
Uništavanje planine
Divčibare: Sve više građevina, sve manje vode
Gradnja na Divčibarama ne staje. Zgrade niču kao pečurke posle kiše. Samo što se ništa ne radi na infrastrukturi, pa turisti koji hrle na planinu nemaju vodu

Počela proizvodnja „Plazma“ keksa i u Lagosu u Nigeriji
„Plazma“ keks je hrskavi keks zlatnožute boje, poznat po svojoj tome što se lako topi, kao i po svom prepoznatljivom ukusu, zbog čega je posato jedan od simbola prehrambene industrije još u nekadašnjoj Jugoslaviji i stekao veliku popularnost među građanima.
Urbana legenda kaže da ne postoji nijedna đačka ekskurzija na kojoj nije bilo plazma keksa, a slično važi i za putovanja ne godišnje odmore.
Pošto je „Plazma“ keks osvojio srca i stomake miliona žitelja regiona, sada su u kompaniji „Bambi“ iz Požarevca odlučili da od tog popularnog slatkiša napreve globalni brend.
Tako je „Plazma“ keks počeo je da se proizvodi i u Lagosu u Nigeriji.
Generalni direktor kompanije „Bambi“ Dragan Stajković rekao je za RTS da je to prvi put da se „Plazma“ keks proizvodnja van Požerevca, da je Nigerija tržište koje raste, imaju mladu populaciju i hoće autentične proizvode.
Naveo je da je keks prilagođen nigerijskom tržištu, da se koriste se tamošnje sirovine i pakovanje, što rezultira drugačijim ukusom.
Koliko je taj korak hrabar, koliko rizičan i može li požarevačka „Plazma“ da postane globalni trend.
„Mi smo deo kompanije ‘Koka-Kola Helenik’, koja je počela da radi u Nigeriji još pre 75 godina. Oni su jedna od najvećih kompanija. Nigerija je tržište koje raste, imaju mladu populaciju, hoće autentične proizvode“, naveo je Stajković.
Dodao je da kompanija posle nemilog događaja, požara koji je zahvatio fabriku u Požarevcu raste u okruženju koje nije samo regionalno.
Interesantno je da je dnevni porodični budžet za hranu za celu porodicu u Nigeriji svega četiri funte. S obzirom na tu činjenicu, Stajković kaže da je proizvod u Nigeriji prilagođen tom tržištu, koristi se tamošnja sirovina, prilagođeno je pakovanje.
„Drugačiji je ukus keksa ‘Plazme’ u Nigeriji, to nije ništa novo. Mnoge kompanije su prilagodile ukuse tržištu u kome se nalaze. Primarna stvar je da smo insistirali na standardima koji su ovde, a onda smo se uskladili sa regulativom u Nigeriji“, istakao je Stajković.
Kada se prate ekonomski izveštaji, uglavnom se upozorava na inflaciju, koja konkretno u Nigeriji jeste gorući problem – sada je negde oko 25 odsto. Zatim se ukazuje na visoke kamatne stope, koje su od ovog meseca posle pet godina krenule da padaju.
Stajković kaže da su navikli na inflatorna pomeranja, da je Nigerija imala krizu, ali da je sada situacija stabilnija. Kako je rekao, upravo su ti razlozi zbog kojih je ulazak kompanije na to tržište trajao dve-tri godine, a broj stanovnika je u tom periodu porastao sa 205 miliona na 237 miliona.
Rekao je da su u toku i pregovori sa Kinom za izlazak na to tržište, ali da se za sada bave analizama i istraživanjima tržišta.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Gradnja na Divčibarama ne staje. Zgrade niču kao pečurke posle kiše. Samo što se ništa ne radi na infrastrukturi, pa turisti koji hrle na planinu nemaju vodu

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odredbu kojoj je uvedena neradna nedelja u toj državi. Ko sve radi nedeljom u Evropi i može li Srbija da odluči da se nedeljom ne radi

Arhitekta Bojan Kovačević za „Vreme“ govori o Generalštabu i Beogradu na vodi, i ostalim „projektima“ koji guše grad

Blokade teretnih terminala širom regiona nastavljene su i treći dan, dok prevoznici upozoravaju da ih nova pravila Evropske unije u zemljama Šengena praktično izjednačavaju sa migrantima i ograničavaju njihov boravak.

Forenzičkom analizom je utvrđeno da su ruski hakeri pristupili delu arhive i pročitali više od 28 hiljada mejl prepiski Beogradskog centra za bezbednosnu politiku koji skoro 25 godina prati reforme u sektoru bezbednosti
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve