img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

NATO bombardovanje

Tela su bila među šargarepama: Četvrt veka od užasa u Nišu, Srbija i dalje nije zabranila kasetnu municiju

07. мај 2024, 11:17 T.S./DW/RSE
Na današnji dan pre 25 godina: Niš zasut kasetnim bombama Foto: Printscreen Youtube/Al Jazeera Balkans
Na današnji dan pre 25 godina: Niš zasut kasetnim bombama
Copied

Na današnji dan pre 25 godina kasetnim bombama bombardovan je centar Niša, poginulo je 16 ljudi. Iako je Srbija bila jedan od glavnih pokretača međunarodnog sporazuma o zabrani kasetne municije, do danas je jedina zemlja u regionu koja ga nije potpisala

Navršava se tačno četvrt veka od jednog od najtragičnijih datuma u novijoj istoriji Niša. Tog 7. maja 1999. godine Šumatovačka ulica, autobuska stanica i Tvrđavska pijaca zasute su kasetnim bombama. Stradalo je 16 ljudi, među kojima je bila i 26-godišnja trudnica. Tog dana NATO bombe padale su i pored zgrade patologije Kliničkog centra i u Duvaništu, a povređeno je 18 ljudi.

„Tela su bila razneta među šargarepama i drugim povrćem, u lokvama krvi“, prenela je agencija AP tog dana iz Niša. Napadi kasetnim bombama na ovaj grad ponavljani su i narednih dana.

Brojni građani su tog prolećnog prepodneva požurili na pijacu da, između sirena za vazdušnu opasnost, kupe neophodne namirnice. A onda je sat pokazao na 11:20 i počela je tragedija kojoj je svedočio i dugogodišnji novinar Marko Smiljković, tada izveštač lista Glas javnosti, koji inače živi u ovom delu Niša.

U to vreme narod nije ni znao da postoje kasetne bombe, pričao je Smiljković, niti ga je vlast pripremila na to da je napad njima moguć. Zato ni sam nije bio svestan da su „kišobrančići“ koji su počeli da padaju na Šumatovačku, gde je i on prolazio sa prijateljicom, zapravo – bombe BLU-97.

„Mislio sam da je u pitanju marketinški trik, da nas teraju na predaju. Bio sam prekoputa Banovine kada je pala prva bomba na svega petnaestak metara od mene. Jedan automobil ‘zastava 101‘ je ekplodirao na moje oči. Zavladao je haos. Otrčao sam prema kući da vidim da li su moji živi, a ispred moje kapije je ležao čovek kome je kasetna bomba raznela nogu. Vrištao je strašno, a neki ljudi su mu pomagali“, svedočio je Smiljković.

Da bi ušao u svoje dvorište sa druge strane, zašao je u Ulicu Anete Andrejević. I u njoj je, priseća se, zatekao užas.

„Mrtvi ljudi po celoj ulici. Obični ljudi koji su krenuli na pijacu. Majka i gosti koji su tada bili u kući su, srećom, bili živi. Svako od nas za taj 7. maj ima svoju priču, jednako tešku, jednako tužnu. Bilo, ne ponovilo se”, kaže ovaj novinar, prenose Južne vesti.

Šta su kasetne bombe

Kasetna bomba je oružje koje se raspada u vazduhu i oslobađa više eksplozivne podmunicije ili „bombica“ na širokom području. Mogu se isporučiti avionima, artiljerijom i projektilima, navodi Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK).

U pitanju je kontejner sa više desetina ili čak stotina malih kasetnih bombi, koje su veličine limenke piva. One se pod rotacijom raseju nad ciljem, tako da padaju po površini koja može biti i po nekoliko hektara.

Eksplozivna snaga svake od bombica takva je da može probiti i laka pancirna vozila. Ali, kasetna municija prevashodno je opasnost za civile. Bombe se seju u širokom luku, a mnoge od njih ne detoniraju odmah.

Zato kasetne bombe, poput nagaznih mina, predstavljaju rizik za civile dugo nakon upotrebe. Mogu ubiti i osakatiti ljude godinama ili čak decenijama nakon što je municija ispaljena. Česte žrtve su deca koja naiđu na njih, pa pomisle da su igračke.

Slično kao i mine, kasetne bombice kontaminirale su mnoge zemlje sveta, a njihovo uklanjanje je skup, rizičan i mukotrpan posao.

Recimo, u Libanu je godinu dana nakon izraelskog udara 2006. ukupno više od dvesta civila stradalo od kasetnih bombi koje su kasnije eksplodirale. Upravo je to bio okidač da se inicira međunarodni sporazum o zabrani ovog oružja, koji je stupio na snagu 2010. godine, a ratifikovalo ga je do sada stotinak država.

„Srbija nema razlog da potpisuje“

Sporazum, pak, nisu ratifikovale velesile SAD, Rusija i Kina, koje se broje u najveće proizvođače ovog oružja, kao ni Brazil, Ukrajina, Pakistan ili Izrael.

Srbija je još 2007. godine uveliko zagovarala pokretanje Konvencije o kasetnoj municiji. Te godine su se u Beogradu diplomate iz velikog broja zemalja prvi put susrele sa pravim žrtvama kasetnih bombi umesto sa brojevima i zvaničnicima, kao što je do tada bilo uobičajeno.

Tako je Slađan Vučković, tada već zagovarač zabrane kasetne municije organizacije Handicap International iz Brisela, prvi put došao na konferenciju i obratio se javnosti. Govorom ovog deminera koji je na dužnosti ostao bez obe šake Srbija je tako postala zemlja koja je pokrenula istorijski dokument.

Ipak, na iznenađenje mnogih, Srbija nije potpisala Konvenciju, iako je bila jedan od glavnih zagovarača. U to vreme, Vlada Srbije na čelu sa Mirkom Cvetkovićem je ćutala. Kada je više od 30 zemalja ratifikovalo Konvenciju ona je postala međunarodno pravni dokument, a na snagu je stupila prvog avgusta 2010. godine.

Ironija je što Srbija taj datum umesto po primeni Konvencije pamti po stradanju dvojice oficira deminera od kasetnih bombi na Kopaoniku 2012. godine.

Aleksandar Vučić, tada ministar odbrane, na pitanje zašto Srbija ne potpisuje ovaj dokument, odgovorio je da Srbija nije bacala kasetne bombe, pa nema razloga ni da potpisuje.

Arsenal kasetnog oružja

Prema podacima sa sajta Vojske Srbije, u naoružanju zemlje nalazi se samohodni višecevni lanser raketa sa kasetnom bojevom glavom M-87 Orkan, domaći proizvod koji je u drugoj polovini osamdesetih razvijen u saradnji Iraka i socijalističke Jugoslavije.

Projektovan je u Vojnotehničkom institutu u Beogradu, dok je Irak finansijski podržao projekat, piše Radio Slobodna Evropa.

Orkan M-87 sa kasetnom municijom je koristila Jugoslovenska narodna armija (JNA) tokom rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, a kasetnu municiju su koristile i druge zaraćene strane – hrvatska i bošnjačka.

Vojska Srbije takođe raspolaže kasetnim bombama britanske proizvodnje BL-755 kojima mogu da dejstvuju ruski avioni MiG-21 i avioni domaće proizvodnje Orao i G-4 Super galeb, kao i ruske kasetne bombe KMGU kojima može da gađa MiG-29.

Nije javno dostupan podatak koliko kasetne municije Vojska Srbije ima.

Municije ima i za izvoz

Takođe, fabrika oružja i municije „Zastava oružje“ sa sedištem u Kragujevcu u proizvodnom programu ima pešadijsko oružje automatski bacač granata M93, koji prema podacima sa zvaničnog sajta tog preduzeća – može da koristi granate sa projektilima „parčadnog dejstva“, što je izraz koji se koristi za kasetnu municiju.

Iz zvaničnih finansijskih izveštaja „Zastava oružja“ za 2019. godinu vidi se da je to preduzeće ukupno od prodaje gotovih proizvoda i usluga na inostranom tržištu prihodovalo 2,3 milijarde dinara (oko 20 miliona evra), piše RSE.

Među deset najznačajnijih inostranih klijenta navodi se Ministarstvo odbrane Azerbejdžana, Ministarstvo odbrane Ugande i Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije.

Prema podacima UN-a, Azerbejdžan i Saudijska Arabija nisu među potpisnicima Konvencije o kasetnoj municiji, dok je Uganda potpisala konvenciju, ali je još nije ratifikovala.

Tagovi:

kasetne bombe konvencija o zabrani kasetnih bombi NATO bombardovanje Niša
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na