img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bezvizni režim na Kosovu

Srbi i Albanci sa Kosova: Više putuju, više odlaze

23. јануар 2025, 07:50 Marija L. Janković
Foto: Kossev
Srpski i pasos Kosova; Foto: Kossev
Copied

I Srbi i Albanci sa Kosova tek poslednjih meseci mogu u Evropsku uniju bez viza, 15 godina nakon građana Srbije. Ukidanje viza povećalo je broj putovanja, ali i tražioca neosnovanog azila

Spontano putovanje bez agencije koje se ne planira dva meseca unapred – ovako Dragana Milić iz Kosovske Mitrovice nikada nije putovala. Do pre nekoliko meseci, kada je Evropska unija konačno ukinula vize sa građane čiji srpski pasoš je izdala Koordinaciona uprava za Kosovo.

U istom problemu bio je do pre godinu dana i Avni Mustava, Albanac koji živi u malom mestu pored Prištine. Tek od  januara 2024. godine je počela vizna liberalizacija za građane koji imaju pasoš Kosova.

„Konačno sam otputovala opušteno u Rim, umetnički grad i prestonicu kulture, što mi je bio san ceo život“, kaže za „Vreme“ Tamara, nastavnica klavira u muzičkoj školi. „Mi smo se stvarno osećali kao građani trećeg reda. I to od strane svih, Srbije, Kosova, Evropske unije.“

Više putuju, više i odlaze

Ukidanje viza donelo je više putovanja, čak milion više. Toliko je više putnika koristilo prištinski aerodrom više u 2024. godini u odnosu na godinu pre, a time su oboreni rekordi aerodroma.

Iako obični građani Kosova, bilo Albanci ili Srbi, mogu mnogo lakše da putuju u EU, mnogi pokušavaju i da odu trajno. U odnosu na isti period 2023. godine, sa 3.905 zahteva, udvostručen broj tražilaca neosnovanog azila sa Kosova, navodi se u izveštaju Evropske komisije objavljenom početkom decembra.

„Decenijama su mnogi, posebno mladi ljudi, patili od osećaja getoizacije koji je značajno uticao na njihove živote“, kaže za „Vreme“ Serbeze Hadžinaj, istraživačka novinarka iz Prištine. „Među pogođenim su bili i kosovski Srbi, koji su se suočili sa izazovima mobilnosti, bilo da imaju srpske ili kosovske pasoše. Ova situacija je bila besmislena i doprinela je dezintegraciji srpskih zajednica priznavanjem različitih vrsta pasoša.“

Odlaganje ukidanja viza ostavilo je, dodaje ona, „duboke ožiljke na životima građana Kosova i negativno uticalo na čitavu generaciju“.

Nema podataka o tome koliko  Srba sa Kosova pokušava da aplicira za azil.

Pasoš kao srpski, a zapravo nije

Dragana je jedna od svega 17.000 stanovnika Kosova koji su ostali sa pasošem Koordinacione uprave, što je specifično telo srpskog MUP-a.

Pasoš izgleda isto kao srpski, s tom razlikom što na mestu gde građanima Srbije piše da je pasoš izao MUP Srbije, stanovnicima Kosova piše – Koordinaciona uprava. I još jednom bitnom razlikom – što vlasnici ovog pasoša kaskaju za srpskim čak deceniju i po u pravu da idu bez viza  u EU.

Dragana ima 27 godina, kaže da obožava da putuje, a do sada je samo jednom išla u Prag i na matursku eksurziju u Španiju.

„Nije tu ni stvar para, jednostavno se osećaš da nigde ne možeš da mrdneš“, kaže ona. „Pored toga mi je bilo neverovatno što niko od prijatelja iz Srbije nije razumeo da ja ne mogu da putujem kao oni, jednostavno ljudi nisu imali tu informaciju.“

Ta dva puta kada je putovala sa vizom, morala je da dolazi u Beograd lično i da predaje dokumenta, a zatim je čekala nekoliko nedelja odgovor. Kao i građani Srbije, pre uvođenja vizne liberalizacije davne 2009. godine.

Tako da, čak i kada bi isplanirala put, postojala je mogućnost da je odbiju za vizu, pa se kaže,„nije ni trudila da pokušava“.

Dragana u Rimu
Dragana u Rimu prvi put; Foto: Privatna arfiva

Peripetije duge deceniju i više

Pasoš Koordinacione uprave imalo je 2017. godine čak 92.000 ljudi na Kosovu, da bi sedam godina kasnije taj broj pao na svega 17.000, navodi se u izveštaju poslanika Evropskog parlamenta i izvestilac EP za ukidanje vize Srbima sa Kosova Matjaža Nemeca.

„Sa aspekta poštovanja ljudskih prava, imali smo diskriminaciju ljudi na osnovu mesta prebivališta“, kaže za „Vreme“ Milica Rakić Andrić iz nevladine organizacije Nova društvena inicijativa iz Kosovske Mitrovice. „Ta grupa ljudi je bila potpuno izolovana.“

Broj ovih pasoša se smanjio jer su, dodaje ona, Albanci sa Kosova 10 meseci ranije i sami dobili viznu liberalizaciju, a jedan broj njih je imao ove pasoše. Ipak, najviše zbog toga što su Srbi sa Kosova uspevali da dođu do klasičnih pasoša Srbije.

„Većina tih ljudi su prebacili prebavilište u Srbiju, ali to je bio veliki problem jer ih je policija kontrolisala na najvišem nivou, čak su imali nedaće i ljudi koji su se stvarno preselili u centralnu Srbiju, na primer“, objašvanja Rakić Andrić. „Ispostavilo se da je većina ljudi to uspela da uradi zahvaljujući maloj korupciji jer nije bilo drugog načina.“

Odlukom EU da i njima ukine vize rešio se problem ne samo njima, već i Evropskoj uniji jer su njeni službenici, umeđuvremenu, zatvorili odeljenja koja su se bavila izdavanjem kratkoročnih viza. Tako su neki su izdavali vize u Skoplju, Beogradu, Prištini…

Do ukidanja viza, Srbi sa Kosova su mogli da putuju u zemlje Evrope koje su van Šengena, ali i u Rusiju, Kinu, Indiju, a odlazak u potonje, dodaje ona, nisu mnogo praktikovali.

Foto: Tanjug /Nenad Milošević
Foto: Tanjug /Nenad Milošević

Odlaze i ovako i onako

Od 2018. do 2022. godine, Kosovo je napustilo više od 150.000 ljudi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova 2024. godine.

Za 12 godina, broj građana Kosova koji su otišli da žive u Nemačkoj se skoro udvostručio, pokazuje istraživanje Instituta za napredne studije.

Vizna liberalizacije je, očekivano, samo još dodatno podstakla ljude da odu i to mnogo više, kaže Serbeze Hadžinaj, iako dodaje da još nema zvaničnih podataka o migraciji od kada su vize ukinute, već samo o tražiocima neosnovanog azila.

Ona dodaje da su u slučaju Kosova i vizne liberalizacije, ipak, „primenjeni dvostruki kriterijumi i ljudi su nepravedno kažnjeni“.

„Ne samo zbog korumpirane i kriminalizovane elite na vlasti, već i zbog osporavanja državnosti Kosova i geopolitičkih problema EU“, dodaje Hadžinaj. „Mada je ukidanje viza značajno pojednostavilo kretanje ljudi, olakšalo porodične potrebe i podstaklo turizam, Kosovo ostaje van evropskog sistema zelene karte.“

To znači da se putnici sa Kosova i dalje suočavaju sa dodatnim troškovima prilikom vožnje unutar EU.

Tagovi:

Evropska unija Kosovo migracija Turizam

Octo Tags:

  • Kosovo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure