

Hronika
Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica
Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih




Trinaesta penzija je posebna socijalna politika koja ne bi uticala na sistem PIO i primenjuje se u zemljama EU, a zavisi od političke volje i stanja državne blagajne
Minimalna januarska penzija u Srbiji, i to nakon uvećanja od 14,8 procenata, iznosi 23.684 dinara. Prima je oko 138, 000 od oko 1,646.000 penzionera. Prosečna penzija za januar 2024. godine iznosi 45.742 dinara, dok je najviša penzija u januaru iznosila 229.745 dinara.
Godinama unazad, Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera (PUPS) zalaže se za 13. penziju. To je poseban institut odgovorne socijalne politike, sistemski urađen, što znači da se zna kome, koliko se i kada isplaćuje. Ukratko, to nije još jedna penzija u godini. Kod nas se žargonski zove „13. penzija“.
Ovaj poseban institut socijalne politike poznaju i zemlje Evropske unije.
Na primer, početkom marta Švajcarci su na referendumu svojim penzionerima obezbedili dodatnu penziju svake godine, iako je vlada upozorila da će povećane isplate biti preskupe za finansiranje, a ova vest je podstakla i PUPS i javnost da obnove predlog o uvođenju 13. penzije.
Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu i predsednik PUPS-a, rekao je Demostatu da to zavisi od političke volje i stanja državne blagajne. Naveo je da bi pravo na 13. penziju mogli da imaju svi oni koji evidentno sa postojećom penzijom ne mogu da podmire osnovne potrebe.
Po njemu, 13. penzija ne bi narušila postojeći sistem Republičkog fonda za penziono-invalidsko osiguranje, zato što bi se sredstva za ovo davanje izdvajala iz budžeta, iz sredstava namenjenih za socijalnu politiku.
„U 13. penziju, uslovno rečeno, mogu se uključiti i sva dosadašnja jednokratna davanja na republičkom nivou u proteklim godinama, a koja su bila izuzetno značajna za penzionere, pogotovu za one s najmanjim primanjima. Za te namene proteklih godina izdvojena su izuzetno velika sredstva”, naveo je Krkobabić.
Kako navodi, pored tih jednokratnih davanja, bilo je i drugih primera – u gradu Beogradu, u periodu od 2008 do 2012. godine i u Republici Srbiji, 2013. i 2014. godine.
“U Beogradu je svima koji su primali manje od 20.000 dinara isplaćivano četiri puta po 5.000 dinara. U Srbiji penzionerima koji su primali manje od 16.000 dinara, isplaćeno je četiri puta po 4.000 dinara. Bile su to inicijative PUPS-a”, naveo je Krkobabić.


Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih


U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije


Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti


Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost


Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve