img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije radne snage

Srbi idu u pečalbu, a Srbija puna gastarbajtera

18. februar 2024, 09:22 Z.S/Nezavisnost
Foto: Tanjug
Copied

Puna primena izmena Zakona o zapošljavanju stranaca je počela 1. februara. Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Stručnjaci kažu da je fokus države pogrešan i da je politika niskih zarada dovela do toga da smo ostali bez kvalifikovane radne snage

U našoj zemlji je velika potražnja za radnicima te su tako već pristigli građevinci iz Turske, vozači iz Šri Lanke, dostavljači sa Kube i drugi stranci različitih zanimanja.

Angažovano je i dosta Nepalaca, Indijaca, Pakistanaca, a od skoro i državljana Šri Lanke. Oni iz Kine i Rusije su mahom IT inženjeri. 

Prema podacima Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost, od početka primene Zakona o zapošljavanju stranaca u novembru 2014. godine, broj izdatih dozvola za rad kretao se oko 6-12 hiljada, sve do 2020. godine kada se udvostručio na 23.000. 

Intenzivan rast je nastavljen tako da je prošle godine, prema podacima Ministarstva za rad i zapošljavanje, do 8. decembra stranim licima izdato 48.846 dozvola za rad.

Strani dolaze, domaći odlaze

Trend zapošljavanja starnih radnika ide pod ruku sa odlaskom domaćih. 

Prošlog avgusta načinjene su  izmene i dopune Zakona o zapoljšavanju stranaca, kojim je umnogome pojednostavljena i olakšana procedura zapošljavanja stranaca. Ključna novina tog zakona čije je puna primena počela 1. februara je uvođenje jedinstvene radno-boravišne dozvole i potpuna digitalizacija tog postupka, piše na sajtu sindikata Nezavisnost.

Stručnjaci su tada upozorili da se Srbija očigledno strateški opredeljuje za uvoz jeftine radne snage, umesto za poboljšanje radnih prava svojih građana.

“Ovo samo pokazuje koliko je država nezainteresovana da ulaže u domaću radnu snagu kako ne bi postojao konstantni i veliki odliv radne snage u Evropsku Uniju i druge države”, rekao je tada Mario Reljanović, iz Instituta za uporedno pravo.

Traženi i inženjeri i zanatlije 

Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Sajt Forbes Srbija ocenio je da će namena tog spiska biti “gašenje požara” i podseća da Zakon o zapošljavanju stranaca predviđa “potrebu za otkrivanjem poslova koje nema više ko da obavlja.” 

Tim zakonom predviđeno je da strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije neće morati da prolaze test tržišta rada i čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje. 

Na listi poslova koji će i u 2024. biti najtraženiji su stručnjaci iz IT sektora, mašinski i elektroinženjeri, kao i zanatlije, vozači i prodavci.

Prisutan je izražen deficit zanatlija svih profila, počev od oblasti građevinarstva do ugostiteljstva. 

Nedostaju tesari, automehaničari, kuvari, konobari i frizeri.

IT sektoru sada nedostaju programeri koji će se baviti razvojem veštačke inteligencije koja postaje globalni interes svetske ekonomije i kapitalna investicija.

Zbog defecita radne snage, ekonomisti najavljuju rast plata, jer su, kako kažu poslodavci su primorani da se bore za sav preostali kadar na tržištu Srbije.

Gašenje požara 

Na pitanje da li se identifikovanjem deficitarnih zanimanja može uspešno „gasiti požar“ zbog manjka radnika, predsednica UGS “Nezavisnost” Čedanka Andrić za sajt Nezavisnost je rekla:

„Čim imate požare znači da neke stvari kao država niste dobro uradili. Znate da godinama unazad govorimo da će politika niskih zarada oterati naše ljude iz Srbije i to se i desilo, tako da pomalo i vređa inteligenciju čuđenje poslodavaca i izvršne vlasti kako smo ostali bez kvalifikovane radne snage. Pa šta su mislili da će se desiti?“.

Andrić dodaje i da se mora „posebno pratiti angažovanje radnika iz inostranstva na sezonskim poslovima i zloupotrebe različitih agencija koje ih dovode kako ne bismo imali trgovinu ljudima u svrhu radne eksploatacije, za nas potpuno neprihvatljive pojave“.

Kako se navodi u tekstu, prema demografskim prognozama populacija u Srbiji će se do 2060. godine smanjiti za najmanje 850.000 stanovnika. 

Pa ipak, demografski gubici postoje i zbog odlaska radnika u inostranstvo na rad, pretežno zbog boljih zarada i uslova rada.

„Migracija radne snage je globalna i nije novost da će poslodavci angažovati strane radnike tamo gde imaju deficit domaće radne snage ali ono šta se takođe dešava je da poslodavci u svojoj pohlepi za profitom otpuštaju domaće radnike i angažaju strane kako bi smanjili troškove poslovanja. Ti ljudi onda rade za mizerne zarade i žive u nehumanim uslovima. 

Kao šta želimo da naši radnici u inostranstvu rade u dostojanstvenim uslovima prirodno je za sindikat da se zalaže da radnici iz inostranstva koji rade kod nas imaju dostojanstvene uslove i zaradu“, naglasila je Čedanka Andrić za sajt Nezavisnost.

Tagovi:

deficitarna zanimanja prava radnika Strani radnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ubistvo na Vračaru

Ubistvo

24.mart 2026. B. B.

Roditelji ubijenog mladića na Vračaru četiri meseca bez informacija o zločinu

Branislav Milenković je pretučen 21. novembra, kada je zadobio teške povrede i posle 85 dana umro u bolnici

Iseljavanje

24.mart 2026. B. B.

Nova ekonomija: Iz srpskog blagostanja za jedaneast godina pobeglo 500.000 ljudi

Prema zvaničnim podacima, od 2013. do 2024. godine godine u EU je emigriralo 494.048 građana Srbije

Hakeri

24.mart 2026. B. B.

RSE: Ministarstvo odbrane Srbije na meti ruskih hakera

Ruska grupa „Fancy Bear“ hakovala je šest imejl naloga u Ministarstu odbrane, Vojnoj akademiji i Vojnomedicinskoj akademiji. Srpske vlasti ne reaguju

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

24.mart 2026. Bojan Bednar

Da li je režim uspostavio većinu u Visokom savetu tužilaštva?

Zbog izbora nekih tužilaca u Visoki savet tužilaštva opoziciona javnost smatra da je režim preuzeo potpunu kontrolu nad tim telom. Da li je zaista tako objašnjava predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić

Policija

Hronika

23.mart 2026. I.M.

Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica

Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure