Živimo u trenutku nepovoljnom za naše mentalno zdravlje, kaže profesorka Tamara Džamonja Ignjatović. Čeka li nas posle protesta za građanska prava, vodu i vazduh, i borba da budemo mentalno zdravi
Koliko društvo vapi za psihoterapijom? Da li kultura i okruženje, politička klima, masovna kultura i ekološka situacija signaliziraju potrebe čoveka za psihoterapijom?
I da li se protesti po srpskim ulicama mogu smatrati nekom vrsto „masovne psihoterapije“?
O tome se pričalo u novom razgovoru iz serije susreta „Psihoterapija i put ka sebi“, u organizaciji izdavačke kuće Clio i Galerije New Moment.
Pojedinac u svetu sistema vrednosti
„Književnost i postoji vekovima kao neka vrsta psihoterapije, kako za one koji je pišu, tako i za one koji je čitaju“, kaže pisac i prevodilac Zoran Paunović, profesor na Filološkom fakultetu u Novom Sadu.
Ilustruje to primerima iz „Hamleta“, „Kralja Lira“, „Zločina i Kazne“, gde postoje likovi koji „igraju ulogu“ psihoterapeuta i pomažu glavnom junaku da se izbori sa iskušenjima.
Psihoterapija u vezi sa kulturom ima ulogu da pojedincu pomogne da usvoji sistem vrednosti određene zajednice i kulture.
„Kao jedan od osnovnih etičkih principa psihoterapije ističe se vrednosna neutralnost, koja je dugo postojala kao ključan princip psihoterapije, ali se uvidelo da mi ne možemo biti potpuno vrednosno neutralni“, kaže psihološkinja Tamara Džamonja Ignjatović, profesorka na Filozofskom fakultetu u Beogradu i urednica edicije „Imago“.
Pitanje je, dodaje Ignjatović, koliko psihoterapeut može i treba da bude vrednosno neutralan. Psihoterapeut ne usmerava ka svojim ličnim vrednostima, ali je važno pravilno balansirati šta je ono što je prihvatljivo i šta treba prihvatiti, a šta menjati.
„Mi smo svi zajedno odgovorni da menjamo neke društvene uslove i kontekst u kojem živimo. Ako on nije u skladu sa onim vrednostima koje smatramo važnim i relativno univerzalnim, adaptacija na neke pojave koje procenjujemo kao amoralne nije nešto za šta psihoterapeut može i treba da se zalaže“, naglašava Ignjatović.
Hoćemo li protestovati zbog mentalnog zdravlja?
Kultura i umetnost mogu, kaže Ignjatović, da po sebi imaju terapijski efekat, dok sa druge strane mogu biti represivni i na kraju generator mentalnih tegoba i poremećaja.
„Na nas sve utiču društvo i istorijski trenutak u kojem živimo. Mi živimo u trenutku nepovoljnom za naše mentalno zdravlje, što pokazuju rezultati različitih studija“, kaže Ignjatović.
Objašnjava da nova epidemiološka istraživanja govore da svaka treća osoba u Srbiji ima neke teškoće sa mentalnim zdravljem, a svaka šesta ispunjava kriterijume za mentalni poremećaj.
„Mi u najmanju ruku možemo da govorimo o egzistencijalnoj nesigurnosti“, naglašava Ignjatović i dodaje da nesigurnost, neizvesnost, ugroženost vazduha i vode i situacija sa litijumom ukazuju da „mi dugo živimo u dramatičnom i zagađenom prostoru“.
Mentalno zagađenje je, kaže, to što (ne)kultura promoviše nasilnost u komunikaciji i javnom diskursu. Kako kaže, građanska je dužnost da se to menja.
Dok se narod nekada borio za slobodu i parče zemlje, a danas da odbrani vodu i čist vazduh, da li će sutra ustati i „šetati“ za svoje mentalno zdravlje?
Da li je onda ključ okretanje jednih prema drugima i stvaranje neke bolje zajednice? Jer, kako Ignjatović ukazuje, „protesti, koje imamo godinama unazad jesu iskazivanje potrebe za zajedništvom“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tik pored kuće Đure Jakšića niče ultramoderna petospratnica Milana Vujka, potpuno neuklopljena u boemski ambijent zaštićene zone Skadarlije – ocenjuje SECE i traži od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture da povuče saglasnost za projekat
U Srbiji je aktivno je više od sto požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova
Na današnji dan rođen je Karl Gustav Jung. Neobično je, makar naizgled, što racionalistički orijentisan zapadni čovek danas, 150 godina po Jungovom rođenju, u doba dominacije informatičke kulture, za svoju neurotičnost traži lek i pomoć u ezoteričnim delima „mračnog” Karla Gustava Junga
Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!