

Tribina „Vremena"
„Ko blokira grad“: U fokusu saobraćajni kolaps Beograda
Nedeljnik „Vreme" nastavlja serijal tribina posvećenih životu u Beogradu, ovog puta sa fokusom na saobraćaj i urbanu infrastrukturu




Trinaesta penzija je posebna socijalna politika koja ne bi uticala na sistem PIO i primenjuje se u zemljama EU, a zavisi od političke volje i stanja državne blagajne
Minimalna januarska penzija u Srbiji, i to nakon uvećanja od 14,8 procenata, iznosi 23.684 dinara. Prima je oko 138, 000 od oko 1,646.000 penzionera. Prosečna penzija za januar 2024. godine iznosi 45.742 dinara, dok je najviša penzija u januaru iznosila 229.745 dinara.
Godinama unazad, Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera (PUPS) zalaže se za 13. penziju. To je poseban institut odgovorne socijalne politike, sistemski urađen, što znači da se zna kome, koliko se i kada isplaćuje. Ukratko, to nije još jedna penzija u godini. Kod nas se žargonski zove „13. penzija“.
Ovaj poseban institut socijalne politike poznaju i zemlje Evropske unije.
Na primer, početkom marta Švajcarci su na referendumu svojim penzionerima obezbedili dodatnu penziju svake godine, iako je vlada upozorila da će povećane isplate biti preskupe za finansiranje, a ova vest je podstakla i PUPS i javnost da obnove predlog o uvođenju 13. penzije.
Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu i predsednik PUPS-a, rekao je Demostatu da to zavisi od političke volje i stanja državne blagajne. Naveo je da bi pravo na 13. penziju mogli da imaju svi oni koji evidentno sa postojećom penzijom ne mogu da podmire osnovne potrebe.
Po njemu, 13. penzija ne bi narušila postojeći sistem Republičkog fonda za penziono-invalidsko osiguranje, zato što bi se sredstva za ovo davanje izdvajala iz budžeta, iz sredstava namenjenih za socijalnu politiku.
„U 13. penziju, uslovno rečeno, mogu se uključiti i sva dosadašnja jednokratna davanja na republičkom nivou u proteklim godinama, a koja su bila izuzetno značajna za penzionere, pogotovu za one s najmanjim primanjima. Za te namene proteklih godina izdvojena su izuzetno velika sredstva”, naveo je Krkobabić.
Kako navodi, pored tih jednokratnih davanja, bilo je i drugih primera – u gradu Beogradu, u periodu od 2008 do 2012. godine i u Republici Srbiji, 2013. i 2014. godine.
“U Beogradu je svima koji su primali manje od 20.000 dinara isplaćivano četiri puta po 5.000 dinara. U Srbiji penzionerima koji su primali manje od 16.000 dinara, isplaćeno je četiri puta po 4.000 dinara. Bile su to inicijative PUPS-a”, naveo je Krkobabić.


Nedeljnik „Vreme" nastavlja serijal tribina posvećenih životu u Beogradu, ovog puta sa fokusom na saobraćaj i urbanu infrastrukturu


Od „čašćavanja“ lekara do nedostatka osnovnih uslova, iskustva žena pokazuju da porođaj u Srbiji i regionu često zavisi od poznanstava i novca, a ne od garantovanih prava. Istraživanje o uslovima u porodilištima i iskustvima žena tokom porođaja ukazuje na mnogobrojne, alarmantne probleme


U Srbiji je prvi put urađena transplantacija pluća. Da li je ovo novi tračak nade za ljude koji čekaju da ponovo prodišu punim plućima


Priključak na gas domaćinstva poskupeo je na 980 evra, a zašto je Srbijagas odlučila da podigne cenu


U nargila baru u Leskovcu ubijen je mladić. Policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve