
Intervju: Sanja Ćopić
Dve godine od „Ribnikara“: Ovakve tragedije se ne smeju ponoviti
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Ideja je bila odlična i pozdravljena sa svih strana - više časova fizičkog vaspitanja za decu u Srbiji. Ali, od toga izgleda nema ništa jer se školska godina bliži, a niko nije obezbedio dodatan nastavni kadar
Tokom trajanja pilot projekta „Svako dete ima pravo da odrasta zdravo“ prethodne školske godine u 73 osnovne i 22 srednje škole u Srbiji đaci su imali povećan broj časova fizičkog vaspitanja. U tim osnovnim školama đaci su imali časove fizičkog vaspitanja svakog dana, a u srednjim školama četiri časa nedeljno, a tamo gde su postojali uslovi i pet časova nedeljno.
Iako je ideja bila da projekat od ove školske godine zaživi u svim školama, očigledno je da od toga neće biti ništa jer je do početka školske godine ostalo nešto više od dve nedelje, a za više časova fizičkog potreban je dodatni nastavni kadar.
Savez profesora fizičkog vaspitanja očekuje da će projekat biti nastavljen u školama u kojima je pilotiran prethodne školske godine, a možda čak i proširen na sve škole sa jednosmenskim radom.
Konačnu odluku doneće resorna ministarstva, a od njih još nema zvaničnog stava, piše Euronews.
„Čeka se obrada podataka Instituta za javno zdravskle Srbije ‘Dr Milan Jovanović Batut’ i Medicinskog fakulteta. Nakon dobijenih rezultata, tri nadležna ministarstva, odnosno Vlada Srbije će doneti odluku kako dalje. Teško da će projekat biti uveden sve škole, jer nema kadra za to, ali možda će prvo ući u sve škole sa jednosmenskim radom ili bar da ostane u školama gde je sproveden pilot projekat“, kaže potpredsednik Saveza profesora fizičkog vaspitanja i sporta Miroslav Marković.
On dodaje i da su otvorene sve opcije, da se može razgovarati i o tome da se realizuju tri časa fizičkog nedeljno i dve sekcije nekog sporta. Inače u Srbiji 398 škola radi jednosmenski- 346 osnovnih i 52 srednje škole.
Projekat je dobar
Nutricionistkinja Slađana Radović rekla je ranije za „Vreme“ da njene kolege i ona misle da je projekat dobar. Važno je, kaže, da deca pored fizičke aktivnosti imaju i pravilnu ishranu, ali škole retko sarađuju sa nutricionistima na tom planu.
„Dete koje je naučilo kao malo kako treba da se hrani, tako se hrani ceo život“, rekla je Radović.
Prema jednoj studiji Instituta za javno zdravlje „Batut“, u Srbiji je svako osmo dete gojazno, a taj udeo neprestano raste. Procenjuje se da četiri petine te dece ostaju gojazni i kad odrastu.
Radović je rekla da viđa takve pacijente, mlade koji su gojazni od malih nogu i istakla da treba edukovati i roditelje, „jer onako kako se roditelji ponašaju, tako se i dete razvija, ono u porodici razvija svoje navike.“
Kako reaguju deca
Profesorka fizičkog Ivana Lazić je učestvovala u projektu i ocenila da se on pokazao kao odličan, da su se deca pokrenula, i da je vraćen značaj kretanja i fizičke vežbe.
„Pored boljeg raspoloženja kod učenika, primetili smo i bolju koncentraciju, a naravno i napredak u motoričkim radnjama“, rekla je ona ranije za „Vreme“.
Lazić je navela da se nastavnici fizičkog trude da deci ukažu na eventualne greške u navikama i da tokom časova razgovaraju o značaju raznovrsne i zdrave ishrane.
„Posebno nas raduje to što primećujemo bolju komunikaciju među učenicima, saradnju na časovima, jačanje sportskog duha i osećaja za fer-plej“, navela je Lazić.
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Na sastanku evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predsravnicima Univerziteta u Beogradu razgovaralo se o progonu i targetiranju akademske zajednice, kao i o potrebi pokretanja širokog društvenog dijaloga
Van Beograda i Novog Sada, u Srbiji su plate najbolje onde gde se rudari i truje vazduh. Recimo u Boru
Kamioni koji svakodnevno dovoze otpad na deponiju Vinča prolaze kroz centar grada, što je neodrživo i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Brodovi bi bili pravo rešenje – predlaže organizacija Beograd u pokretu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve