img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Opre Roma: Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja

30. новембар 2024, 17:06 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Predsednik Vučić, prilikom polčetka radova na uređenju Starog sajmišta
Copied

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu ’neprecizna’ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“, pita Mensur Haliti reagujući na izjave iz Memorijalnog centra Staro sajmište koje „umanjuju značaj romskog stradanja, i ukazuju na sistemsku praksu hijerarhije među žrtvama“

Ispod Starog savskog mosta, prostor pored Memorijalnog centra Staro sajmište je prekopan, iako su prema brojnim svedočenjima tu ubijani i sahranjivani ljudi za vreme Drugog svetskog rata. Krinka Vidaković Petrov, direktorka Memorijalnog centra odbacila je navode da je na tom prostoru bilo stradanja, navodeći da su svedočenja neprecizna.

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu ocenio izjavom koja je na granici negiranja Holokausta.

Zatim je, na nedavno održanom okruglom stolu o kulturi sećanja u Memorijalnom centru Staro sajmište, Milan Koljanin rukovodilac Odeljenja za istraživačke poslove MC „Staro sajmište“ rekao da se „u javnosti pominjalo da se radi na neki način o negiranju Holokausta i tako dalje, što naravno nema osnove. Ovde se u svakom slučaju radi o Romima, ne o Jevrejima“.

Zabrinjavajući izjave

Iz organizacije Opre Roma su ove izjave ocenili kao „zabrinjavajuće“ jer  „umanjuju značaj romskog stradanja, ukazuju na sistemsku praksu subordinacije jednih žrtava genocida u odnosu na druge.“

Spomenik na sajmištu, rad vajara Miše Popovića

U pismu koje je potpisao Mensur Haliti, osnivač fondacije Romi za demokratiju, kažu da, „dok su Jevreji ubijani u gasnim kamionima, a Srbi masovno streljani, Romi su često ostajali neimenovani i neobeleženi, prolazeći kroz sistematske egzekucije i završavajući u masovnim grobnicama. Danas se ovaj nejednak tretman njihovog stradanja nastavlja, kao da njihove priče nisu dovoljno vredne da budu ispričane. Umesto univerzalnog priznanja patnje, Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja, gde se narativi jednih naroda pažljivo čuvaju, dok se drugi tiho potiskuju.

Mensur Haliti smatra da izjave Krinke Vidaković Petrov i Milana Koljanina „reflektuju institucionalnu pristrasnost i uspostavljaju hijerarhiju među žrtvama, gde su neka stradanja tretirana kao značajnija od drugih.“

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu „neprecizna“ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“

Diskreditacija romskih žrtava

Haliti pita „ako su jevrejska svedočanstva bila presudna za pravdu i sećanje, zašto bi se romska tretirala s manje poštovanja? Diskreditacija njihovih glasova bila bi osuđena kao revizionizam u bilo kom drugom kontekstu. Romi zaslužuju jednako priznanje jer su njihovi glasovi ključni za očuvanje istine i borbu protiv negiranja genocida.“

Kaže da „sećanje ne sme biti selektivno. Starim sajmištem ne sme dominirati hijerarhija među žrtvama. Umesto toga, potrebno je prepoznati zajednički bol i solidarnost. Romi ne smeju ostati fusnota istorije. Njihova priča mora biti ravnopravan deo kolektivnog narativa, jer samo jednak pristup sećanju može osigurati da se sva stradanja na Starom sajmištu nikada ne zaborave niti ponove.“

Prvi korak je izvinjenje

Haliti i predstavnici romske zajednice zahtevaju javnu odgovornost.

„Prvi i neizostavni korak ka obnovi poverenja u Memorijalnom centru Staro sajmište je javno izvinjenje romskom narodu“, traži se u pismu.

Kaže se da je to „ moralni i društveni imperativ koji osigurava da svi narodi budu jednako priznati u kolektivnom sećanju. Ovo izvinjenje mora biti praćeno jasnim koracima koji će osigurati da romska istorija zauzme ravnopravno mesto u istraživanjima, izložbama i obrazovnim programima Memorijalnog centra. Jednako učešće Roma ključno je za trajnu zaštitu od revizionizma i brisanja njihovih stradanja.“

„Pored izvinjenja, rukovodstvo Memorijalnog centra mora sprovesti reforme koje će osigurati da istraživanja i edukativni sadržaji ravnopravno obuhvataju sva stradanja, uključujući i romska. Ministarstvo kulture treba preispitati dosadašnje postupke centra i osigurati da se zakon o Memorijalnom centru primenjuje dosledno.“

Nacionalni dan sećanja

Predlaže se i „uvođenje Nacionalnog dana sećanja na romske žrtve genocida bio bi snažan simbol institucionalnog priznanja njihove patnje. Uz to, međunarodna podrška, kroz organizacije poput UNESCO-a i EU, mogla bi doprineti očuvanju Starog sajmišta kao evropskog modela sećanja“.

Mensur Haliti ističe da „Romi na Starom sajmištu ne traže privilegije – oni zahtevaju pravdu, priznanje i dostojanstvo. Njihova borba nije izdvojeno pitanje; to je univerzalni test moralne i političke zrelosti Srbije“.

„Staro sajmište, mesto gde su njihove sudbine bile isprepletene, simbolizuje univerzalni bol koji povezuje, a ne razdvaja. Ovo mesto ne sme postati simbol selektivnog sećanja. Umesto toga, ono mora predstavljati univerzalnu solidarnost – prostor gde svaka patnja dobija priznanje, a svaka priča nalazi svoje mesto u kolektivnom sećanju“, poručuje Mensur Haliti u ime Romske zajednice u Srbiji.

Na sajtu Memorijalnog centra Staro sajmište“ piše: „Romske žene i deca su u logoru na Sajmištu bili zatočeni u drugom paviljonu. Oni su u logor dovedeni gotovo bez ikakvih stvari, a uslovi njihovog zatočenja bili su još gori nego u jevrejskom delu logora. Od gladi, bolesti i torture u logoru je život izgubilo između 60 i 100 Roma. Od početka februara 1942. do početka aprila preživeli Romi su pušteni iz logora.“

Zaboravnost Gorana Vesića

Zvaničnici koji zaboravljaju da su u dva beogradska logora i dva prihvatilišta za vreme Drugog svetskog rata stradali i Romi, nisu retke.

Goran Vesić, u vreme dok je bio zamenik gradonačelnika Beograda, u maju 2021. najavio je da će prostor na kome se nalaze Topovske šupe Grad pretvoriti u javni,  i da će na njemu napraviti memorijalni centar.

„Kada krajem godine plan detaljne regulacije (PDR) bude završen i usvojen, i kada taj prostor dobije javnu namenu, Grad će zajedno sa Jevrejskom zajednicom raspisati konkurs za njegovo uređenje i izradu memorijala. Ovde nisu stradali samo Jevreji već i Srbi“, rekao je Vesić.

Kroz logor Topovske šuše prošlo je oko 1500 Roma, svi su streljani. Goran Vesić ih nije ni pomenuo.

Prošle su tri godine od tog njegovog obećanja, a Topovske šupe još uvek  nisu postale najavljeni memorijalni centar, niti se odnos zvaničnika prema Romima promenio.

Tagovi:

Opre Roma Romi Staro sajmište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure