

Protest na Slaviji
Koliko je 7.691 plus 6.154? (video)
Uživo u programu TV Informera, Dragan J. Vučićević broji koliko ljudi je na studentskom protestu na Slaviji. Vučićević i MUP kažu jedno, Arhiv javnih skupova drugo. Ko ume da broji, a ko ne?




U zemlji u kojoj se svake godine rađa sve manje dece, a mladi masovno odlaze, vlast i dalje nudi slogane, jednokratnu pomoć i simbolične konkurse kao odgovor na demografsku katastrofu, dok istovremeno ugnjetava sve koji joj se protive
Dok vlast godinama najavljuje „demografsku obnovu“, Srbija se prazni. Slogani o rađanju, jednokratne isplate za novorođenčad i povremeni konkursi za mlade predstavljaju se kao ozbiljna strategija, ali statistika neumoljivo pokazuje da te mere nemaju vidljiv efekat.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2025. godine u Srbiji je rođeno 58.445 dece, 1.866 manje nego godinu ranije. Pad od 3,1 odsto doveo je do istorijskog minimuma, pošto je prvi put godišnji broj živorođenih pao ispod 60.000. Poslednji popis stanovništva iz 2022. godine pokazao je da od 4.721 naselja u Srbiji u gotovo svakom desetom nema dece.
Istovremeno, Srbija već godinama beleži masovni odlazak stanovništva. U poslednjoj deceniji zemlju su napustile stotine hiljada ljudi, mahom mladih, obrazovanih i radno sposobnih. Uprkos tome, vlast i dalje izbegava da emigraciju tretira kao centralni problem demografske politike.
Umesto toga, odgovornost se neretko prebacuje na pojedince – porodice koje „ne rađaju dovoljno“ i mlade koji „odlaze prerano“. Predsednik Aleksandar Vučić poručivao je tako ranije ljudima da rađaju decu jer, kako je rekao, neće imati ko da radi u fabrikama.
Pre osam godina, 2018. Srbija je krenula u promociju rađanja – sloganima. Birao se tada najbolji slogan koji će podstaći ljude da stvaraju porodice, ali ovakva akcija nije mnogo doprinela povećanju broja dece. Štaviše, od tada do danas, godišnji broj novorođenčadi je u opadanju.
Usledile su druge akcije – jednokratne pomoći opština i gradova, pa i države za novorođeno dete, ali ni to nije napravilo pomak.
Zvanične mere države uglavnom se svode na jednokratna davanja: novac za rođenje deteta, subvencije za stanove, povremene poreske olakšice i medijske kampanje.
Jedna od poslednjih mera bio je konkurs za podsticaje u poslovanju za mlade iz opština sa negativnom demografijom, a država je dala do pola miliona dinara za pokretanje posla.
Kroz Program podrške ekonomskom razvoju, opredeljeno je 50 miliona dinara za podsticanje preduzetništva mladih. Premijer Srbije Đuro Macut poručio je da „bez ekonomske sigurnosti nema demografske stabilnosti“.
Sa ministarkom privrede Adrijanom Mesarović, premijer je uručio rešenja mladima iz demografski ugroženih područja.
Međutim, razmere tog programa otkrivaju suštinski problem državne politike. U trenutku kada Srbija godišnje gubi desetine hiljada stanovnika, pomoć je dodeljena za svega 22 korisnika iz deset okruga, u iznosu do 500.000 dinara.
Demografi i ekonomisti godinama upozoravaju da se demografski pad ne može zaustaviti konkursima, kampanjama i jednokratnim isplatama.
U Srbiji 2026, zahvaćenoj dugogodišnjim naprednjačkim režimom, stranačkim zapošljavanjem, maltretiranjem neistomišljenika, ekonomski oslabljenom, uz visoke cene i niske zarade, političku krizu, veliko je pitanje da li su bilo kakve mere relevantne u rešavanju demografskih problema. Ili će se obistiniti – ko poslednji ode, nek’ ugasi svetlo.


Uživo u programu TV Informera, Dragan J. Vučićević broji koliko ljudi je na studentskom protestu na Slaviji. Vučićević i MUP kažu jedno, Arhiv javnih skupova drugo. Ko ume da broji, a ko ne?


Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja objavio je da je stupio na snagu novi Zakon o državljanstvu, koji donosi brže i jednostavnije procedure


Hapšenja sedmoro direktora srpskih zdravstvenih i obrazovnih ustanova u Gračanici „pokazuju da je na delu kriminalizacija legitimnog interesa Srba na Kosovu“, misli urednica KoSSev-a. Ona za hapšenja krivi i Srpsku listu


Novinari, urednici i zaposleni na portalu i novinama Nova i nedeljniku Radar su osnovali sindikat. Poručili su da „neće pristati na cenzuru“


Vladimir Janković je postavljen za novog v.d. direktora Zemunske gimnazije. Kako sam tvrdi, bavio se proizvodnjom metalne galanterije, bio trgovac, a geografiju je diplomirao u 50. godini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve