img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Opet lažne priče o lažnim bolovanjima

20. avgust 2025, 13:57 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen / RTV
Obrazac za bolovanje
Copied

Sada bi e-bolovanje trebalo da spreči lenje srpske radnike da uzimaju „lažna bolovanja“. Iako mediji, zvaničnici i poslodavci jadikuju zbog „epidemije lažnih bolovanja“, istina je skroz suprotna – u Srbiji se radi najviše i boluje najmanje

Hoćete da saznate kako da bezobraznog radnika uhvatite na „lažnom bolovanju“? Nema problema, samo uplatite 22.500 dinara za seminar od četiri sata koji je najavljen za kraj septembra u hotelu „Moskva“ u Beogradu.

Acta media, firma koja organizuje predavanje, najavljuje da će onde govoriti profesor medicine rada Petar Bulat sa Medicinskog fakulteta i advokatica Ana Arambašić.

Posebno bi se pričalo o novini zvanoj e-bolovanja i kako ona može da pomogne u suzbijanju „zloupotrebe prava na bolovanje“.

To elektronsko izdavanje potvrda o bolovanju već se kao pilot-projekat sprovodi u četiri doma zdravlja u Beogradu – tako je do sada otvoreno između 6.000 i 7.000 bolovanja.

Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja je za RTS rekao da sada sistem treba da zaživi svuda u Srbiji, a da se sprema i portal za poslodavce. „U budućnosti, od izabranog lekara do poslodavca će ići direktno i potvrda o privremenoj sprečenosti za rad i doznaka“, kaže on. Poslodavac ne bi trebalo da ima uvid u dijagnozu.

Lončarove uhode

U test-fazi pacijenti sami dobiju potvrdu pa je proslede poslodavcu. Svi građani se pozivaju da budu registrovani na portalu e-zdravlje. Država se u to uzda.

Jer, najavljujući e-bolovanja, zvaničnici poput ministra zdravlja Zlatibora Lončara su ponovo nedavno otvorili temu „lažnih bolovanja“, neke vrste fantoma koji stalno kruži Srbijom.

Lončar je početkom jula rekao da je u Srbiji veliki problem „otvaranje bolovanja kada dođe sezona radova“ i da ljudi koji rade u fabrikama ili preduzećima otvaraju bolovanja i odlaze da rade na imanja, te fabrike i ljudi koji vode te fabrike „trpe“.

Pa je još najavio komisije koje će tragati za radnikom na bolovanju – kod kuće i u zdravstvenoj ustanovi. Ako se ispostavi da nije ni tamo ni ovamo, teško njemu.

Drugim rečima, Lončar najavljuje da će država raditi ono što su do sada sumnjivim metodama radili privatni detektivi ako ih angažuje poslodavac.

Navodno, kažu poslodavci, u Srbiji je stalno u toku „epidemija lažnih bolovanja“. Ali, kada se podaci malo zagrebu, postaje jasno da je to ipak epidemija izmišljotina o „lažnim bolovanjima“ u kojoj veliku ulogu igraju i mediji.

Kako mediji lažu

Do danas se po medijima prepisuje „procena“ Unije poslodavaca iz 2022. godine da godišnje u Srbiji ima oko 40.000 lažnih bolovanja.

Ta „procena“ dolazi verovatno otuda što je Republički fond za zdravstveno osiguranje te godine izvršio 2.500 provera bolovanja i „utvrdio određene nepravilnosti“ u 12 odsto slučajeva.

Kako se u Srbiji godišnje prijavi oko 280.000 bolovanja, ako je uzorak Republičkog fonda dobar, onda 12 odsto iznosi 33.600 bolovanja sa „određenim nepravilnostima“.

Unija poslodavaca je, dakle, lake ruke to zaokružila na 40.000 i, što je još gore, izmislila da „određene nepravilnosti“, koje mogu biti proceduralne ili birokratske, znače „lažno bolovanje“.

A najgore od svega je što mediji to naprosto prepisuju i daju režimu potku da se obračunava sa „lažnim bolovanjima“.

A sada istina

Istina je sasvim suprotna – sa 280.000 bolovanja godišnje na oko dva miliona klasično zaposlenih (dakle, bez malih preduzetnika ili ljudi sa poljoprivrednih gazdinstava), Srbija spada u pet zemalja Evrope u kojima se daleko najmanje boluje, pokazuju podaci Eurostata.

Barem 85 odsto ljudi ne ide na bolovanje uopšte tokom godine. Nema navodno ni kijavicu, ni grip, ni stomačni virus, ni povrede na radu, ni psihičke tegobe.

Poređenja radi, kod evropskog šampiona bolovanja Nemačke svaki radnik dvaput u proseku ide na bolovanje. Kad bi to radnici u Srbiji radili, imali bismo četiri miliona bolovanja godišnje – petnaest puta više nego do sada.

„To ne znači da smo mi zdrava nacija, već da naši radnici bolesni idu na posao, jer se plaše reakcije nadređenih i potencijalnih posledica“, rekla je ranije za „Vreme“ Ranka Savić iz Asocijacije nezavisnih i slobodnih sindikata.

„Pri tome, naši radnici spadaju među najmanje plaćene u Evropi, a Zakon o radu je inače vrlo velikodušan za poslodavce i gotovo uvek na njihovoj strani, a loš i jako restriktivan kada su radnici u pitanju“, dodala je ona.

Ali, činjenice na stranu – samo upišite u Gugl „lažna bolovanja“ i videćete uzduž i popreko medijske scene, i režimske i one druge, iste priče o lažno bolesnim Srbima i iste jadikovke poslodavaca.

Tagovi:

E-bolovanje Lažno bolovanje Radnici Seminar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Prosečna penzija ove godine je 47,3 odsto prosečne plate, pa će povećanje penzija od 12,2 odsto dobro doći penzionerima, smatraju sagovornici „Vremena“.

Penzije

01.decembar 2025. Bojan Bednar

Povećanje penzija: Briga države ili borba za glasove?

Prosečna penzija ove godine iznosi 47,3 odsto prosečne plate, pa će povećanje penzija od 12,2 odsto dobro doći penzionerima, smatraju sagovornici „Vremena“

Hronika

01.decembar 2025. I.M.

Ponovo gore automobili u Beogradu: U Žarkovu uništeno nekoliko vozila

U sinoćnjem požaru u Žarkovu uništeno je nekoliko automobila. U poslednja dva meseca u Beogradu zabeleženo je više sličnih slučajeva

Kragujevac

01.decembar 2025. I.M.

Novo obrušavanje zemljišta: Provalija stigla do Centra izvrsnosti

U blizini kompleksa Centara izvrsnosti u Kragujevcu došlo je do novog obrušavanja pristupnog puta. Rupa koja se pojavila dodatno je uplašila stanare okolnih zgrada, dok specijalizovane službe još nisu saopštile šta je izazvalo klizište

Radovi na ispiranju vodovodne mreže će se izvoditi svake noći od 1. do 5. decembra, od 22 do šest sati ujutru, i obuhvatiće različite delove opštine Vračar

Vodosnabdevanje

01.decembar 2025. B. B.

Prekid snabdevanja vodom Vračara: Kada i u kojim ulicama?

Radovi na ispiranju vodovodne mreže će se izvoditi svake noći od 1. do 5. decembra, od 22 do šest sati ujutru, i obuhvatiće različite delove opštine Vračar

Klizište u Kragujevcu

30.novembar 2025. I.M.

Zemljište se ne smiruje: Odron u Kragujevcu stigao do zgrade Centra izvrsnosti

Zemljište u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti nastavlja da klizi, a odron se približio samom objektu, iako je grad najavio hitnu intervenciju

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure