img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pomeranje starosne granice

Nova pravila za odlazak u penziju: Žene rade sve duže

12. новембар 2024, 13:48 Mila Jovanović
Copied

Starosna granica za odlazak u penziju se od Nove godine ponovo povećava, ali samo za žene. Zašto je to tako i koliko je stalno “šetanje” starosne granice za odlazak u penziju zakonito

Čekanje penzionerskog života i dokolice za žene se ponovo produžava, jer propisi nalažu da će od 1. januara 2025. godine uslov za odlazak žena u starosnu penziju biti da napune 63 godine i 10 meseci.

Za muškarce uslovi za starosnu penziju ostaju ist – moraju da napune 65 godina.

Direktor Sektora za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja Fonda PIO Vladimir Stanković kaže da je tendencija da se godine za odlazak u penziju kod muškaraca i žena izjednače.

Sve po zakonu

Dragan Petković iz Saveza penzionera Srbije (SAPENS)  tvrdi da je u pitanju “redovna procedura” koja je usklađena sa Zakonom o radu i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Po važećem Zakonu, svake godine se od 1. januara, pa sve do završetka kalendarske godine ta starosna granica za žene pomera za dva meseca. To se radi kako bi do 2032. godine uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju kod muškaraca i žena bio isti. Takva je zakonska regulativa već duže vreme i u tome nema ničeg čudnog. Ovi propisi su i u skladu sa zahtevima koje je tada propisala Evropska Unija”, kaže Petković za “Vreme”.

Kada je reč o prevremenoj penziji, uslovi i za muškarce i žene su isti – 40 godina staža i najmanje 60 godina života.

Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata “Sloga” govori kako ovakva praksa nije od juče, da je u pitanju zakonska praksa usvojena još 2010. godine, za vreme Vlade Mirka Cvetkovića.

Nekoliko hiljada radnika iz desetak gradova Srbije je tada na sindikalnom skupu u Kruševcu zatražilo od Vlade Srbije da iz skupštinske procedure povuče izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Sindikati su se tada, između ostalog, bunili i protiv povećanja starosne granice za odlazak u penziju. Još je tada postignut kompromis, koji je podrazumevao da se ta granica u narednijim decenijama povećava postepeno”, priča Veselinović.

Naš sagovornik kaže da su ovakve izmene mač sa dve oštrice, te da ne možemo sa sigurnošću utvrditi koliko su radnici i budući penzioneri zadovoljni ovakvom merom. Ali, kako kaže, postoji logičan sled okolnosti koji je do ovog povećanja doveo.

“Prvo, životni vek ljudi se u prethodnih nekoliko decenija povećao, a logično je da se samim tim poveća i radni vek. Pritom, penzije su male i pitanje je kako se od njih može živeti, pa su mnogi ovim pomeranjem granice zadovoljni”, kaže.

Idealno je samo na papiru

O drastičnoj razlici između penzija i plata, kao i o kvalitetu života penzisanih lica, dovoljno govori činjenica da mnogi, čak i kada ostvare uslov za odlazak u penziju, odlučuju da i dalje budu zaposleni.

“Sve je to relativna stvar. Ovakav princip je dobar za one dobrostojeće ljude, koji su, pored plate imali i neke druge prihode, pa sada ne zavise od penzije, Ipak, za ljude koji žive od minimalca, to nije slučaj. Njima i taj minimalac znatno više odgovara od iznosa penzije”, tvrdi Veselinović.

Realnost je malo drugačija od evropskog standarda na koji bismo da se ugledamo. Iako je prosečan životni vek duži nego ranije, Veselinović smatra da se taj prosek u Srbiji nije povećao u meri, kao u nekim drugim, razvijenijim zemljama Zapadne Evrope.

Još jedna stvar koja ruši idilu o odlasku u zasluženu penziju jeste činjenica da Srbija, uslovno rečeno, nema odakle da “puni” svoj Penzioni fond.

“Mi na papiru imamo veoma veliki broj zaposlenih, ali ti ljudi većinski rade za minimalnu platu i to u firmama koje imaju državne subvencije. Zbog toga je veoma teško da se budžet Fonda puni”, objašnjava Željko Veselinović.

Na čelu PIO fonda – fizioterapeut

Na čelu najvećeg državnog fonda koji, između ostalog, diktira starosnu granicu za odlazak u penziju, brine o ostvarivanju prava penzijskog i invalidskog osiguranja i za ta prava obezbeđuje sredstva, nalazi se – fizioterapeut.

Kako je “Vreme” ranije pisalo, Upravni odbor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje je 29. decembra prošle godine saopštio da je Vlada Srbije na sednici 15. decembra donela rešenje o davanju saglasnosti na predlog Upravnog odbora PIO o imenovanju Relje Ognjenovića za direktora.

„Ognjenović ispunjava sve uslove za mesto direktora Republičkog PIO fonda koji su propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, po pitanju obrazovanja, potrebnog iskustva sa visokom stručnom spremom i dokazane stručnosti u radu“, navodi se u saopštenju.

Novi direktor ima diplomu fizioterapeuta i završenu Visoku školu za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, a Statut PIO fonda propisuje za direktorsko mesto visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske ili pravne nauke, pisao je Danas.

U zvaničnoj biografiji Ognjenovića je, prema Danasu, navedeno da je rođen 1990. u Prizrenu, te da je 2009. završio Medicinsku školu „Beograd“ i stekao zvanje fizioterapeutski tehničar; da je završio, potom, 2012, i Visoku sportsku i zdravstvenu školu, smer Strukovni fizioterapeut, a 2015. godine Visoku školu za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo.

Poseduje i “sertifikat” Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu “Podsticanje preduzetničkog duha kod mladih”, kao i sertifikat Ministarstva omladine i sporta za učešće u projektu “Omladinski aktivizam – gde sam tu ja”.

Tagovi:

Penzije PIO fond Savez penzionera Srbije Željko Veselinović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure