img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojvodina

Nestanak Vojvođana, povratak Jugoslovena

24. март 2024, 17:33 Robert Čoban
Copied

Prema nedavno objavljenim rezultatima Popisa stanovništva u Vojvodini po naseljenim mestima, prvi put u proteklih 20 godina Jugoslovena ima znatno više nego Vojvođana, što se može objasniti razočarenjem građana Pokrajine u regionalne stranke poput LSV koja na proteklim izborima nije prošla ni cenzus

Danas, skoro 33 godine od nestanka SFRJ, u Vojvodini živi više Jugoslovena nego Vojvođana.

Broj Jugoslovena je neznatno porastao,  sa 12.176 koliko ih je bilo na popisu 2011, sada ih je 12.438. Međutim, njihov udeo u ukupnom broju stanovnika skočio sa 0,63% na 0,71%.

Vojvođani

Sa druge strane, broj onih koji su se izjasnili kao Vojvođani pao je na trećinu – sa čak 28.567 u 2011,  na samo 9.985 koliko ih je bilo na popisu 2022.

Ovakav sunovrat broja ljudi koji se „regionalno izjašnjavaju“ može se tumačiti razočarenjem građana Vojvodine u tzv. „autonomaške stranke“ koje su na proteklim izborima i na republičkom i na pokrajinskom nivou ostale ispod cenzusa,  dok su  pre 15-20 godina su na teritoriji Vojvodine imale i preko 10%.

Između dva popisa smanjio se broj pripadnika svih naroda, od većinskih Srba do gotovo svih manjina, izuzev Rusa i Jugoslovena.

Rusi su porasli sa 1.173 na 4.208. Njihov broj u stvarnosti je naravno desetostruko već, što će se iskazati na nekom sledećem popisu ukoliko izbeglice pristigle iz Rusije u protekle dve godine odluče da se trajno nastane u našoj zemlji.

Romi

Broj Roma je između dva popisa neznatno opao – sa 42.391 na 40.938, ali je njihov udeo u opštoj populaciji Vojvodine porastao sa 2,19% na 2,35%.

Procenat Roma porastao je značajno u gotovo svim naseljima u kojima žive. Nabrojaćemo samo ona sa udelom Roma većim od 15%: Radojevo u opštini Nova Crnja, selo Vajska u opštini Bač, Tornjošu u opštini Senta, Bogarašu, Bački Monoštor koji pripada gradu Somboru, Srpski Krsturu u opštini Novi Kneževac, Banatski Aranđelov u istoj opštini, selo Margita u opštini Plandište, selp Dubovac u opštini Kovin, selo Nikolinici opština Alibunar, selo Deronje u opštini Odžaci…

Selo Bogojevo u istoj opštini rekorder je u udelu Roma (i Roma koji se izjašnjavaju kao Rumuni) u opštoj populaciji a porast sa 25,32% na 32%. Treba imati u vidu da u svim tim mestima ali i mnogim drugim, gde je udeo Roma oko 10% (Tovariševo, Obrovac, Popinci…), deca iz te zajednice čine većinu učenika u seoskim osnovnim školama.

Nije toliko reč o većem natalitetu Roma u odnosu na drugo stanovništvo (pošto je i mortalitet veći) nego o činjenici da pripadnici ove zajednice uglavnom ostaju u svojim selima, za razliku od Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata i drugih, samo 1% njih upisuje fakultet, nemaju EU pasoše…

Hrvati

U rubriku „Nisu se izjasnili ni opredelili prema članu 43. Ustava Republike Srbije“ uvedeno je čak 70.339 građana dok je ostalo „Nepoznato“ 73.433 što je pet puta više nego 2011. kada ih je bilo samo 14.791. „Hrvatska riječ“ piše da je u mestima u kojima tradicionalno živi veliki broj pripadnika ove zajednice, nesrazmerno veliki broj onih koji se nisu izjasnili ili su u kategoriji „nepoznato“ što tumači strahom Hrvata da se tako izjašnjavaju.

Iako u odnosu na Popis 2011. Sombor (grad bez prigradskih mesta) beleži smanjenje broja Hrvata za 723 (s 2.863 na 2.140), poslednji popis doneo je promene u nacionalnoj strukturi mesta u njihovu korist – postali su najbrojnija nacionalna manjina, što su do sada bili Mađari. To govori da je proces iseljavanja Mađara sa EU pasošima intenzivniji nego kod njihovih sugrađana iz hrvatske zajednice.

Iako ne u apsolutnim brojkama, u relativnim se udeo Hrvata povećao u nekoliko mesta: u Donjem Tavankutu (sa 38,1 na 42,2 %), Đurđinu (sa 33,9 na 36,3 %), Ljutovu (sa 25,9 na 26,8 %), Bačkom Bregu (sa 49,9 na 52,1%) i Bikić Dolu (sa 12,3 na 12,6%).

Zanimljivo je takođe posmatrati i odnos Hrvata i Bunjevaca između dva popisa po naseljima u okviru Grada Subotice. Tako su Bunjevci u prednosti nad Hrvatima u selima Bajmok (724 prema 325), Gornji Tavankut (237 prema 227), Ljutovo (275 prema 238).

Hrvata je pak više u selima Bikovo (317 prema 216), Donji Tavankut (832 prema 436), Đurđin (436 prema 160), Mala Bosna (354 prema 127), Stari Žednik (484 prema 197) i Subotica (6.782 prema 5.967). Kako je zapravo reč o pripadnicima iste etničke skupine koji se različito izjašnjavaju bilo bi zanimljivo proučiti kako je došlo do takve razlike između pojedinih sela na teritoriji istog grada Subotice.

Srbi

Iako je procenat udela manjina u Vojvodini (osim pomenutih Rusa, Roma i Jugoslovena) u padu, postoji opštine u kojima je opao i udeo Srba: u opštini Bač sa 46,86% na 45,57%,  u opštini Ada sa 17.40% na 17,30% a u opštini Kanjiža sa 7,22% na 7,16%.

Ovo govori o tome da se Srbi iz tih opština brže iseljavaju u velike gradove (pre svega Novi Sad i Beograd), nego pripadnici manjina sa EU-pasošima u svoje matične ali i druge evropske zemlje.

Crnogorci

Broj Crnogoraca se između dva popisa prepolovio: sa 22.141 na 12.424 što nije posledica nekakvog iseljavanja već prestrojavanja u srpski nacionalni korpus pod uticajem dešavanja u matičnoj državi od 2020. do danas.

Neko sa viškom smisla za humor mogao bi da zaključi kako će, ako se ovakvi trendovi nastave, Vojvodina za nekoliko decenija postati „zemlja Rusa, Roma i Jugoslovena“.

Tagovi:

Jugosloveni popis stanovništva Vojvođani
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Univerzitet u beogradu

18.јул 2025. I.M.

Đokić sa britanskim zvaničnicima: Univerzitet u Beogradu kao stub regionalne saradnje

Na sastanku sa predstavnicima Velike Britanije, rektor Vladan Đokić istakao je ulogu Univerziteta u Beogradu kao ključne institucije u okviru Berlinskog procesa, posebno u segmentima obrazovanja, istraživanja i saradnje sa dijasporom

LGBTQ+

18.јул 2025. Novak Marković

Pretnje smrću aktivistima Prajd karavana na jugu Srbije

Udruženje „Da se zna!“ upozorilo je da im je upućeno na hiljade poruka pretnji, uvreda i govora mržnje od trenutka kada su najavili „Prajd karavan“ u Nišu i Leskovcu

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure