img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Femicid

Ubistva žena u Srbiji: Ne može tumor da se leči aspirinom

18. maj 2025, 11:56 Iva Manojlović/DW
Foto: Pexels / Mart productions
Copied

Na svakih 19 dana u Srbiji jedna žena strada od ruke muškarca iz bliskog okruženja. Femicid može da se spreči, kažu sagovornice DW. I to je odgovornost celog društva

Najmanje 408 žena i 15 devojčica u proteklih trinaest godina ubijeno je u porodično-partnerskom nasilju u Srbiji. U više od polovine slučajeva izvršilac je bio njihov partner, a u još gotovo 30 odsto slučajeva muški član porodice, pokazuju podaci Autonomnog ženskog centra (AŽC).

Samo u protekloj godini bilo je 17 žrtava femicida – ubistava motivisanih mržnjom prema ženama. To je manja brojka u odnosu na 2022. i 2023. godinu, kada je bilo 28, odnosno 27 slučajeva.

Sagovornice Dojče velea ističu da su, uprkos tome, institucije morale bolje da reaguju kako bi zaštitile žene, jer je „i jedna ubijena žena previše“.

Na osmu godišnjicu obeležavanja Dana sećanja na žene žrtve nasilja (18. maj) – uspostavljenom u znak sećanja na stravičnu statistiku iz maja 2015. godine, kada je tokom 72 sata bilo ubijeno čak sedam žena – DW istražuje šta su glavni uzroci ovolikog broja femicida i kako mora drugačije.

Mnogo, ali nedovoljno

„Ima puno stvari koje su učinjene, ali kada pogledate broj ubijenih žena bude vas sramota da izgovorite da su učinjeni značajni pomaci“, za DW ocenjuje poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Ona objašnjava da su pomaci činjeni kontinuirano kroz zakonodavni okvir, ali da samo postojanje Zakona nije dovoljno.

„Potrebna je dosledna, neselektivna primena i stalno korigovanje, jer uvek postoji neka pukotina u sistemu koja mora da se prati i popuni. Ne možemo da spasimo svaki život, ali moramo da uradimo sve što je do države da se spasi svaki koji je moguće spasiti“, kaže Janković.

Smanjen broj femicida i veći broj prijavljenih slučajeva nasilja (oko 29.000), Vanja Macanović iz AŽC tumači kao rezultat delimično dobrog sprovođenja Zakona o sprečavanju nasilja u porodici. Ipak, napominje da su i pored toga napravljeni ozbiljni propusti.

U skladu sa zakonom, objašnjava članica AŽC-a, postoje grupe za koordinaciju i saradnju, čije obavezne članove čine predstavnici osnovnih tužilaštva, centara za socijalni rad i policijskih uprava. Njihov zadatak je da razmatraju prijave nasilja u porodici, procene rizik i naprave plan zaštite podrške žrtvama.

„Onde gde one rade dobro, razumeju se i imaju dobru saradnju, nama se ne dešavaju slučajevi femicida. Ali tamo gde grupe ne funkcionišu kako treba, femicid se ponavlja, naročito onde gde su slučajevi ranije bili prijavljivani“, kaže Macanović.

„Kao aspirinom na tumor“

U polovini od 17 slučajeva prošlogodišnjih femicida ubijene žene su počinioca prethodno prijavljivale za nasilje. Uprkos tome, institucije nisu uspele da ih zaštite.

Macanović skreće pažnju i na poslednji slučaj, osmi od početka godine – žena iz Kragujevca je više puta prijavljivala nasilnika, koji ju je na kraju izboo nožem. Njemu je sedam dana pre toga izrečena najblaža hitna mera – zabrana prilaska, koja je, kako sagovornica DW ističe, „za početnika u nasilju, a ne za nekoga ko ima kriminalni dosije za nasilna ponašanja i preti ubistvom“.

„Kada postoji visoki rizik moraju da se preduzimaju druge mere, a ne da se oslanjaju na najblaže. To je kao da dajete aspirin nekome ko ima tumor“, upozorava pravnica AŽC-a.

U novembru prošle godine iz Ministarstva bez portfelja zaduženog za sprečavanja nasilja nad ženama istakli su da je izrečeno 32.000 hitnih mera. One podrazumevaju privremeno udaljavanje učinioca iz stana, kao i privremenu zabranu da kontaktira žrtvu nasilja i prilazi joj.

Iako su saglasne da je prijavljivanje policiji nužno, iz ženskih organizacija apeluju da tako važan korak ipak treba planirati.

„Koliko god država poziva žene da prijave nasilje, to treba da urade tako da posle prijave budu bezbedne, a to će uraditi ako se obrate ženskim organizacijama. Mi sa njima onda procenjujemo rizik i pravimo plan bezbednosti, tako da nakon prijave ne budu teže povređene ili ubijene. Za ženu je najopasniji momenat kad nasilniku saopšti da će da ga napusti, prijavi ili pokrene postupak“, pojašnjava Vanja Macanović.

To je važno i da bi žene znale šta mogu da očekuju od nadležnih institucija, jer je „najgore u Srbiji to što ništa ne zavisi od zakona, nego od profesionalaca koji ga primenjuju“.

U čemu leži društvena odgovornost?

Osim rada institucija, sagovornice DW ukazuju da je neophodno raditi na prevenciji i promeni načina kako se priča o nasilju u društvu – kroz obrazovanje, kulturu i medije.

„Nasilje se kod nas i dalje posmatra kao privatna stvar, izostaje šira perspektiva koja bi ga videla kao ozbiljan društveni problem. Opstanku nasilja doprinosi to što ga od malih nogu normalizujemo i prenosimo kao transgeneracijsku traumu, a mediji i pop kultura tome dodatno doprinose“, pojašnjava sociološkinja Hristina Cvetinčanin Knežević.

Ističe da je potrebno da verujemo žrtvama, što isključuje bilo kakvu osudu, a da se umesto „šta je čekala“ i „što ga nije prijavila“ zapitamo kako možemo sada da joj pomognemo.

„Zato je važna dimenzija, koja se nalazi između društva i države – ekonomsko osnaživanje, jer je činjenica da žena ne može da napusti nasilnika kada nema gde i kako da ode.“

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti podseća da se u korenu nasilja nad ženama nalazi diskriminacija.

„Ključni su dobar zakonodavni okvir, kultura koja kao vrednost neguje toleranciju, poštovanje i ravnopravnost, a ne dominaciju patrijarhata, promena sistema edukacije, medija i informisanja, kao i ekonomska podrška“, kaže Brankica Janković.

Cvetinčanin Knežević ukazuje i da je bitno je da dođe do promene svesti, te da društvo konačno shvati da je za nasilje odgovoran jedino počinilac.

„Najvažnije je da podržimo ženu, kako bi shvatila da to nije život kakav zaslužuje“, zaključuje sociološkinja.

*Ako prolazite kroz nasilje i potrebna vam je pomoć ili poznajete nekoga kome je potrebna, pozovite neku SOS telefonsku liniju, čiji spisak možete pronaći ovde.

Tagovi:

Femicid nasilje u porodici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Toplotni talas

27.avgust 2025. K. S.

Novo upozorenje RHMZ-a: Povratak ekstremnih vrućina

Posle prijatnih temperatura, u narednim danima novi toplotni talas u Srbiji

Prisustvo specijalne jedinice KP tokom Mitrovačkih dana i svirke na alternativnoj bini Mitrovica International Jazz Days u Severnoj Mitrovici, a koji se inače održava u Južnoj Mitrovici

Kosovo

27.avgust 2025. Milica Srejić

Duge cevi i loš prevod: Kako izgleda izveštavanje sa terena na Kosovu?

Za srpske novinare na Kosovu i košarkaški turnir ili bezazleni festival postaju izazov. Svuda se mogu pojaviti duge cevi. I svi – uključujući i institucije – obraćaju se često samo na albanskom pa ko razume

Veštačka inteligencija

Hronika

27.avgust 2025. Milica Srejić

Tinejdžer izvršio suicid uz pomoć ChatGPT-a: Gde su bili roditelji?

Iz Amerike je stigla vest da je šesnaestogodišnji A. R. izvršio samoubistvo, a da njegovi roditelji za to krive ChatGPT. Sledi niz pitanja: kakva je uloga roditelja u svemu tome?; kako prevenirati takve situacije? Konačno, mogu li deca da naprave razliku da se iza ChatGPT-a krije tehnologija, a ne čovek?

Saobraćaj

27.avgust 2025. K. S.

Epske gužve na graničnim prelazima

Poslednjih dana se na ulazak i izlazak iz Srbije iz susednih zemalja čeka i po nekoliko sati. Gde su najveće gužve

Iz novog broja

27.avgust 2025. N. R.

Igor Božić za „Vreme“: N1 ostaje ovakav ili ga neće biti

Ne treba sumnjati da je Vučić ikada odustao od plana da uništi N1, piše prvi čovek te televizije Igor Božić u tekstu za novi broj „Vremena“

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure