img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pomeranje starosne granice

Nova pravila za odlazak u penziju: Žene rade sve duže

12. novembar 2024, 13:48 Mila Jovanović
Copied

Starosna granica za odlazak u penziju se od Nove godine ponovo povećava, ali samo za žene. Zašto je to tako i koliko je stalno “šetanje” starosne granice za odlazak u penziju zakonito

Čekanje penzionerskog života i dokolice za žene se ponovo produžava, jer propisi nalažu da će od 1. januara 2025. godine uslov za odlazak žena u starosnu penziju biti da napune 63 godine i 10 meseci.

Za muškarce uslovi za starosnu penziju ostaju ist – moraju da napune 65 godina.

Direktor Sektora za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja Fonda PIO Vladimir Stanković kaže da je tendencija da se godine za odlazak u penziju kod muškaraca i žena izjednače.

Sve po zakonu

Dragan Petković iz Saveza penzionera Srbije (SAPENS)  tvrdi da je u pitanju “redovna procedura” koja je usklađena sa Zakonom o radu i Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Po važećem Zakonu, svake godine se od 1. januara, pa sve do završetka kalendarske godine ta starosna granica za žene pomera za dva meseca. To se radi kako bi do 2032. godine uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju kod muškaraca i žena bio isti. Takva je zakonska regulativa već duže vreme i u tome nema ničeg čudnog. Ovi propisi su i u skladu sa zahtevima koje je tada propisala Evropska Unija”, kaže Petković za “Vreme”.

Kada je reč o prevremenoj penziji, uslovi i za muškarce i žene su isti – 40 godina staža i najmanje 60 godina života.

Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata “Sloga” govori kako ovakva praksa nije od juče, da je u pitanju zakonska praksa usvojena još 2010. godine, za vreme Vlade Mirka Cvetkovića.

Nekoliko hiljada radnika iz desetak gradova Srbije je tada na sindikalnom skupu u Kruševcu zatražilo od Vlade Srbije da iz skupštinske procedure povuče izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Sindikati su se tada, između ostalog, bunili i protiv povećanja starosne granice za odlazak u penziju. Još je tada postignut kompromis, koji je podrazumevao da se ta granica u narednijim decenijama povećava postepeno”, priča Veselinović.

Naš sagovornik kaže da su ovakve izmene mač sa dve oštrice, te da ne možemo sa sigurnošću utvrditi koliko su radnici i budući penzioneri zadovoljni ovakvom merom. Ali, kako kaže, postoji logičan sled okolnosti koji je do ovog povećanja doveo.

“Prvo, životni vek ljudi se u prethodnih nekoliko decenija povećao, a logično je da se samim tim poveća i radni vek. Pritom, penzije su male i pitanje je kako se od njih može živeti, pa su mnogi ovim pomeranjem granice zadovoljni”, kaže.

Idealno je samo na papiru

O drastičnoj razlici između penzija i plata, kao i o kvalitetu života penzisanih lica, dovoljno govori činjenica da mnogi, čak i kada ostvare uslov za odlazak u penziju, odlučuju da i dalje budu zaposleni.

“Sve je to relativna stvar. Ovakav princip je dobar za one dobrostojeće ljude, koji su, pored plate imali i neke druge prihode, pa sada ne zavise od penzije, Ipak, za ljude koji žive od minimalca, to nije slučaj. Njima i taj minimalac znatno više odgovara od iznosa penzije”, tvrdi Veselinović.

Realnost je malo drugačija od evropskog standarda na koji bismo da se ugledamo. Iako je prosečan životni vek duži nego ranije, Veselinović smatra da se taj prosek u Srbiji nije povećao u meri, kao u nekim drugim, razvijenijim zemljama Zapadne Evrope.

Još jedna stvar koja ruši idilu o odlasku u zasluženu penziju jeste činjenica da Srbija, uslovno rečeno, nema odakle da “puni” svoj Penzioni fond.

“Mi na papiru imamo veoma veliki broj zaposlenih, ali ti ljudi većinski rade za minimalnu platu i to u firmama koje imaju državne subvencije. Zbog toga je veoma teško da se budžet Fonda puni”, objašnjava Željko Veselinović.

Na čelu PIO fonda – fizioterapeut

Na čelu najvećeg državnog fonda koji, između ostalog, diktira starosnu granicu za odlazak u penziju, brine o ostvarivanju prava penzijskog i invalidskog osiguranja i za ta prava obezbeđuje sredstva, nalazi se – fizioterapeut.

Kako je “Vreme” ranije pisalo, Upravni odbor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje je 29. decembra prošle godine saopštio da je Vlada Srbije na sednici 15. decembra donela rešenje o davanju saglasnosti na predlog Upravnog odbora PIO o imenovanju Relje Ognjenovića za direktora.

„Ognjenović ispunjava sve uslove za mesto direktora Republičkog PIO fonda koji su propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, po pitanju obrazovanja, potrebnog iskustva sa visokom stručnom spremom i dokazane stručnosti u radu“, navodi se u saopštenju.

Novi direktor ima diplomu fizioterapeuta i završenu Visoku školu za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, a Statut PIO fonda propisuje za direktorsko mesto visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske ili pravne nauke, pisao je Danas.

U zvaničnoj biografiji Ognjenovića je, prema Danasu, navedeno da je rođen 1990. u Prizrenu, te da je 2009. završio Medicinsku školu „Beograd“ i stekao zvanje fizioterapeutski tehničar; da je završio, potom, 2012, i Visoku sportsku i zdravstvenu školu, smer Strukovni fizioterapeut, a 2015. godine Visoku školu za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo.

Poseduje i “sertifikat” Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu “Podsticanje preduzetničkog duha kod mladih”, kao i sertifikat Ministarstva omladine i sporta za učešće u projektu “Omladinski aktivizam – gde sam tu ja”.

Tagovi:

Penzije PIO fond Savez penzionera Srbije Željko Veselinović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Video igre

13.maj 2025. B. B.

Viminacijum će se naći u popularnoj igri „Majnkraft“

Igra „Majnkraft“ nema oružje, nema pucnjavu, nije nasilan. On je duboko edukativan i on baš uči jako često o toj održivosti u prirodi, kaže Viša naučna saradnica na Arheološkom institutu Jelena Anđelković-Grašar

Zavod za zaštitu kulture

13.maj 2025. B. B.

Uhapšen v. d. direktora jer je falsifikovao predlog da Generalštab ne bude kulturno dobro

Da li će, ako se dokaže da je v.d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić kriv, Vlada Srbije povući svoju odluku kojom je Generalštabu oduzela status kulturnog dobra

Nemaština

13.maj 2025. B. B.

U prodavnicama velikih trgovinskih lanaca sve se krade i svi kradu

Nema pravila kada je u pitanju ono što se krade u prodavnicama velikih trgovinskih lanaca u Srbiji, ali nema pravila ni ko krade, jer kradu svi, i stari i mladi, u samostalnim, ali i grupnim „аkcijama“

Marko Marjanović

Pritisci

13.maj 2025. M.S.

Digitalni zatvor za Kristal Met Dejmona: Kako izgleda život bez mreža i javnih skupova

Nakon objave broja telefona predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić Marko Marjanović, poznatiji kao Kristal Met Dejmon bio je priveden, a potom su mu uvedene sudske mere koje su mu, kaže on, izmenile svakodnevicu

Femicid

Hronika

13.maj 2025. M.S.

Osmi femicid ove godine: Ako nije sad vreme za uzbunu – kad jeste?

U Kragujevcu je u ponedeljak ubijena još jedna žena. Kragujevačka policija saopštila je da je osumnjičeni uhapšten, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati uz napomenu da je zbog povreda zbrinut u Kliničkom centru Kragujevac

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure