
Svetski dan Roma
Umesto stvarnih promena, EU podstiče „industriju inkluzije Roma“
Umesto da podržavaju stvarne političke promene na lokalnom nivou, institucije Evropske unije finansiraju performanse: strogo kontrolisanu „industriju inkluzije Roma“
Na Međunarodni dan žena u subotu (8. mart) u Srbiji pored protesta „Žene u prvim redovima“ i Osmomartovskog marša, studenti u blokadi u Beogradu pozvali su i na skup „Studenti i radnici – rame uz rame“. Studentkinje se nadaju da opšta pobuna može biti dobra i za prava žena
U jednoj ruci cvet, u drugoj transparent. Oko vrata pištaljka, a na ljubičastim majicama bedževi sa natpisom „Laki štrajk“ i „Žene će spasiti svet“, piše Dojče vele (DW).
Tako će otprilike u subotu izgledati obeležavanje Međunarodnog dana žena u Srbiji, koje će ove godine poprimiti nešto drugačiji oblik. Pored protesta „Žene u prvim redovima“ i Osmomartovskog marša, studenti u blokadi u Beogradu pozvali su i na skup „Studenti i radnici – rame uz rame“.
Time, kažu, žele da podrže radnike koji im svojim aktivnosti pružaju podršku od početka studentskih protesta – već više od 100 dana. Studenti su pozvali građane da povodom Osmog marta obuku i odeću u ljubičastoj boji, kao simbol borbe za rodnu jednakost.
Generacijske borbe
„Biće najjači Osmi mart, jedva čekam“, ushićeno priča Jelena Vujanović, studentkinja Visoke tekstilne škole za dizajn, tehnologiju i menadžment u Beogradu.
Ponosno podseća da su baš tekstilne radnice, tražeći bolje uslove rada, prve pokrenule velike demonstracije u Americi, što je kasnije iznedrilo i obeležavanje Međunarodnog dana žena.
Iako ovom danu inače ne pridaje preveliki značaj, ovaj Osmi mart biće poseban i za Milicu Ilić, studentkinju Fakulteta političkih nauka. „Jako je lep osećaj biti studentkinja ove godine za Osmi mart. Bake nas pozdravljaju na ulici i kažu da im je žao što one nisu imale priliku da žive u trenutku kada mogu da kažu svoje mišljenje i da se njihov glas čuje.“
Ona smatra da je, zahvaljujući zalaganjima feministkinja u prošlosti, napravljen značajan napredak po pitanju ženskih prava u svim poljima. Kako ističe, to se možda najbolje može videti kada uporedi svoje i odrastanje svoje majke koja i dalje trpi posledice neravnopravnosti na radnom mestu.
Uprkos tome, iako kaže da se trudi da održi pozitivan stav, ne može da se odupre utisku da „svedočimo jakom generacijskom potlačivanju žena“ i da će trebati „mnogo vremena da se to ispravi, ako ikad i dostignemo stadijum u kome ćemo biti u potpunosti ravnopravne“.
Plenumi stvorili „sinergiju polova“
Ipak, ove su blokade „stvorile novu energiju i uspostavile pravu sinergiju polova“, priča Milica. Kroz osmeh se priseća jednog plenuma kada je kolega ustao i rekao: „Ljudi, molim vas dajte devojkama da urade sve, one su toliko pedantnije i organizovanije od nas.“
Tako se raspodela zadataka na fakultetima tokom blokada vrši prema sposobnostima, a prema rečima ove mlade Čačanke, uglavnom su studentkinje koordinatorke radnih grupa i češće u ulozi redarki od muškaraca.
„Kolege nas gledaju kao sestre, obraćaju nam se za savete, rado nam prepuštaju sve što misle da ćemo bolje uraditi, što je i normalno. Ja sam za to da se ne merimo po polu, nego po spremnosti na rad“, kaže za DW studentkinja FPN-a.
Devojke i dalje u strahu
Studentski protesti povratili su veru u zajedništvo i od fakulteta napravili „sigurnu oazu“. Ali se devojke i dalje osećaju nezaštićeno na ulici.
„Ne osećam se sigurno. Svako veče kada se vraćam kući ključevi su mi između prstiju, na svakih pet metara se okrećem. Kad vidim veliku grupu momaka ispred sebe u mraku pređem ulicu, trčim ili se pravim da sa nekim pričam telefonom“, priča za DW Angelina Terzić, studentkinja Učiteljskog fakulteta u Beogradu.
„Ništa mi ne znači Osmi mart i što ću tog dana dobiti ružu, a ostalim danima ćete se isto ponašati prema nama i dalje ćemo biti uplašene. Ma hoću revoluciju, pusti ružu, kupiću je sama. Ništa mi to ne znači dok se u sistemu zaista nešto ne promeni“, kaže ona.
To je, između ostalog, i razlog zašto podržava studentske blokade. „Ja na svaki protest idem sa mišlju – neka bude šta bude. Tamo mogu da budem pretučena, ali neka se i to desi“, kaže Angelina. „Ne mogu više da živim u sistemu laži i korupcije. Bilo bi me sramota da za tri-četiri godine rodim dete koje će živeti u istim ovakvim uslovima.“
„Položaj žena u Srbiji ni dekorativno nije dobar“
Kao jedan od najjačih utisaka sa blokada naše sagovornice ističu neustrašivost redarki, koje su uvek u prvim redovima svakog skupa u protekla tri i po meseca.
Jelena Vujanović sa Visoke tekstilne škole smatra da nije slučajno što su na meti napada na demonstrante u proteklim mesecima bile baš devojke, jer su čak tri studentkinje zadobile ozbiljne povrede tokom tih napada, a jednoj je od siline udarca palicom bila dislocirana vilica.
„Srbija kao društvo nije još uvek dostigla jednako poštovanje prema ženama. Dešava se da građani koji dođu na protest ne žele da poslušaju redarke, već se pomere tek kad dođe muški redar“, priča ona. „Kada se na to pridoda i floskula da smo slabiji pol, verovatno smatraju da je lakše udariti ženu.“
Zato sociološkinja Jelena Riznić, članica organizacije „Ženska solidarnost“, polaže nadu da će protesti osnažiti ionako hrabre studentkinje koje će, jednom kada se blokade budu završile, „pronaći snagu da se usmere na pitanja koja su specifična za položaj žena“.
„Položaj žena u Srbiji ni dekorativno nije dobar. Svedočili smo seksističkim izjavama srpskih političara u Skupštini prethodnih dana, a da ne govorimo o temama poput seksualnog, akušerskog nasilja i položaja žena na tržištu rada“, zbog čega bi „svaki dan trebalo da tretiramo kao Osmi mart u borbenom smislu.“
Rodna (ne)ravnopravnost kroz statistiku
U Srbiji su od početka godine u porodičnom nasilju ubijene tri žene i sva tri ubistva izvršili su njihovi sinovi. Zbog toga će se tokom današnjih blokada ćutati tri minuta duže od uobičajenih petnaest minuta tišine.
Od 2011. do 2023. godine registrovano je 406 femicida, odnosno rodno zasnovanih ubistava, a na godišnjem nivou policiji bude prijavljeno više od 10.000 slučajeva nasilja nad ženama.
Izvor: Dojče vele (DW)
Umesto da podržavaju stvarne političke promene na lokalnom nivou, institucije Evropske unije finansiraju performanse: strogo kontrolisanu „industriju inkluzije Roma“
Zarade nastavnika koji učestvuju u obustavi rada, ponovo su umanjene. Iznosi umanjenih plata za prvi deo marta variraju, kako se kome zalomilo, od nula do 30.000 dinara
U 22 vrtića na Zvezdari se 7. aprila se na neki način štrajkuje. Šta traže zaposleni i koliko će dugo trajati protest
“Vreme” je eksluzivno došlo u posed snimka na kome se vidi šta se dogodilo prilikom privođenja poznatog novosadskog advokata Nemanje Aleksića u Veterniku
„Beograd ostaje“ je mreža aktivista za aktivnu odbranu grada od koruptivnih građevinskih projekata, poput širenja Beograda na vodi zbog kog se ruši Stari savski most, kaže Đorđe Miketić i najavljuje blokadu Beograda na vodi u sredu u 18 časova
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve