

Hronika
Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica
Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih




Ronioci Žandarmerije najveći broj intervencija imaju na neuređenim kupalištima ili na kupalištima otvorenog tipa kada na njima nije bilo spasilaca. Zašto ljudi gube život u vodi
U julu se u Srbiji utopilo 14 osoba, a instruktor ronjena Žandarmerije Dejan Đurović kaže da se od početka godine broj njihovih intervencija povećao na 30 i apelovao na građane da vode računa o svom zdravstvenom stanju i plivačkim mogućnostima.
Đurović je istakao da su uzroci utapanja različiti, ali da je prvenstveno reč o lošim tehnikama plivanja, odnosno da najčešće stradaju neplivači i oni koji loše plivaju.
„Govorimo i o lošem zdravstvenom stanju kupača. Sledeća stvar je alkoholisano stanje, a posle toga već dolaze neke situacije – prejedanje, nebriga o svojoj deci i već stvari koje su mimo naših mogućnosti da saznamo zbog čega se neko utopio“, rekao je Đurović za Radio-televiziju Srbije.
Napomenuo je da ronioci Žandarmerije najveći broj intervencija imaju na neuređenim kupalištima ili na kupalištima otvorenog tipa kada na njima nije bilo spasilaca.
Ne ulaziti u vodu u alkoholisanom stanju
Đurović je upozorio da je jedan od velikih problema u Srbiji to što mnoga kupališta na otvorenim vodama nemaju uređenu spasilačku službu, niti uređeno priobalje za kupanje.
On je uputio apel građanima da vode računa o svom zdravstvenom stanju i o svojim plivačkim mogućnostima.
Đurović je istakao da se mnogo mora voditi računa o deci, pogotovo ako imaju manje od 12 godina, da roditelji ne bi trebalo da puštaju da deca sama ulaze u vodu, nego da budu pored njih.
Istakao je da u vodu ne bi trebalo ulaziti u alkoholisanom stanju, posebno kada su temperature visoke jer se tada alkohol nekoliko puta pojačava u organizmu, odnosno da alkohol u kombinaciji sa visokim temperaturama stvara takav subjektivni osećaj.


Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih


U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije


Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti


Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost


Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve