img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teoretičari zavera

Srpska internet zvezda: Kako je Jovanka Jolić postala viralna

26. maj 2025, 16:59 M.S.
Jovanka Jolić Foto: YouTube Printscreen/BalkanInfo
Jovanka Jolić
Copied

Uz podsmeh i kritike na društvenim mrežama sve češće se čuju izjave „istoričarke umetnosti” Jovanke Jolić, kako je opskurni mediji predstavljaju

„Srbi su najstariji narod na svetu, sve ostalo su lupetanja!“ – jedan je od niza naslova podkasta „BalkanInfo” čija je redovna gošća „stručnjak za konspirologiju i politički aktivista” Jovanka Jolić, ali i drugi teoretičari zavera.

Njena gostovanja postala su hit u poslednje vreme na društvenim mrežama. Od izjava koje su izazivale podsmeh da je Ilon Mask iz Republike Srpske, do nimalo smešnog izraženog govora mržnje prema Jevrejima.

„Gospođa Jovanka je obrazovana, elokventna, ali je opsjednuta mržnjom prema Jevrejima.. Zašto, samo ona zna..”, konstatovao je neko u komentarima ispod Jutjub videa.

„Milorad Dodik nije Dodik nego Dodig kriptojevrej. On je napravio svoju imperiju i njega ne zanima Republika Srpska. Pa pogledajte ko su mu savetnici sve Jevrej jedan do jednog. Nijedan Srbin oko njega što se tiče savetovanja i toga”, još jedna je u nizu tvrdnji Jolićeve.

A gotovo svaka izjava bi se završavala rečenicom: „I to mora javno da se kaže“.

Ko je Jovanka Jolić?

Za njeno obrazovanje nema zvaničnih potvrda, a u medijima je najčešće predstavljana kao istoričar umetnosti i istraživač. Bavi se „konspirologijom kroz istraživanje duboke države i njihovog rada kroz službe bezbednosti i državne intitucije”, pisao je Istinomer.

Jolić se ne poziva na izvore kada kontroverzne tvrdnje deli, te su njene teorije često predmet podsmeha i kritike.

„Pre neki dan sam pročitala, nisam znala, da je 4.874 srpska vojnika 1916.  godine na Krfu primilo vakcine koje je napravio Ludvik Hiršfeld. Jevrej iz Poljske. I da su svi umrli. A nama je istorija prezentovala da su se oni prejeli i umrli. Znači oni su pobijeni. Zašto naši istoričari ne kažu ko je pobio skoro pet hiljada Srba koji su prošli balkansku golgotu? Dakle, ta jezuitska gimnazija je dala kadar koji ovo ne da da izađe u javnost. Da ovo narod zna sad ne bi zasuko rukave i išao da primi od istih tih Jevreja vakcine”, samo je još jedna u nizu kontroverznih tvrdnji Jovanke Jolić.

„Vreme” je ranije pisalo da teorije zavere vrlo retko igraju ozbiljniju ulogu na istorijskoj pozornici. Njihov teatar je skučeniji i za protagoniste se odvija u kamp prikolicama, na opskurnim radio i TV programima, u malotiražnim mistery magazinima i, neizbežno, u psihijatrijskim klinikama.

Teorije zavere su marginalni društveni fenomen i – osim u jednom slučaju – one po svojoj prirodi ne mogu da se prošire na opštu populaciju. O tome svedoči čitav niz psiholoških studija koje ukazuju na specifičan profil ljudi što uopšte mogu da poveruju u zavere.

Tagovi:

BalkanInfo Jovanka Jolić Teorije zavere
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Voz, Železnica

Železnica

07.maj 2026. I.M.

Putnici: Voz „Soko“ umalo iskočio iz šina kod Zemun polja

Putnici voza Soko tvrde da je kompozicija kod Zemun polja umalo iskočila iz šina. Nekoliko ljudi palo po vagonima, reagovao i lekar

LGBT prava

07.maj 2026. Marija L. Janković

Istopolni roditelji u Srbiji: Od surogat majki i donora do birokratskog pakla i straha

Dvojica muškaraca, poreklom iz Srbije, dobila su dete u inostranstvu putem surogat majke, a onda su se vratili u zemlju. Njihovi strahovi, muke i novac koji su potrošili u borbi sa Srbijom - nesagledivi su

Mediji

06.maj 2026. B. B.

ANEM: Neki mediji pokazali koliko ne poštuju ljudsko dostojanstvo

Smrt devojke čije telo je pronađeno ispred Filozofskog fakulteta pokazalo gde i na čemu novinari stoje kada je reč o pravu na pijetet i pravu na privatnost, saopštio je ANEM

Tragedija u Novom Sadu

06.maj 2026. B. B.

Akademski plenum: Banalan i ciničan spomenik onome što je ubilo ljude

Idejno rešenje za spomenik nastradalima zbog pada nadstrešnice više liči na spomenik onome što je ljude ubilo, nego njima samima i njihovim izgubljenim životima, smatra Akademski plenum

Turistički vaučeri

06.maj 2026. A. P.

Kasni dodela turističkih vaučera: Poseban udar na male ugostitelje

Rat na Bliskom istoku će povećati broj turista u regionu, ali ne može nadomestiti akciju dodele turističkih vaučera

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure