
Društvo
Zašto svaka veća kiša izazove haos u Beogradu?
Opet je velika količina kiše izazvala haos, ali se drugo i ne može očekivati posebno u Beogradu koji je izbetoniran do krajnjih granica

U nameri da zainteresuje učenike srednjih škola da upišu smerove za deficitarna zanimanja, Vlada donela uredbu o finansijskoj podršci dualnom obrazovanju
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o finansijskoj podršci dualnom obrazovanju, radi pružanja podrške učenicima koji će biti upisani na trogodišnje i četvorogodišnje dualne obrazovne profile na kojima se školuju za deficitarna zanimanja.
Prema toj Uredbi, država će od septembra za svakog od njih, bez obzira da li imaju praksu u kompaniji ili ne, izdvojiti po 5.000 dinara mesečno tokom svih devet meseci trajanja školske godine.
A kada počne praksa, osim 5.000 dinara đaci će dobijati i nadoknadu od kompanija za svaki dan proveden na praksi. Prema Zakonom o dualnom obrazovanju to je 70 odsto minimalne cene rada po satu, odnosno 4500 dinara dnevno. Učenici starijih razreda, koji imaju više časova prakse, mogu od firme u kojoj se obrazuju mesečno da prime i do 30.000 dinara.
Prema podacima Privredne komore Srbije, trenutno su deficitarna zanimanja u građevinarstvu: varioci, tesari, zidari, građevinski tehničari, rukovaoci građevinskim mašinama.
U tekstilnoj industriji nedostaju šivači, modelari odeće, modelari obuće, mehaničari tekstilnih mašina, a u trgovini i ugostiteljstvu nema prodavaca, mesara, pekara, konobara, kuvara, sobarica i recepcionera.
U deficitu su i vozači kamiona i autobusa, stolari, bravari, alatničari, automehaničari, autolimari, farbari, vodoinstalateri, tapetari, operateri na CNC mašinama, mehanotroničari, električari, mašinbravari, bravari monteri, metalostrugari, metaloglodači, livari…bravari zavarivači, keramičari….
U srednjim školama trajno su ugašeni smerovi za stakloresce, za kožare, obućare, armirače… a i oni su deficitarni.
Srednjoškolci smerova na kojima se uče zanati nakon diplomiranja se lako zapošljavaju i imaju veće plate od svojih profesora. Praksa govori da su sva ta zanimanja deficitarna i u Evropi, te da oni, sa srpskom diplomom, odlaz u druge zemlje d tamo rade za vidno višu platu.

Opet je velika količina kiše izazvala haos, ali se drugo i ne može očekivati posebno u Beogradu koji je izbetoniran do krajnjih granica

Kako je nastao Studentski pokret i zašto je pobedio na izborima 2026? Psihološka analiza objašnjava uspon pokreta kroz informacioni socijalni uticaj posle pada nadstrešnice, izgradnju poverenja, signalizaciju širine podrške, pluralističko neznanje, nenasilje i kampanju Studentske liste. Razmatra i ulogu represije, identiteta i emocija.

Radnici fabrike stočne hrane u Pojatama kažu da su proglašeni viškom zaposlenih odmah pošto su najavili štrajk, dok plate mesecima nisu isplaćivane redovno ni u celosti. Iz fabrike tvrde da je uzrok blokada računa u Alta banci i loša situacija na tržištu.
Raskid ugovora sa kompanijom Džareda Kušnera ne znači da je slučaj Generalštab završen. Studentski pokret traži da nova Narodna skupština ukine leks specijalis kojim je omogućena realizacija projekta i da se kompleksu vrati status kulturnog dobra

Tri i po godine posle masakra u „Ribnikaru“ javnosti nije poznato na osnovu kog rešenja K. K. boravi u klinici, koliko dugo može da ostane i ko o tome odlučuje. „Vreme“ to istražuje u novom broju
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve