img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Opet lažne priče o lažnim bolovanjima

20. avgust 2025, 13:57 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen / RTV
Obrazac za bolovanje
Copied

Sada bi e-bolovanje trebalo da spreči lenje srpske radnike da uzimaju „lažna bolovanja“. Iako mediji, zvaničnici i poslodavci jadikuju zbog „epidemije lažnih bolovanja“, istina je skroz suprotna – u Srbiji se radi najviše i boluje najmanje

Hoćete da saznate kako da bezobraznog radnika uhvatite na „lažnom bolovanju“? Nema problema, samo uplatite 22.500 dinara za seminar od četiri sata koji je najavljen za kraj septembra u hotelu „Moskva“ u Beogradu.

Acta media, firma koja organizuje predavanje, najavljuje da će onde govoriti profesor medicine rada Petar Bulat sa Medicinskog fakulteta i advokatica Ana Arambašić.

Posebno bi se pričalo o novini zvanoj e-bolovanja i kako ona može da pomogne u suzbijanju „zloupotrebe prava na bolovanje“.

To elektronsko izdavanje potvrda o bolovanju već se kao pilot-projekat sprovodi u četiri doma zdravlja u Beogradu – tako je do sada otvoreno između 6.000 i 7.000 bolovanja.

Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja je za RTS rekao da sada sistem treba da zaživi svuda u Srbiji, a da se sprema i portal za poslodavce. „U budućnosti, od izabranog lekara do poslodavca će ići direktno i potvrda o privremenoj sprečenosti za rad i doznaka“, kaže on. Poslodavac ne bi trebalo da ima uvid u dijagnozu.

Lončarove uhode

U test-fazi pacijenti sami dobiju potvrdu pa je proslede poslodavcu. Svi građani se pozivaju da budu registrovani na portalu e-zdravlje. Država se u to uzda.

Jer, najavljujući e-bolovanja, zvaničnici poput ministra zdravlja Zlatibora Lončara su ponovo nedavno otvorili temu „lažnih bolovanja“, neke vrste fantoma koji stalno kruži Srbijom.

Lončar je početkom jula rekao da je u Srbiji veliki problem „otvaranje bolovanja kada dođe sezona radova“ i da ljudi koji rade u fabrikama ili preduzećima otvaraju bolovanja i odlaze da rade na imanja, te fabrike i ljudi koji vode te fabrike „trpe“.

Pa je još najavio komisije koje će tragati za radnikom na bolovanju – kod kuće i u zdravstvenoj ustanovi. Ako se ispostavi da nije ni tamo ni ovamo, teško njemu.

Drugim rečima, Lončar najavljuje da će država raditi ono što su do sada sumnjivim metodama radili privatni detektivi ako ih angažuje poslodavac.

Navodno, kažu poslodavci, u Srbiji je stalno u toku „epidemija lažnih bolovanja“. Ali, kada se podaci malo zagrebu, postaje jasno da je to ipak epidemija izmišljotina o „lažnim bolovanjima“ u kojoj veliku ulogu igraju i mediji.

Kako mediji lažu

Do danas se po medijima prepisuje „procena“ Unije poslodavaca iz 2022. godine da godišnje u Srbiji ima oko 40.000 lažnih bolovanja.

Ta „procena“ dolazi verovatno otuda što je Republički fond za zdravstveno osiguranje te godine izvršio 2.500 provera bolovanja i „utvrdio određene nepravilnosti“ u 12 odsto slučajeva.

Kako se u Srbiji godišnje prijavi oko 280.000 bolovanja, ako je uzorak Republičkog fonda dobar, onda 12 odsto iznosi 33.600 bolovanja sa „određenim nepravilnostima“.

Unija poslodavaca je, dakle, lake ruke to zaokružila na 40.000 i, što je još gore, izmislila da „određene nepravilnosti“, koje mogu biti proceduralne ili birokratske, znače „lažno bolovanje“.

A najgore od svega je što mediji to naprosto prepisuju i daju režimu potku da se obračunava sa „lažnim bolovanjima“.

A sada istina

Istina je sasvim suprotna – sa 280.000 bolovanja godišnje na oko dva miliona klasično zaposlenih (dakle, bez malih preduzetnika ili ljudi sa poljoprivrednih gazdinstava), Srbija spada u pet zemalja Evrope u kojima se daleko najmanje boluje, pokazuju podaci Eurostata.

Barem 85 odsto ljudi ne ide na bolovanje uopšte tokom godine. Nema navodno ni kijavicu, ni grip, ni stomačni virus, ni povrede na radu, ni psihičke tegobe.

Poređenja radi, kod evropskog šampiona bolovanja Nemačke svaki radnik dvaput u proseku ide na bolovanje. Kad bi to radnici u Srbiji radili, imali bismo četiri miliona bolovanja godišnje – petnaest puta više nego do sada.

„To ne znači da smo mi zdrava nacija, već da naši radnici bolesni idu na posao, jer se plaše reakcije nadređenih i potencijalnih posledica“, rekla je ranije za „Vreme“ Ranka Savić iz Asocijacije nezavisnih i slobodnih sindikata.

„Pri tome, naši radnici spadaju među najmanje plaćene u Evropi, a Zakon o radu je inače vrlo velikodušan za poslodavce i gotovo uvek na njihovoj strani, a loš i jako restriktivan kada su radnici u pitanju“, dodala je ona.

Ali, činjenice na stranu – samo upišite u Gugl „lažna bolovanja“ i videćete uzduž i popreko medijske scene, i režimske i one druge, iste priče o lažno bolesnim Srbima i iste jadikovke poslodavaca.

Tagovi:

E-bolovanje Lažno bolovanje Radnici Seminar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Letovanja

Godišnji odmori

20.avgust 2025. K. S.

Zašto Srbi ove godine manje putuju?

Poskupljenja, politička kriza i nezvisnost, sve to uticalo je da ove godine oko deset odsto ljudi iz Srbije manje letuje nego lane

Saveti advokata

20.avgust 2025. B. B.

Protesti i blokade: Kako se ponašati u slučaju privođenja

Iako građani ne bi trebalo da budu privođeni zbog učešća u mirnim protestima, to se ipak događa, jer policija hapsi koga stigne. Advokati daju savete kako da se privedeni ponašaju da ne bi završili u pritvoru

Premijer Srbije

20.avgust 2025. R. V.

KRIK: Šta je sa krivičnom prijavom protiv Macuta zbog smrti pacijentkinje?

Protiv premijera Đura Macuta je 2019. godine, u vreme dok je bio načelnik odeljenja na Klinici za endokrinologiju, podneta krivična prijava zbog smrti pacijentkinje, piše KRIK

Suše

19.avgust 2025. Nikola Zdravković (Klima 101)

Gde je nestala kiša? Ovogodišnji jun ubedljivo najsušniji u istoriji merenja

Od početka leta u Srbiji još nije palo kiše koliko je trebalo da padne samo u junu

Nauka

18.avgust 2025. Jelena Kozbašić/Klima101

Kako se ratosiljati baterija: Naučnici su pronašli rešenje

Da li možete da zamislite da više nikada na daljinskom upravljaču ne menjate baterije? Međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetskim koledžom u Londonu tvrdi da je za to našao rešenje

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure