img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Naučnici: Višegodišnji problemi sa zaradom

15. јануар 2024, 06:29 Milica Srejić
Foto: Lucas Jackson/Pixabay
Copied

Godinama unazad naučnici su bili u neravnopravnom položaju. Dešavalo se da napreduju u kategorijama zvanja, ali ne i zarade. To je sada ispravljeno, ali samo donekle, kaže za "Vreme" naučna saradnica i predsednica sindikalne organizacije Instituta za fiziku Radmila Panajotović

Krajem prethodne godine Ministarstvo nauke izdalo je dva saopštenja – sa sednice Nacionalnog saveta za naučni i tehnološki razvoj i nakon sastanka sa Sindikatom nauke.

U saopštenju sa sednice Nacionalnog saveta, ministarka nauke Jelena Begović istakla je značaj uvođenja novog modela finansiranja plata za naučnu zajednicu.

„Uveli smo novi model finansiranja plata posle 12 godina, gde smo imali veliki izazov dugogodišnjeg kategorisanja naučne zajednice koji nije menjan, zbog čega je jedan deo naučnika bio u neravnopravnom položaju“, rekla je ona.

Naučna saradnica i predsednica sindikalne organizacije Instituta za fiziku, podružnice Sindikata nauke, Radmila Panajotović za „Vreme“ tvrdi da u toj komunikaciji nisu učestvovale sve zainteresovane strane i da je Sindikat nauke bio upoznat sa sadržajem gotovog plana Ministarstva tek u oktobru, prilikom prezentacije na sastanku u sedištu Sindikata nauke.

Nakon održanog sastanka, sredinom oktobra, Sindikat nauke u svom saopštenju piše da podržava predlog novog modela plata u nauci, ali da je potrebno revidirati deo modela koji se odnosi na “nagrađivanje najboljih”.

Panajotović napominje da tada nijedna sugestija Sindikata nije bila usvojena.

Doskorašnje finansiranje plata

Donedavne kategorije u platama pravile su velike razlike i nisu odgovarale stvarnom doprinosu naučnika u svom radu jer su, kaže Panajotović, evaluacije na osnovu kojih su te kategorije određene poslednji put rađene pre više od 10 godina.

„Ljudi su dolazili do najvišeg naučnog zvanja, ali su ostajali u najnižoj kategoriji zarade zato što ministarstva nisu obavljala svoj posao po pravilima, a to je da na svake dve godine proveravaju naučni doprinos svakoga od nas.“

Trenutna zarada naučnika

„Ministarstvo je Uredbom napravilo mali pozitivan iskorak time što su pomerili ljude koji su imali plate u najnižim kategorijama na nivo standardne zarade koja je određena za svako naučno i istraživačko zvanje“, kaže Panajotović.

Prema podacima kojima raspolaže Sindikat nauke, nivo standardne zarade za naučnog savetnika, što je i najviše zvanje, iznosi oko 151.000 dinara. Zvanje ispod naučnog savetnika jeste viši naučni saradnik sa platom od oko 126.000 dinara. Standardna zarada naučnog saradnika trenutno iznosi oko 107.000 dinara.

Istraživač – saradnik i istraživač – pripravnik jesu zvanja koja imaju kandidati sa upisanim doktorskim studijama. Zarada istraživača-saradnika je oko 91.000, a istraživača-pripravnika 85.000 dinara.

Naša sagovornica dodaje da je Ministarstvo to opravdalo time da nije dobilo dovoljno sredstava od Vlade Republike Srbije, te da se ne može reći da je problem sa platama naučnika rešen jer je ovim pomeranjem korigovana zarada oko trećini naučnika, većinom u višim naučnim zvanjima.

Prema podacima eNauke broj naučnika u naučnim i istraživačkim zvanjima iznosi oko 7.400.

„Potpuno je neizvesno kada će te standardne zarade dostići nivo najviših“, zaključuje ona.

Dodatna zarada za izvrsne

S druge strane, ističe da je Ministarstvo izdvojilo novac za takozvanu „izvrsnost“ u radu i kaže da je ovo vrlo upitno i po kriterijumima i po odluci da to bude 30 odsto dodatka na zaradu.

Kriterijumi za određivanje izvrsnosti u radu nalaze se u uredbi, a kako se rangiraju naučnici piše u Uputstvu za rangiranje istraživača u naučnim zvanjima za utvrđivanje korektivnog koeficijenta izvrsnosti.

„Uvođenjem ovakvog dodatka za izvrsnost, iako sistem zarada nije ni približno uređen, uveden je još jedan faktor koji će poremetiti odnose u zaradama u okviru zvanja u naučnoj zajednici“, kaže naša sagovornica.

Kvantitet, a ne kvalitet

Uredba predviđa da se za određivanje izvrsnosti istraživača koriste javno dostupni izvori rezultata evidentirani u informacionom sistemu eNauka.

Radmila Panajotović ukazuje da  veliki broj naučnika smatra da je izvrsnost zapravo nemoguće adekvatno definisati zbog specifičnosti zahteva istraživanja i neravnopravnih uslova rada.

Jedan od očiglednih primera da kriterijum citiranosti i broja radova nije dobar jeste pojava hiperprodukcije u određenim oblastima istraživanja. Panajotović kaže da postoje nelogičnosti da neko ima 15 do 20 radova godišnje, što bi bilo više od jednog objavljenog rada mesečno.

“Svako ko se bavi naukom zna da je za objavljivanje jednog kvalitetnog rada potrebno najmanje tri meseca“, ukazuje ona i dodaje da neko ko objavljuje toliki broj radova ili radi rutinsko istraživanje ili ima veliku grupu pa biva potpisan na sve radove po automatizmu.

Naučna zajednica sada radi na tome da se tehničke greške i nelogičnosti uklone, kao i da se preispitaju kriterijumi evaluacije, navodi Panajotović i kaže da su predlozi bili da se nagrađivanje ne obavlja kroz povećanje zarade ili da taj procenat bude manji.

Pošto Srbija ima veoma mali fond za istraživanje, jedna od mogućnosti, navodi naša sagovornica, jeste da se ljudi koji imaju natprosečne rezultate nagrade time što će istraživačke grupe dobiti dodatni novac za odlazak na međunarodne konferencije, objavljivanje u časopisima koji su najcitiraniji i da se tako stimuliše njihov naučni rad, ili pak nagrade u vidu dodatnih sredstava za istraživanje.

Tagovi:

Institut za fiziku Ministrstvo nauke Nauačnici Sindikat nauke Zarada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure