img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saveti advokata

Protesti i blokade: Kako se ponašati u slučaju privođenja

20. avgust 2025, 14:04 B. B.
Foto: Fonet / MUP Srbije
Ilustracija
Copied

Iako građani ne bi trebalo da budu privođeni zbog učešća u mirnim protestima, to se ipak događa, jer policija hapsi koga stigne. Advokati daju savete kako da se privedeni ponašaju da ne bi završili u pritvoru

U slučaju privođenja na protestima ili nakon njih, najčešće se pravno ne zna zbog čega je neko privden, jer se može desiti da je ta osoba vređala policiju, gađala je kamenjem ili nečim drugim, ili se zaletala na policajce i udarala ih po štitu ili telu, navode advokati, sagovornici „Vremena“.

Iz iskustva advokata koje smo kontaktirali može se zaključiti da policija na protestima hapsi potpuno neselektivno, iako to nikada neće priznati. Tek nakon što se privedeni dovedu u policijsku stanicu, odlučuje se, u saradnji sa tužiocem ili sudijom za prekršaje, kako će se prema kome postupati.

Advokati ukazuju da to što je neko uhapšen ne znači automatski da će biti zadržan, jer može da se dogodi da bude pušten već nakon jednog sata.

Tri mogućnosti nakon privođenja

Oni navode da postoje tri mogućnosti: da policija shvati da je pogrešila i odmah pusti privedenog, da se protiv osobe podnese prijava za lakši prekršaj, pri čemu se privedeni pušta iz policijske stanice, a prekršajna prijava mu se šalje na kućnu adresu. I, konačno, da osoba bude osumnjičena za teške prekršaje iz oblasti javnog reda i mira, koje su u rangu prekršaja u alkoholisanom stanju, pri čemu se osoba privodi po hitnom postupku dežurnom sudiji za prekršaje.

Osobe koje se privode dežurnom tužiocu po hitnom postupku se zadržavaju i bez rešenja, one su praktično nekoliko sati lišene slobode, jer moraju da sačekaju da budu privedene tužiocu.

Tako može da se dogodi da u policijskoj stanici u koju je neko priveden, a počinio je teži prekršaj, nema dežurnog tužioca, pa privedeni mora da bude sproveden u policijsku stanicu u kojoj ima tužilaca.

Ukoliko tužilac proceni da je privedeni počinio neko krivično delo, njemu se određuje policijsko zadržavanje do 48 sati. Advokati navode da iskustva iz aktulenih protesta govore da se takav pritvor najčešće određuje zbog krivičnih dela nasilničkog ponašanja na sportskoj priredbi ili javnom skupu i napada na službeno lice.

Advokati upozoravaju da je krivično delo nasilje na sportskoj priredbi ili javnom skupu veoma široko postavljeno, pa ljudi mogu da budu privedeni zbog različitih stvari: zbog guranja, uvreda, bacanja predemta, maltene sve što ne podrazumeva mirno kretanje ulicom.

Prvih 48 sati

U tih pomenutih 48 sati privedeni mora da bude izveden pred tužioca, da da iskaz, a tužilac najčešće predlaže pritvor. Tada se odlazi kod sudije za prethodni postupak, gde se održava ročište dok je privedeni u pritvoru tokom kog privedeni daje iskaz i kod sudije. Nakon toga sudija odlučuje da li će biti određen pritvor.

Postoje tri mogućnosti: da se privedeni odmah pusti na slobodu, da mu se odredi pritvor ili da mu se odredi mera zabrane napuštanja stana, koja može da podrazumeva i takozvanu „nanogicu“.

Poštovanje zabrane napuštanja stana se proverava tako što se osoba kojoj je izrečena ta mera nekoliko puta dnevno poziva na fiksni telefon u stanu. Ukoliko osoba nema fiksni telefon u stanu stavlja mu se nanogica, ili mu se čak može odrediti i pritvor.

Šta preporučuju advokati

Glavna preporuka advokata onima koji odlaze na proteste, posebno ako imaju želju da deluju nasilno, sastoji se u tome da bi oni trebalo da imaju kontakt sa nekim advokatom. Ukoliko oni lično nemaju takav kontakt, trebalo bi da imaju nekog rođaka ili prijatelja koji ima kontakt sa advokatom koji će biti obavešten u slučaju privođenja.

Advokati podsećaju da se u suprotnom može dogoditi ono što se već dešavalo: da se, pošto im telefon bude oduzet, po nekoliko sati ne zna gde su uhapšeni.

Drugi savet advokata odnosi se na ponašanje nakon privođenja. Advokati savetuju da se privedeni ponašaju normalno, da se ne opiru hapšenju, jer to može da bude kvalifikovano kao napad na službeno lice, i da privedeni onda bude optužen za dodatno delo.

Advokati savetuju privedenima i da ne budu drski i da ne provociraju, da se ne „junače“, jer u suprotnom mogu da budu ozbiljno povređeni. Po slovu zakona policija ne bi smela nikoga da maltretira i tuče, ali advokati ukazuju na ono što znaju svi građani – da se nad nekim uhapšenim ljudima sprovodi policijska tortura.

Iako građani ne bi trebalo da budu privođeni zbog učešća u mirnim protestima, to se ipak događa, a advokati apeluju na građane koji učestvuju u protestima da ne čine „glupe stvari“, kao što je gađanje kamenjem državnih institucija ili policije „jer se time ne može promeniti vlast, ali se može završiti u pritvoru“.

Tagovi:

Protesti Advokati Policija Privođenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Policija

Hronika

23.mart 2026. I.M.

Serija napada u Beogradu: Molotovljevi kokteli i bombe kao svakodnevica

Provala nasilja u Beogradu tokom poslednjih meseci, uključujući eksplozivne naprave i paljevine, sve više podseća na kriminalni talas devedesetih

Zdravstvo

23.mart 2026. Bojan Bednar

„Medicinske pustinje“ i manjak pedijatara u Srbiji: Planskog rešenja ni od korova

U Evropskoj uniji jedan pedijatar dolazi na 600 do 1000 dece, dok je u Srbiji taj odnos 1700 dece na jednog pedijatra. Problem i što su doktori za decu neravnomerno raspređeni, kaže za „Vreme“ prof. dr Georgios Konstantinidis, predsednik Udruženja pedijatara Srbije

Nedim Sejdinović

Asocijacije onljan medija

23.mart 2026. K. S.

Sejdinović: Zajedno protiv „lokalnih informera“, hakerskih i svih drugih napada

Na skupštini u Kragujevcu izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor Asocijacije onlajn medija (AOM), a za njegovog predsednika novinar „Vremena“ Nedim Sejdinović. Najavljena je jača podrška nezavisnim medijima i digitalnoj bezbednosti

Politika i kriminal

23.mart 2026. B. B.

Provala nasilja u Čačku: Prebijanje, ranjavanje, ubistvo i svi ti maskirani muškarci

Zbog provale nasilja i kriminala u Čačku mnogi prave porođenja sa devedestim godinama. Policija i tužilaštvo se uglavnom ne izjašnjavaju, a građani strepe za svoju bezbednost

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure