img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Severna Makedonija uvodi solarne panele – da li se to isplati u Srbiji?

03. septembar 2025, 12:29 Bojan Bednar
U Srbiji ima više od 20 solarnih škola u statusu prozjumera. Foto: Freepik/prostooleh
Cene električne energije trenutno su veoma niske
Copied

Sagovornici „Vremena“ podeljenog su mišljenja da li bi i u Srbiji sličan projekat onome u Severnoj Makedoniji - da javne ustanove moraju obavezno da postavljaju solarne sisteme na svoje objekte

Severna Makedonija je, u cilju usklađivanja sa standardima Evropske unije, izmenila svoj Zakon o energetskoj efikasnosti tako da će javne ustanove u toj zemlji obavezno morati da postavljaju solarne sistemena svoje objekte.

Na taj način, računaju, biće podstaknute ekonomske i zakonske pogodnosti za građane, što bi trebalo da dovede do nižih računa za energiju, bolje zaštite životne sredine, čistijeg vazduha i otvaranja novih zelenih radnih mesta.

Vlasti u Severnoj Makedoniji smatraju da će se na taj način načiniti suštinski korak ka smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i integraciji obnovljivih izvora energije.

Sagovornici „Vremena“ podeljenog su mišljenja da li bi i u Srbiji sličan projekat mogao da zaživi.

Ogromni gubici u distribuciji struje

Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković kaže za „Vreme“ da je broj zahteva za priključak na postojeću električnu mrežu mnogo veći od postojećih kapaciteta.

„Gubici u našem distributivnom i prenosnom sistemu su strašni i jednaki su proizvodnji termoelektrane u Kostolcu. Srbija prvo mora da sredi svoju mrežu da bi mogla da se bavi solarnom energijom, a tu je i pitanje isplativosti. Zaista mislim da je reč o populističkim merama koje u skladu sa dogmom o zelenoj agendi“, kaže Zdravković.

On ukazuje da svet odustaje od takvih ideja, sada kada u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon dolaska Donalda Trampa na vlast, „ta priča jednostavno nema prođu“.

„Evropske zemlje koje su se obogatile na industriji uglja i čelika tokom 19. i 20. veka, pre svega Nemačka, želele su da nametnu svoje nove tehnologije, a onda se ispostavilo da Kina proizvodi 95 odsto svega. Jednostavno, i te evropske zemlje polako odustaju i odustaće od toga, i vidi se namera da se u pogon ponovo stave nuklearne elektrane, a od termoelektrana se ne odustaje, već se rok za njihovo zatvaranje pomera“, kaže Zdravković.

„Jednostavno neisplativa investicija“

On navodi primer Poljske koja je za 20 godina produžila radni vek termoelektrana, koje će nakon toga zameniti nuklearne elektrane.

„Solarna energija je jednostavno neisplativa investicija“, ističe Zdravković.

Na pitanje zašto se onda toliko insistira na ispunjenju tih zadatih ciljeva koji na papiru izgledaju lepo, ali su u praksi često neostvarivi, Zdravković ocenjuje da su za to odgovorne multinacionalne korporacije koje su pokušale da namentnu svoj biznis i svoje tehnologije.

On navodi da se, kada je u pitanju elektromobilnost, samo Holandiji nedostaje 34.000 trafo-stanica, dok Srbija ukupno ima 35.000 trafo-stanica.

„Evropsku energetsku politiku vode svi, samo ne inženjeri, otuda i odricanje od gasa i prelazak na tečni naftni gas, a u međuvremenu je nivo nemačke industrijske aktivnosti smanjen za više od 25 odsto, jer više nemaju jeftine energente, što je bila osnovna prednost Nemačke na druge ekonomije“, zaključuje Zdravković.

I zemlje severnije od Srbije koriste solarnu energiju

Mirko Popović iz Regulatornog instituta za obnovoljivu energiju i životnu sredinu (RERI) kaže za „Vreme“ da je načelno pozitivno iskoristiti krovove za ugradnju solarnih panela, ali ističe da svaki projekat ima svoje specifičnosti.

„Načelno je pozitivno, budući da su pomenute zgrade u Severnoj Makedoniji u vlasništvu države, pa je takav projekat lakše sprovesti“, kaže Popović.

On napominje da se solarna energija koristi i zemljama koje su severnije od Srbije ili Severne Makedonije, navodeći primer Nemačke i Danske.

Dodaje i da u Srbiji već postoje projekti izgradnje malih solarnih jedinica na krovovima i to je omogućeno građanima, ali naglašava da, koliko je njemu poznato, u Srbiji ne postoji tačan popis objekata u javnom vlasništvu, ali da ih je verovatno više od 10.000.

„Na jednom broju tih objekata sigurno se mogu postaviti solarni paneli i može se proizvesti određena količina električne energije, ili toplotne energije, što je podjednako dobro. Posebno na jugu Srbije ima dovoljno sunčanih dana da bi to bilo isplativo“, kaže Popović.

Prioritet je energetsko upravljanje javnim zgradama

Međutim, on naglašava da bi, ukoliko bi se pristupilo energetskom upravljanju javnim zgradama, prethodno trebalo postaviti nekoliko pitanja državi.

„Najpre, trebalo bi odgovoriti na pitanje da li je uspostavljen odgovarajući sistem energetskog menadžmenta u smislu podataka o potrošnji energije i načinu na koji se te zgrade greju, odnosno da li su te zgrade izolovane na odgovarajući način, tako da se ne gubi toplotna energija. Svakom objektu javne namene bi trebalo pristupati na taj integralni način, a ne samo da se postave solarni paneli, jer to onda donekle zvuči kao populistička mera“, kaže Popović.

Kao drugo pitanje on navodi i proveru primene podzakonskih akata koji uređuju promet na tržištu uređaja za grejanje i hlađenje, odnosno za klimatizaciju.

„Taj podzakonski akt je već stupio na snagu i Srbija je već trebalo da ima zahtevnije standarde za uređaje za klimatizaciju. Po mojim saznanjima taj pravilnik se ne primenjuje i na tržištu se i dalje nalaze klima-uređaji koji su ispod standarda“, kaže Popović.

Dodaje i da se nikako ne sme zanemariti ni to od koga se i po kojoj ceni nabavljaju solarni paneli.

„Ne kažem da je tako bilo u Severnoj Makedoniji, ali u Srbiji je svaki javni projekat pod senkom korupcije“, zaključuje Popović.

Tagovi:

Energetika Energija Solarna energija Energetska efikasnot solarni paneli
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vesti

16.novembar 2026. M.T.

Strazbur: Srbija nije zaštitila romskog dečaka od napada u Valjevu

Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome

mediji

Vesti

16.novembar 2026. A.M.

Kako Media Daily nominuje „najbolje sajtove u regiji”

Među 20 nominovanih portala Media Daily za najbolji regionalni portal našlo se i sedam iz Srbije, uključujući medije koje finansira Telekom

Direktor „Jovine“ gimnazije Radivoje P. Stojković

Vesti

16.novembar 2026. N. R.

„Vreme“ saznaje: Direktor Jovine gimnazije razrešen dužnosti

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“

Miodrag Majić

Vesti

16.novembar 2026. M. L. J.

Majić: Tužilaštva su štitila vlast umesto da gone počinioce krivičnih dela

Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka

Društvo

16.novembar 2026. Anja Mihić

„Afera bubamara“: Kako sin Cece Ražnatović brani pravoslavlje

Veljko Ražnatović je prošle nedelje u vrtiću u Titelu branio pravoslavlje od kostima bubamare. Njegova reakcija pokrenula je raspravu o rodnim ulogama, tradicionalizmu i vaspitanju dece, ali i talas šala na društvenim mrežama

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure