img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnji odmori

Zašto Srbi ove godine manje putuju?

20. avgust 2025, 17:08 K. S.
Letovanja Foto: Maja Popović
Grčka je najpopularnija destinacija među turistima iz Srbije, ali i tamo se beleži pad
Copied

Poskupljenja, politička kriza i nezvisnost, sve to uticalo je da ove godine oko deset odsto ljudi iz Srbije manje letuje nego lane

Nešto više od mesec dana ostalo je do kraja leta, školska godina se približava, a turistička sezona privodi se kraju. Ove godine, turističke agencije iz Srbije prodale su oko deset odsto manje aranžmana nego lane, a u sličnom procentu smanjio se i broj onih koji putuju individualno, podaci su Nacionalne asocijacije turističkih agencija Juta.

„Možemo da kažemo da je slabija godina za u proseku 10 odsto. Zavisi od destinacije do destinacije. Najviše se, naravno, putovalo i putovaće se u Grčku, međutim, i Grčka je na nekom padu u odnosu na prošlu godinu između pet i 10 odsto”, govori za „Vreme” Aleksandar Seničić, direktor Jute.

Osim Grčke, turistima iz Srbije zanimljive su i druge „porodične destinacije” – recimo Turska sa ‘all inclusive’ aranžmanima, Egipat, Tunis, Crna Gora, ali je i na njima primetan pad turista iz Srbije.

Putuje se ove godine i u Španiju, Italiju, Bugarsku, Hrvatsku, na Kipar i Maltu, ali je svuda primetan pad, pojašnjava Seničić.

„Grčka je između pet i deset odsto slabija u odnosu na prošlu godinu, Crna Gora oko 20 odsto, Turska oko 15 odsto, slično je i sa Egiptom. Imamo smanjenje na tim nekim avionskim destinacijama daleko veće nego što je to u ovim zemljama gde možemo da dođemo i kopnenim putem”, dodaje Seničić.

Smanjenje broja dana

Osim što manje ljudi putuje, smanjen je i prosečan broj dana koji ljudi provode na moru.

„Ove godine veća je ponuda aranžmana na sedam dana nego što je to bilo ranijih godina. To je bilo ranije sporadično. Uglavnom su to bili aranžmani na deset, jedanaest dana, odnosno noćenja”, pojašnjava Seničić.

Do maja je, kaže, delovalo da će prodaja aranžmana biti na prošlogodišnjem nivou, ali usledio je pad interesovanja.

„Rekao bih da je to uticalo na broj smanjenja dana koje agencije nude, odnosno da se snižavaju cene na taj način da se omogućava da ljudi eventualno provedu neko kraće vreme ipak na moru, a da to ne košta mnogo”, govori Seničić.

Skuplje nego lane

Destinacije i aranžmani skuplji su nego ranije u proseku za oko 15 odsto.

„Apartmani u Grčkoj, na primer, skuplji su za oko desetak odsto u proseku, dok su hoteli poskupeli za oko 15 odsto. Turska, Egipat, Tunis, Španija, Italija, dakle, sve avionske destinacije, negde su između petnaest i dvadeset odsto skuplje nego prošle godine”, kaže Seničić.

I oni koji su ove godine putovali ili planiraju put Crne Gore, primetiće razliku u ceni.

Hotelski smeštaj skuplji je za oko 10 odsto, dok je privatni smeštaj na prošlogodišnjem nivou ili skuplji za oko pet odsto.

Zašto manje ljudi putuje ovog leta?

Poskupljenje i životni standard među najznačajnijim su razlozima za odustanak od letovanja ove godine, ali na spisku je i nestabilna politička situacija i kriza u zemlji.

„Najvažnija stvar jeste poskupljenje aviopreveza, odnosno globalna kriza koja vlada na dva ratna područja, koja je dovela do nestabilne cene nafte i goriva generalno, i onda se aviokompanije štite time što podižu cenu, očekujući poskupljenja i tako dalje, a to onda naravno, posredno utiče i na formiranje cene samih aranžmana”, kaže Seničić.

S druge strane, uticaj ima i globalna inflacija, ali i unutrašnjopolitička situacija u Srbiji.

„Od marta imamo nestabilnost koja utiče na društvo u velikoj meri, pa smo imali jedan deo stanovništva, pre svega prosvetnih radnika u srednjim školama i na visokoškolskim ustanovama ustanovama koji nisu primili platu. Zatim, nejasnoće oko upisa u škole. To je sve sigurno uticalo na značajan broj ljudi da eventualno odustane uopšte od letovanja ove godine”, pojašnjava Seničić.

Na kraju, kao možda najznačajniji faktor izdvaja se inflacija koja je povećala cene turističkih aranžmana, ali i cene troškova života.

„Razlika koja je mogla da se pravi od plata koje smo imali i da se neki dinar uštedi, sada deluje skoro pa neizvodljivo, s obzirom na to da su svi životni troškovi značajno poskupeli”, kaže Seničić.

Manje putovanja i po Srbiji

Prema podacima koje poseduje Juta, beleži se i pad putovanja i odmora u granicama Srbije.

„Primetno je generalno smanjenje domaćih turista na svim destinacijama negde između pet i 15 odsto, u zavisnosi od destinacije. Na to su uticali i unutrašnja kriza i ekonomska situacija, ali meni se čini da je najveći razlog ipak smanjeni broj vaučera podeljenih ove godine”, pojašnjava Seničić.

Ove godine je podeljeno 30.000 vaučera za turistička putovanja u Srbiji, dok je ranijih godina u proseku deljeno oko 100.000, nekih godina i nešto više, dodaje sagovornik „Vremena”.

„Taj deo populacije koji je najviše koristio vaučere, uskraćen je za to, a usled teže ekonomske situacije, oni ne mogu to da nadoknade na neki drugi način tako da je i to imalo uticaja na pad putovanja”, pojašnjava direktor Jute.

Da li stranci dolaze u Srbiju?

Kada je reč o gostima iz inostranstva koji posećuju Srbiju, posle prvobitnog pada u prvoj polovini godine, beleži se porast poseta.

„Suočili smo se sa padomdolazaka stranih gostiju do negde do maja, juna, a onda beležimo porast, pa možemo da kažemo da je Beograd, recimo, koji nosi najveći broj noćenja stranih turista, negde na nivou prošle godine, čak za jedan odsto, ako se ne varam, bolji nego prošle godine u ovom periodu”, govori Seničić.

Osim Beograda, ovog leta dva do tri odsto je više stranih turista na Zlatiboru u odnosu na isti period prošle godine.

„Sve ostale destinacije su u padu, ne tako velikom, on je negde od jedan do tri odsto. Ali avgust će na svim destinacijama, pa tako i u Srbiji, možda donekle popraviti sliku”, zaklučuje Seničić.

Tagovi:

Turizam Letovanje Godišnji odmor JUTA
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Policija

26.mart 2026. Bojan Bednar

Major policije Katarina Petrović ponovo udaljena s posla

Režimski progon majora policije Katarine Petrović se nastavlja. Ona je ponovo privremeno udaljena s posla

Laptop

Između investicija i rizika

26.mart 2026. V. N.

Država najavljuje data centre i superkompjutere, a ko čuva podatke građana?

Dok se javnost bavi energetskim i ekološkim pitanjima data centara, ključna dilema ostaje u senci – koliko su podaci građana zaista zaštićeni u digitalnim sistemima države

Cene goriva

26.mart 2026. B. B.

Nova ekonomija: Koliko koštaju benzin i dizel u Srbiji i regionu?

Vlast tvrdi da je snabdevenost gorivom na malim i velikim pumpama redovna i da je zaštitila tržište i građane od visokog rasta cena. Da li je slika zaista tako idilična

Boca fiziološkog rastvora

Apoteke

26.mart 2026. M. L. J.

Zašto u apotekama opet nema fiziloškog rastvora

U apotekama je opet gotovo nemoguće naći veće pakovanje fiziološkog rastvora od 500 mililitara, po drugi put od početka godine

Vremenska prognoza

26.mart 2026. I.M.

RHMZ upozorava: Sledi nagla promena vremena, nigde bez kišobrana

Prema upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Srbiju u naredna tri dana očekuje nagla promena vremena

Komentar

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure