

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Podaci iz popisa 2021. godine pokazuju da Srbi u Hrvatskoj čine 3,2 odsto populacije, od čega je samo 1.5 odsto dece
Procena demografa su da će do 2050. godine usled odumiranja stare populicije u Hrvatskoj biti tek 30.000 Srba starosedelaca, objavila je ministarka bez portfelja zadužena za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena Tatjana Macura.
Ona je, povodom obeležavanja 29. godišnjice akcije „Oluja“, u pisanoj izjavi navela da su demografske posledice „Oluje“ od 1995. dovele do toga da se danas u Hrvatskoj rađa manje Srba nego drugih nacionalnosti i da je, prema dostupnim podacima iz 2020. godine, u Hrvatskoj rođeno 33.270 Hrvata, 586 Srba i 674 Roma.
Podaci iz popisa 2021. godine pokazuju da Srbi u Hrvatskoj čine 3,2 odsto populacije, od čega je samo 1.5 odsto dece, dok je 6.1 odsto starijih od 65 godina i uglavnom je reč o starijim povratnicima.
Izvor: Fonet


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve