img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Džesika Stojadinović Stoya

„Osećam se ugodnije u Srbiji nego u Americi“

09. oktobar 2024, 09:01 Mila Jovanović
Foto: Lenka Pavlović
Džesika Stojadinović-Stoya
Copied

„U Srbiji se vrednost žena često zasniva na njihovom potencijalu da budu majke, dok imamo siguran pristup abortusu ako to želimo, dok je u SAD-u pola saveznih država oduzelo pravo na abortus“, kaže za „Vreme“ autorka i ranija zvezda porno-filmova Džesika Stojadinović Stoya

Džesika Stojadinović Stoya bavila se snimanjem filmova za odrasle od ranih dvehiljaditih godina, a pisanjem od 2012. Pisala je za Njujork tajms, Gardijan, Plejboj…

Vrhunac njene dosadašnje karijere u pisanju predstavlja knjiga „Filozofija, mačkice i pornići“, koja predstavlja zbirku Stoyinih eseja i kratkih priča.

Na gorko-sladak način, uz dozu humora, knjiga opisuje kako izgleda živeti kao zvezda porno-filmova, sa kojim se izazovima bore glumci u toj industriji i, na kraju, o tome kako je sve to pregurala.

Iako objavljena 2018. godine, knjiga je prešla dug put, da bi konačno dobila prevod na srpski jezik (Laguna), što je za Stoyu velika stvar. „Dobar deo knjige je upravo o Srbiji, pa mi je zato bilo važno da ona bude dostupna i ovde“, kaže ona.

Stoya trenutno živi u Beogradu, nešto mirnijim životom, u stanu sa dve mačke. Snimanjem se više ne bavi, a živi od pisanja.

VREME: Kako ste se opredelili za to da se bavite snimanjem filmova za odrasle?

STOYA: Pročitala sam mnoge feminističke knjige koje govore o tome kako je pornografija zla. Naime, postoji jedna antologija koju sam pročitala koja je podržavala pornografiju, sve dok je urađena na određen način. Tako da čitala sam dosta o tome i postala sam dosta zainteresovana, i najbolji način da saznam više o tome jeste da to radim. Mislim da mlađe generacije za to govore “fuck around and find out”.

Svesni ste da u toj industriji većina glumaca ne doživi veliki uspeh, već ostane nepoznata. Šta je ključ Vaše popularnosti?

Ličnost. Bila sam na pravom mestu u pravo vreme, sarađivala sam sa produkcijskim studijom koji me je reklamirao i promovisao. Takođe, budući da sam odrasla na internetu, kad su se pojavile društvene mreže, odmah sam krenula da preko njih predstavljam svoju ličnosti i svoj život.

Glumili ste u srpskom filmu „A.I. Rising“ i takođe ste u knjizi pomenuli da ste se oprobali u pozorišnim predstavama. Da li biste možda želeli da glumite u pozorištu?

Mnogo bih to želela, ali moj život mi to trenutno ne dozvoljava da se vežem za projekat na koji bih morala da se fokusiram sto odsto. Tako da trenutno, i ako bih mnogo želela to, nemam vremena.

Foto: Lenka Pavlović
Bivša zvezda porno-filmova predstavila knjigu „Filozofija, mačkice i pornići“

Na čemu trenutno radite?

Pored pisanja, bavim se i podučavanjem na internetu. U suštini, slušam ljude dok mi govore o problemima zbog kojih su me kontaktirali. Postavljam im pitanja i dajem različite perspektive kako bih im pomogla da sami dođu do zaključka i reše svoje probleme i nastave sa životom.

Na koji način ste uspeli da balansirate između dva sveta – privatnog života i sveta u kojem Vas ljudi posmatraju kao veliku zvezdu?

Teško je odvojiti moj privatni život od poslovnog, jer me ljudi prepoznaju dok radim svakodnevne stvari. U SAD će ljudi bukvalno zahtevati slike dok jedeš. Ponašaju se kao da je neophodno da se iste sekunde slikaju sa tobom, čak i ako imaš ostatke hrane svuda po sebi.

Ali, ovde u Srbiji ljudi imaju više razumevanja prema meni kao osobi koja igra ulogu i spremni su da sačekaju da završim sa večerom i ne prave problem ako im kažem da nisam raspoložena, što je lepo.

Gde se osećate prijatnije – u Srbiji ili u Sjedinjenim Državama? Postoje li velike razlike u društvenom statusu žena?

Definitivno se osećam ugodnije u Srbiji. Dok sam snimala film u Srbiji se nisam osećala nervozno uopšte, iako mi je ovo prvi film u kojem glumim glavnu ulogu, tako da bi bilo normalno da sam bila pod stresom.

Ali, onda sam primetila jednu stvar: da me niko ne spopada na ulici. Mogu da šetam i da sedim u restoranu sama i niko mi ne pravi problem. Što se tiče društvenog statusa žena, to je dosta komplikovanije.

Ovde se vrednost žene često zasniva na njihovom potencijalu da budu majke, dok imamo siguran pristup abortusu ako to želimo, dok je u SAD-u pola saveznih država oduzelo pravo na abortus, čak i kad je neophodan kako bi majka preživela. I takođe pokušavaju da ograniče i ukinu pristup sredstvima za kontracepciju.

Koje je Vaše mišljenje o Trampovoj administraciji, budući da ste živeli tamo dok je bio na vlasti?

Trampova administracija je bila zastrašujuća. U tom periodu smo videli kako počinju da se odvijaju stvari koje su dovele do pomenutih ograničenja. Tramp je u Vrhovnom Sudu imenovao trojicu sudija što je stvorilo disbalans koji veoma negativno utiče na prava žena.

Naime, svaka borba za prava žena kad-tad mora da dođe do Vrhovnog suda i svi znamo kako se to završava. Tako da tokom Trampove vlasti smo gledali kako se polako ide u desnom konzervativnom pravcu.

Tramp je idiot, ali njegov izbor za potpredsednika Džej Di Vens nije. I on je spreman da oduzme prava ženama. Rekao je da žene koje ne mogu da imaju decu ne bi trebalo da glasaju pošto nemaju ulogu u budućnost zemlje.

Foto: Lenka Pavlović
Stoya trenutno živi u Beogradu, u stanu sa dve mačke

Vaša knjiga je, posle šest godina, dobila srpski prevod. Šta za Vas to predstavlja?

Ja sam iz Severne Karoline, ali roditelji moje bake su Srbi, i ja sam u knjizi toliko pisala o Srbiji da sam tražila od svog izdavača da knjigu prevede na srpski i oni su rekli da će da se potrude. Bila sam istrajna u tome. Kad sam se preselila ovde, jedna urednica me je na Instagramu pitala zašto još nema prevoda na srpski i ja sam joj objasnila da mi je samo falila urednica. Igrom slučaja, ona je to bila.

Koje teme istražujete u knjizi?

Moja knjiga govori o tome kako je bilo biti porno glumica, kako je bilo biti žena koja je seksualizovana u Americi. I o Srbiji, to jest o stvarima koje me vuku ka njoj i zbog kojih je volim. U knjizi pričam i o religiji, i o feminizmu, ali pre svega govorim o tome šta je porno industrija.

Kako na Vas gledaju nakon objavljivanja ove knjige, kao na spisateljicu, ili kao na porno glumicu? Da li se i dalje suočavate sa stereotipima?

Ljudi mene vide onako kako oni to žele. Ako žele da diskredituju moju knjigu i moje pisanje onda me vide kao porno zvezdu, ako žele da govore o tome kako su porno zvezde inteligentne, onda na mene gledaju kao na spisateljicu. Objavljivanje knjige meni jeste otvorilo nova vrata, što se tiče pisanja, ali obični ljudi na ulici će na mene da gledaju onako kako oni to žele.

Jedan od glavnih stereotipa vezanih za glumce u filmovima za odrasle jeste da su privatno promiskuitetni, te da će sigurno pristati na seksualni odnos. Kako se zaštititi od seksualnog uznemiravanja?

Ovakvi stereotipi se ne mogu isključivo vezivati za porno industriju, već se može desiti bilo kome ko se na neki način bavi seksom. Jedina stvar koju možemo da radimo jeste da nastavimo da ponavljamo da mi jesmo obični ljudi koji nisu uvek zainteresovani za seks. Mislim da bi problem bio drastično umanjen ako bi se radilo na obrazovanju ljudi, pre svega o pristanku i granicama.

Foto: Lenka Pavlović
„Neophodno da deca znaju da pornografija nije stvarna već da je to fantazija“

U Srbiji postoji mnogo rijaliti programa koji promovišu nasilje, između ostalog i nasilje prema ženama, ali ne postoje isti negativni stereotipi vezani za njih kao što postoje za porno glumce. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Slična je situacija u Americi gde se na televiziji redovno prikazuje nasilje vezano za oružje, i to je okej, ali kada bi pustio dve osobe koje imaju lep seks, to je mnogo loše i mora da se cenzuriše.

Takođe, mlade žene se ovde često bore sa problemom osvetničke pornografije.

Veliki problem kod ovoga je što postoji dobra šansa da je osoba na snimku mlađa od 18 godina. Kada se pornografski sadržaj ne gleda kod nekog legitimnog distributera, onda nema garancije da je osoba na snimku punoletna. Trebalo bi da postoje zakoni kojim bi se zaštitila lica na tim snimcima. Takođe, treba napraviti posebne zakone o lažnoj pornografiji koja se pravi uz pomoć AI tehnologija.

Šta mislite da je ključ u borbi sa stigmatizacijom glumaca u filmovima za odrasle? Kakvu ulogu tu igra seksualno obrazovanje?

Mislim da su se stvari već malo promenile. To smo mogli da vidimo pre tri godine kad je Onlyfans zabranio seksualni sadržaj, što je dovelo do ogromnog nezadovoljstva, koje je bilo toliko veliko, da su brzo ukinuli tu zabranu. Što se tiče obrazovanja, treba se pomiriti sa činjenicom da će deca bez nadzora roditelja videti pornografiju, i neophodno je da deca znaju da pornografija nije stvarna već da je to fantazija.

Tagovi:

SAD Knjiga Džesika Stojadinović Stoya Filmovi za odrasle
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

27.april 2026. M. L. J.

Po uzoru na Medicinski: Šta će biti sa izborima za studentski parlament Ekonomskog

Situacija u vezi sa izborima za novi saziv Studentskog parlamenta Ekonomskog fakulteta u Beogradu preti da eskalira u već viđene neregularnosti kakve smo imali priliku da gledamo na nekim drugim fakultetima

Zakon

27.april 2026. N. M.

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji više neće smeti fizički da kažnjavaju decu

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon u Srbiji

Nesreća na Filozofskom

27.april 2026. M. L. J.

Pašalićeva packa: Istekao rok Filozofskog da odgovore na pitanja oko stradale studentkinje

Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da još čeka odgovor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na 25 pitanja koja su upućena u vezi sa stradanjem studentkinje tog fakulteta

Šta je važno zaposlenima u IT sektoru

IT

27.april 2026. Marija L. Janković

Masovna otpuštanja u IT sektoru u Srbiji: Koliko je sada teško naći posao

Čak 2.500 prijava stiže na jedan oglas za posao u IT industriji u Srbiji. Koliko je teško sada naći posao, nakon talasa otpuštanja?

GSP

27.april 2026. B. B.

Zašto protestuju radnici GSP Beograd?

Radnici GSP-a strahuju da bi da privatni prevoznik „Strela“ Obrenovac mogao da preuzme linije zone 1, čime bi GSP mogao da bude ugašen

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure