img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sukob na Bliskom istoku

Rat i putovanja: Važi li u sukobu osiguranje

05. mart 2026, 18:25 K. S.
Aerodrom Dubai Foto: AP Photo/Altaf Qadri
Međunarodni aerodrom u Dubaiju
Copied

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku otvorila je niz pitanja za putnike - od toga šta se dešava kada su letovi otkazani do toga da li putno osiguranje važi u ratnim okolnostima

Umesto civilnih aviona, nad Bliskom istokom lete bombe.

Pojedine države zatvaraju vazdušni prostor, aviokompanije menjaju rute ili otkazuju letove, a putnici ostaju zaglavljeni u tranzitu ili na aerodromima bez jasne informacije kada će moći da nastave putovanje.

Deo turista, među njima i brojni putnici iz Srbije, koji su se već nalazili u ratnom regionu suočio se upravo sa takvom situacijom – povratak kući iznenada je postao neizvestan.

U takvim okolnostima otvaraju se i brojna praktična pitanja: šta ako se put produži mimo plana, ko snosi troškove povratka i da li putno zdravstveno osiguranje važi u ratnim okolnostima.

Putnik na aerodromu
Foto: AP Photo/Hassan Ammar
Brojni letovi se otkazuju
Šta zapravo pokriva putno osiguranje

Standardne polise putnog zdravstvenog osiguranja po pravilu ne pokrivaju štete i troškove nastale kao posledica ratnih dejstava, terorističkih napada ili građanskih nemira.

„Za osnovne rizike, poput prehlade, posekotine ili preloma, osiguranje važi, ali štete nastale kao posledica ratnih ili terorističkih dejstava po pravilu nisu pokrivene”, objašnjava za „Vreme” Miloš Mamula, direktor sajta Osiguranik.com.

Drugim rečima, ako se putnik razboli ili povredi tokom putovanja, polisa se aktivira kao i u svakoj drugoj situaciji. Međutim, ukoliko bi povreda ili šteta bila direktna posledica ratnih dejstava, takvi troškovi izuzeti su iz pokrića.

Posebne polise koje podrazumevaju i rizike boravka u ratnim zonama postoje, ali su namenjene specifičnim profesijama, pre svega novinarima i humanitarnim radnicima.

„Za turiste takve polise praktično ne postoje. Kada bi standardna polisa pokrivala i ratne okolnosti, bila bi mnogo skuplja i za većinu putnika ne bi bila isplativa. U 99 odsto slučajeva takva polisa nije neophodna”, kaže Mamula.

Čak i kada je reč o povredama ili zdravstvenim problemima koji bi u normalnim okolnostima bili pokriveni polisom, u ratnim zonama može se pojaviti dodatni problem – dostupnost zdravstvene pomoći.

„U standardnim okolnostima, kada putnik aktivira osiguranje, osiguravajuća kuća ga povezuje sa lokalnim asistentom koji pomaže da se pronađe najbliža zdravstvena ustanova. U ratnim okolnostima pitanje je da li takav sistem uopšte može da funkcioniše”, navodi Mamula.

Uz putno zdravstveno osiguranje postoji i osiguranje za otkaz putovanja. Međutim, ta vrsta polise obično se ne kupuje neposredno pred put i najčešće ne pokriva ratne okolnosti, već situacije poput bolesti ili drugih razloga zbog kojih putnik nije u mogućnosti da otputuje.

Osiguravajaću kuća u tom slučaju može pokriti trošak čitavog putovanja, pojašnjava Mamula.

Putnica na aerodromu
Foto: AP Photo/Aaron Favila
U problemu su i putnici u drugim zemljama, koji bliskoistočne aerodrome koriste za presedanja
Kada put traje duže nego što je planirano

U kriznim situacijama često se javlja i problem produženja boravka u inostranstvu, naročito kada se poremeti aviosaobraćaj.

„Ljudi nas često pitaju da li mogu da produže osiguranje kada su već u inostranstvu. To jeste moguće, ali osiguravajuće kuće imaju različite uslove. Produžetak ne ide automatski, niti može da se završi onlajn, već se podnosi zahtev za konkretan slučaj, nakon čega osiguravač odlučuje da li će ga odobriti”, objašnjava Mamula.

U praksi, dodaje, osiguravajuće kuće u takvim situacijama uglavnom odobravaju produženje polise, ali pod određenim uslovima.

„Kod nekih osiguravača jedan od uslova je da tokom trajanja polise nije bilo značajnijih šteta. Ukoliko je osiguranik koristio polisu zbog lakših zdravstvenih tegoba poput prehlade, produženje se najčešće ipak odobrava”, kaže Mamula.

Turizam u senci sukoba

Kriza na Bliskom istoku već se odrazila i na turistički sektor. Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA) Aleksandar Seničić ocenjuje da je situacija neizvesna i savetuje putnicima dodatni oprez.

„Turisti bi u ovom trenutku trebalo da izbegavaju putovanja na Bliski istok dok se bezbednosna situacija ne stabilizuje”, rekao je Seničić, prenosi Tanjug.

On dodaje da su putnici koji putuju preko turističkih agencija u nešto povoljnijoj situaciji, jer agencije u kriznim okolnostima mogu da pomognu u organizaciji povratka ili promeni aranžmana.

Upozorenja države

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije u međuvremenu je pojačalo upozorenja građanima koji planiraju putovanja. Na sajtu ministarstva dostupan je i takozvani „semafor za putovanja“, sistem koji po državama označava nivo bezbednosnog rizika i daje preporuke za putnike.

Građanima se savetuje da izbegavaju putovanja u područja pogođena oružanim sukobima i da redovno prate bezbednosna upozorenja i obaveštenja nadležnih institucija. Onima koji se već nalaze u rizičnim regionima preporučuje se da ostanu u kontaktu sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije.

Srbija je organizovala posebne letove za evakuaciju ili povratak građana iz kriznih područja.

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da se u narednim danima očekuje još letova za građane Srbije koji žele da se vrate iz ratom zahvaćenih zona na Bliskom istoku.

Tagovi:

Bliski istok Turizam Putovanja Osiguranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Aleksandar Vučić

Mediji

16.april 2026. Marija L. Janković

Režimska borba protiv medija: Ko odnosi pobedu pred izbore

Vlast na mnoge načine pokušava da stane na put profesionalnim medijma pred opšte izbore u Srbiji. Kako bi kampanja izgledala da u tome i uspeju? Da li građani mogu da se oslone samo na društvene mreže?

Vakcina u rukama lekara

HPV vakcina

15.april 2026. K. S.

HPV vakcina besplatna i za odrasle u Srbiji: Ko može da je dobije

Građani do 45 godina mogu da se vakcinišu uz preporuku specijaliste i jasno definisanu proceduru

Granični prelaz Batrovci

Saobraćaj

15.april 2026. I.C.

Srbija i EES: Gužve na granici nešto manje, ali leto tek stiže

Nakon uvođenja sistema EES, došlo je do velikih gužvi na granicama i aerodromima širom Evrope. Situacija se trenutno stabilizuje, ali stručnjaci upozoravaju da bi letnja sezona mogla doneti nove probleme

Kraljevo

Moravski koridor

15.april 2026. I.M.

Protest u Ratini kod Kraljeva: Vodenim mlazom iz cisterne na vlasnike parcela

Na protestu vlasnika parcela u Ratini kod Kraljeva, koji traže naknadu štete zbog izgradnje Moravskog koridora, došlo je do incidenta kada je cisterna angažovane firme poprskala okupljene, pri čemu je jedna žena povređena i hospitalizovana

NIkolina Crnogorac sa sinom Nikolom, koji ima autizam, na primoriju

Inkluzija

15.april 2026. Anja Mihić

„Moj sin i suprug su osuđeni jedan na drugog“

Mladi sa autizmom, po završetku škole, nemaju pravo na personalnog asistenta zbog bizarne formulacije u pravilniku. Tako ostaju izolovani u kući i bez društvenog života

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure