije dece od 95 odsto, što mi nemamo godinama zbog antivakcinalne propagande i zato što se ljudi prave pametni, pa o medicinskim stvarima konslultuju Jutjub. Pošto nemamo takav obuhvat od 95 odsto pojava bilo kakve bolesti koja se sprečava vakcinacijom je potpuno logičan sled događaja“, rekla je Ilić.

Aber o povezanosti MMR vakcine i autizma

Ona je istakla da uopšte nije čudno što su se pojavile zauške, koje se sprečavaju MMR vakcinom, jer je Srbija već drugu godinu i u epidemiji morbila (malih boginja) i pertusisa (veliki kašalj) za koje se koriste druge vakcine.

„To je zato što je među laicima i onima koji se obrazuju na Jutjubu najinkriminisanija vakcina – MMR vakcina. I pored objašnjenja stručnjaka da je jedan doktorat koji je dovodio u vezu MMR vakcinu i pojavu autizma bio lažan, proširila se vest  po svetu da MMR vakcina izaziva autizam kod dece. Pored toga, koincidencija je što autizam počinje da se manifestuje od druge godine, a prvu dozu MMR vakcine deca bi trebalo da prime između prve i treće godine. Ipak, sva ta objašnjenja nisu dovoljna, pa i dalje imamo nizak procenat dece vakcinisane MMR vakcinom“, navela je Ilić.

Ona je ukazala da su zauške treća komopnenta MMR vakcine, pored morbila i rubela.

„Čim deca nisu vakcinisana, prvi slučaj je dovoljan da uđemo u epidemiju, kao što smo ušli u epidemiju malih boginja i velikog kašlja“, upozorila je Ilić.

Gledanje kroz prste i lažne potvrde

Upitana da li pojava zaušaka govori da vrtići upisuju i onu decu čiji roditelji ne donesu potvrdu o obaveznoj MMR vakcinaciji ili da roditelji dostavljaju lažne potvrde o MMR vakcinaciji, Ilić je istakla da se dešava i jedno i drugo.

„Vrtići ne bi trebalo da upisuju decu koja nisu vakcinisana, ali uz jednu ogradu – deca se najčešće upisuju već u jaslice, nakon prvog rođendana, i tog trenutka ne mogu da budu vakcinisana MMR vakcinom, već samo vakcinama koje se primaju posle rođenja. Zato bi neki medicinski radnik, ili kao nekad, nadležni dom zdravlja, trebalo u svakom obdaništu da kontrolišu vakcinalni status dece u vrtićima i insistiraju na tome da sva deca najkasnije do do druge godine budu vakcinisana MMR vakcinom. Oni bi trebalo i da provere vakcinalni karton za ostale vakcine koje je dete do tada trebalo da primi. Očigledno je da to ne radi niko“, ocenila je Ilić.

Ona je ukazala da naročito privatnim vrtićima nije u interesu da kontrolišu vakcinalni status dece, s obzirom na veliki broj roditelja koji se protive vakcinaciji.

„Oni to tolerišu, puštaju nevakcinisanu decu – i eto epidemije“, rekla je Ilić.

Ona je navela i da roditelji donose lažne potvrde o vakcinaciji svoje dece.

„Stručni medicinski konsultatni u privatnim vrtićima nailaze na uzdržanost uprave koja poručuje: ‘Ne insistirajte na tome, ispisaće nam decu, a nama je važno da uzimamo lovu’. I sve se vrti oko toga“, istakla je Ilić.

Javnost slučajno saznala o žrtvama velikog kašlja

Ukazujući na opasnost od izbegavanja vakcinacije, što je dovelo i do epidemije velikog kašlja u Srbiji, Ilić je podsetila da je javnost u Srbiji u januaru ove godine „slučajno čula“ da je četvoro dece umrlo od te bolesti na Institutu za majku i dete „Dr Vukan Čupić“ u Beogradu.

Ona je ocenila da se predstavnicima tog instituta „omaklo“ kada su izneli podatke o smrtnim slučajevima od velikog kašlja među decom, jer se „prethodno nisu konsultovali šta smeju, a šta ne smeju da kažu“ i naglasila da to nije moglo da se vidi u zvaničnim izveštajima.

Ilić je pojasnila da se protiv velikog kašlja koristi DiTePer vakcina koju deca dobijaju sa tri meseca, koja se čak ni u ludim teorijama ne dovodi u vezu sa autizmom, „ali ima veze sa ‘pametnim’ roditeljima koji sve znaju i koji neće da vakcinišu decu“.

Tagovi:

Zauške Vakcinacija antivakseri mmr vakcina Zarazne bolesti Predškolske ustanove
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Rodno zasnovano onlajn nasilje

02.april 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Procurila baza sa podacima 5.000 pacijentkinja iz ginekološke klinike u Srbiji

Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država

Policija

Hronika

02.april 2026. I.M.

Bačene dve bombe na teretanu u Zemunu, intervenisao SAJ

Tokom noći nepoznata osoba bacila je dve bombe na jednu teretanu u Zemunu. Nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Predmeti pronađeni u zgradi Rektorata, sprejevi, pirotehnika

Univerzitet u Beogradu

01.april 2026. K. S.

„Pirotehnika, sprejevi, špricevi“: Šta je sve, tvrdi VJT, pronađeno u zgradi Rektorata

Policija je u utorak, 31. marta, upala u zgradu Rektorata Univerziteta u Beogradu. Šta je sve tamo pronašla, prema podacima Višeg javnog tužilaštva u Beogradu

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure