img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije radne snage

Srbi idu u pečalbu, a Srbija puna gastarbajtera

18. фебруар 2024, 09:22 Z.S/Nezavisnost
Foto: Tanjug
Copied

Puna primena izmena Zakona o zapošljavanju stranaca je počela 1. februara. Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Stručnjaci kažu da je fokus države pogrešan i da je politika niskih zarada dovela do toga da smo ostali bez kvalifikovane radne snage

U našoj zemlji je velika potražnja za radnicima te su tako već pristigli građevinci iz Turske, vozači iz Šri Lanke, dostavljači sa Kube i drugi stranci različitih zanimanja.

Angažovano je i dosta Nepalaca, Indijaca, Pakistanaca, a od skoro i državljana Šri Lanke. Oni iz Kine i Rusije su mahom IT inženjeri. 

Prema podacima Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost, od početka primene Zakona o zapošljavanju stranaca u novembru 2014. godine, broj izdatih dozvola za rad kretao se oko 6-12 hiljada, sve do 2020. godine kada se udvostručio na 23.000. 

Intenzivan rast je nastavljen tako da je prošle godine, prema podacima Ministarstva za rad i zapošljavanje, do 8. decembra stranim licima izdato 48.846 dozvola za rad.

Strani dolaze, domaći odlaze

Trend zapošljavanja starnih radnika ide pod ruku sa odlaskom domaćih. 

Prošlog avgusta načinjene su  izmene i dopune Zakona o zapoljšavanju stranaca, kojim je umnogome pojednostavljena i olakšana procedura zapošljavanja stranaca. Ključna novina tog zakona čije je puna primena počela 1. februara je uvođenje jedinstvene radno-boravišne dozvole i potpuna digitalizacija tog postupka, piše na sajtu sindikata Nezavisnost.

Stručnjaci su tada upozorili da se Srbija očigledno strateški opredeljuje za uvoz jeftine radne snage, umesto za poboljšanje radnih prava svojih građana.

“Ovo samo pokazuje koliko je država nezainteresovana da ulaže u domaću radnu snagu kako ne bi postojao konstantni i veliki odliv radne snage u Evropsku Uniju i druge države”, rekao je tada Mario Reljanović, iz Instituta za uporedno pravo.

Traženi i inženjeri i zanatlije 

Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Sajt Forbes Srbija ocenio je da će namena tog spiska biti “gašenje požara” i podseća da Zakon o zapošljavanju stranaca predviđa “potrebu za otkrivanjem poslova koje nema više ko da obavlja.” 

Tim zakonom predviđeno je da strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije neće morati da prolaze test tržišta rada i čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje. 

Na listi poslova koji će i u 2024. biti najtraženiji su stručnjaci iz IT sektora, mašinski i elektroinženjeri, kao i zanatlije, vozači i prodavci.

Prisutan je izražen deficit zanatlija svih profila, počev od oblasti građevinarstva do ugostiteljstva. 

Nedostaju tesari, automehaničari, kuvari, konobari i frizeri.

IT sektoru sada nedostaju programeri koji će se baviti razvojem veštačke inteligencije koja postaje globalni interes svetske ekonomije i kapitalna investicija.

Zbog defecita radne snage, ekonomisti najavljuju rast plata, jer su, kako kažu poslodavci su primorani da se bore za sav preostali kadar na tržištu Srbije.

Gašenje požara 

Na pitanje da li se identifikovanjem deficitarnih zanimanja može uspešno „gasiti požar“ zbog manjka radnika, predsednica UGS “Nezavisnost” Čedanka Andrić za sajt Nezavisnost je rekla:

„Čim imate požare znači da neke stvari kao država niste dobro uradili. Znate da godinama unazad govorimo da će politika niskih zarada oterati naše ljude iz Srbije i to se i desilo, tako da pomalo i vređa inteligenciju čuđenje poslodavaca i izvršne vlasti kako smo ostali bez kvalifikovane radne snage. Pa šta su mislili da će se desiti?“.

Andrić dodaje i da se mora „posebno pratiti angažovanje radnika iz inostranstva na sezonskim poslovima i zloupotrebe različitih agencija koje ih dovode kako ne bismo imali trgovinu ljudima u svrhu radne eksploatacije, za nas potpuno neprihvatljive pojave“.

Kako se navodi u tekstu, prema demografskim prognozama populacija u Srbiji će se do 2060. godine smanjiti za najmanje 850.000 stanovnika. 

Pa ipak, demografski gubici postoje i zbog odlaska radnika u inostranstvo na rad, pretežno zbog boljih zarada i uslova rada.

„Migracija radne snage je globalna i nije novost da će poslodavci angažovati strane radnike tamo gde imaju deficit domaće radne snage ali ono šta se takođe dešava je da poslodavci u svojoj pohlepi za profitom otpuštaju domaće radnike i angažaju strane kako bi smanjili troškove poslovanja. Ti ljudi onda rade za mizerne zarade i žive u nehumanim uslovima. 

Kao šta želimo da naši radnici u inostranstvu rade u dostojanstvenim uslovima prirodno je za sindikat da se zalaže da radnici iz inostranstva koji rade kod nas imaju dostojanstvene uslove i zaradu“, naglasila je Čedanka Andrić za sajt Nezavisnost.

Tagovi:

deficitarna zanimanja prava radnika Strani radnici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Vodosnabdevanje

09.октобар 2025. N. M.

Da li je voda u Zrenjaninu konačno ispravna?

Da Zrenjaninci posle više od dve decenije ponovo imaju zdravu pijaću vodu sa česme, objavio je gradonačelnik tog grada Simo Salapur

Protest ispred Pete beogradske gimnazije

Školstvo

09.октобар 2025. Katarina Stevanović

Peta beogradska gimnazija: Ne prestaju pritisci na učenike i roditelje

Učenici jednog odeljenja Pete beogradske gimnazije našli su se pod pritiskom nakon što su izrazili nezadovoljstvo novim nastavnikom matematike. Slučaj je izazvao reakcije stručne javnosti, roditelja i Zaštitnika građana, koji sada ispituje postupke uprave škole

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure