img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Toplotni talasi i superćelijske oluje sve češći, neophodne promene u radu RHMZ

21. jul 2024, 10:22 M.J./ RTS
Foto: Unsplash
Copied

Temperature više od 35 stepeni, toplotni talasi, oluje, poplave, grad veličine preko pet centimetara – do polovine veka biće uobičajene pojave za Srbiju, kažu stručnjaci. Zbog toga je neophodno preduzeti mere kako bi se zdravlje i bezbednost ljudi, ali i poljoprivredna dobra, sačuvali

Srbija je već danima u ekstremnom toplotnom talasu, a na snazi je crveni meteo alarm. Tokom dana temperature u većem delu zemlje idu i preko 40 stepeni, a noću se ne spuštaju ispod 23-24 stepena. Ovo je jedan od uticaja klimatskih promena na našu zemlju, a procena stručnjaka je da će ovakvih talasa biti sve više.

„Toplotni talasi su se ranije dešavali u nekom periodu godine jednom u 10 godina. Nekada je to bilo leti, nekada zimi, a čak se i nisu javljali svake godine. Sada imamo prosečno četiri toplotna talasa u toku godine. To je ogroman porast i to je velika promena u odnosu na klimu 20. veka”, kaže za RTS meteorolog prof. dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

U čitavom svetu mnogo se govori o preduzimanju mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ipak, rezultati delovanja osetiće se tek u drugoj polovini veka. Ono što je jasno jeste da ćemo u 21. veku imati značajno izmenjenu klimu u odnosu na sto godina ranije.

„U odnosu na 20. vek u Srbiji ćemo se zagrejati prosečno za više od 3 stepena. Imaćemo preko pet toplotnih talasa po godini i imaćemo mnogo više dana sa temperaturama preko 35 stepeni. Ovo sada što doživljavamo i što smatramo ekstremnim, biće normalno. Glavni reper je 2012. godina kada je u nizijama bilo više od 30 dana sa tempraturama preko 35 stepeni”, kaže Vuković Vimić.

Olujno vreme sve češće

Promene u temperaturama u velikoj meri su uticale i na padavine koje imamo, kao i na sve češću pojavu olujnog nevremena, grada, superćelijskih oblaka.

Nedavno su se, nakon perioda veoma visokih temperatura, mnogi stanovnici Srbije suočili sa velikim količinama grada koji je oštetio useve, kuće, automobile, puteve. U nekim delovima zemlje bio je veličine jajeta. Stručnjaci upozoravaju da će pojava grada prečnika preko pet centimetara u narednom periodu biti sve češća tj. da će se do kraja veka njegova frekvencija na teritoriji čitave Srbije povećati za 40 do 80 odsto, piše RTS.

Neophodne preciznije prognoze

Vlada Srbije krajem prošle godine usvojila je Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Tim dokumentom predviđa se , jačanje kapaciteta RHMZ-a koji jedini sme da daje upozorenja i rane najave za pojavu ekstremnih vremenskih uslova.

„Institucije poput RHMZ-a se svuda u svetu smatraju važnim za državnu bezbednost, jer prate i najavljuju nepogode i u komunikaciji su sa MUP-om. Oni moraju da imaju najsavremenije kompjuterske sisteme, a poslednji put su ozbiljne mašine kupljene pre 15 godina. Sada imamo najave nekoliko sati ranije da će doći oluja. Iza toga je ogroman posao i to je svedeno na nekoliko ljudi”, kaže profesorka Vukomirović Vimić.

Prognoze moraju da budu sve preciznije i da se odnose na tačne lokacije, a ne na oblast zemlje. Takođe, neophodno je unaprediti i sistem upozoravanja.

Tako bi lakše mogle da se preduzmu potrebne intervencije. . U poljoprivredi je to bitno zbog zaštite useva, a u energetici da bi se znalo kolika će biti potražnja energije u nekom periodu, da se ne bi dešavali kolapsi koji su bili u regionu.

Tagovi:

Klimatske promene Grad RHMZ Superćelijske oluje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zloupotreba

27.mart 2026. Marija L. Janković

Smrt na Filozofskom: Monstruoznost tabloida, Marko Kričak i pokušaj vlasti da zloupotrebi tragediju

Izveštavanje kompanije "Informer" o smrtnom slučaju na Filozofskom fakultetu pomera granice zdravog razuma i pakosti, a kamo li Kodeksa novinarstva. Država na mesto nesreće šalje ozloglašenog Marka Krička i glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića koji slovi za Vučićevog lojalistu

Policija

27.mart 2026. B. B.

Kriminalistička policija na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Desetak pripadnika Uprave kriminalističke policije ušlo je u zgradu Filozofskog fakulteta u Beogradu ispred koje je pronađeno beživotno telo dvadesetpetogodišnje devojke

Injekcija, maska, sveće, eutanazija

Eutanazija

27.mart 2026. Katarina Stevanović

Dobrovoljna smrt: Da li bi u Srbiji trebalo uvesti pravo na eutanaziju?

Eutanazija je dozvoljena samo u nekoliko evropskih zemalja. Srbija nije među njima. Koji su argumenti za, a koji protiv prava na dobrovoljnu smrt

Počela je rekonstrukcija dogašaja u slučaju Danke Ilić

Danka Ilić

27.mart 2026. B. B.

Potvrđena optužnica u slučaju Danke Ilić

Dejan Dragijević i Srđan Janković osumnjičeni su da su ubili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Hronika

27.mart 2026. N. M.

Miša Omega pronađen mrtav u stanu na Paliluli

Telo kontroverznog biznismena Milomira Joksimovića zvanog Miša Omega pronađeno je sinoć u stanu u kome je živeo u beogradskoj opštini Palilula

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure